Vidoje Smilevski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
vidoje smilevski
Vidoje Smilevski
Lični podaci
Datum rođenja(1915-08-14)14. avgust 1915.
Mesto rođenjaNikiforovo, kod Gostivara, Kraljevina Srbija
Datum smrti8. septembar 1979.(1979-09-08) (64 god.)
Mesto smrtiSkoplje, SR Makedonija, SFR Jugoslavija
Profesijadruštveno-politički radnik
Delovanje
Član KPJ od1940.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Predsednik Prezidijuma
Skupštine NR Makedonije
Period4. januar 19501953.
PrethodnikBlagoja Fotev
NaslednikDimče Stojanov
Predsednik Skupštine
SR Makedonije
Period24. jun 196312. maj 1967.
PrethodnikLjupčo Arsov
NaslednikMito Hadživasilev
Predsednik Predsedništva
SR Makedonije
Period6. maj 19748. septembar 1979.
PrethodnikNikola Minčev
NaslednikLjupčo Arsov
Heroj
Narodni heroj od6. jula 1953.

Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden junaka socijalističkog rada Orden narodnog oslobođenja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem
Orden bratstva i jedinsta Orden za hrabrost Partizanska spomenica 1941.

Vidoje Smilevski - Bato (Nikiforovo, kod Gostivara, 14. avgust 1915Skoplje, 8. septembar 1979), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Makedonije, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. Bio je predsednik Prezidijuma NR Makedonije, odnosno Predsedništva SR Makedonije u tri navrata.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Vidoje Smilevski rođen je 14. avgusta 1915. godine u Nikiforovu kod Gostivara, u pečalbarskoj porodici. Otac mu je Makedonac iz Nikiforova, dok mu je majka Albanka pravoslavna iz Kičinice. Posle završetka Prvog svetskog rata otac ga je odveo u Beograd, gde je radio. Tu je završio osnovnu školu i trgovačku akademiju. Uticaj naprednog radničkog i studentskog pokreta bio je prisutan i u trgovačkoj akademiji. Smilevski je radio u kružocima i čitao marksističku literaturu. Rasturao je letke, učestvovao u demonstracijama i dolazio u sukob sa režimom.

Godine 1935. zaposlio se u hipotekarnoj banci u Beogradu. Aktivnije se angažovao u revolucionarnom radu od 1937, kada je počeo da dobija zadatke od partijske organizacije. Kretao se u društvu komunista koji su radili na Beogradskom univerzitetu. Krajem 1939. godine učestvovao je u akciji za formiranje sindikalne podružnice Saveza bankovnih, osiguravajućih, trgovačkih i industrijskih činovnika Jugoslavije (SBOTIČJ) u ustanovi u kojoj je radio. U to vreme već je radio u partijskoj tehnici u Beogradu, koja je na njegov zahtev bila smeštena u njegovom domu, jer je tamo bilo bezbedno. Od decembra 1939. do avgusta 1940. godine otkucao je na matricama celu „Istoriju SKP (b)“, a prvih šest glava umnožio u 800 primeraka. U ovom je periodu primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Policija je uspela da otkrije njegov rad, ali je on na vreme sklonio tehniku, i prikrio se. Posle toga sve do Aprilskog rata rukovodio je tehnikom Mesnog komiteta KPJ u Beogradu.

Narodnooslobodilačka borba[uredi | uredi izvor]

Jula 1941. godine postao je sekretar partijske ćelije, a uskoro sekretar Rejonskog komiteta i član Mesnog komiteta za Beograd. Kao partijski radnik, ilegalno s kretao kroz Beograd i Zemun. Oktobra 1941. postao je član Okružnog komiteta KPJ za Beograd.

Januara 1943. godine postavljen je za sekretara Okružnog komiteta KPJ za Leskovac. Na ovoj dužnosti proveo je celu godinu. Februara 1944, po nalogu KPJ, otišao je na istu dužnost u Vranje, a od aprila do juna bio je sekretar OK KPJ za Pirot.

Jula 1944. godine upućen je na rad u Makedoniju. Postavljen je za sekretara Četvrtog Oblasnog komiteta Komunističke partije Makedonije. Avgusta iste godine, bio je delegat na Prvom zasedanju Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije. Uskoro je kooptiran u Centralni komitet KPM, ali se zbog teškog oboljenja nalazio na lečenju sve do aprila 1945. godine. Tada je, još nedovoljno oporavljen, ostao u Beogradu i radio kao instruktor Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju i u Predsedništvu Vlade.

Posleratna karijera[uredi | uredi izvor]

Posle oslobođenja vršio je mnoge društveno-političke i partijske funkcije:

Umro je 8. septembra 1979. godine u Skoplju, za vreme obavljanja funkcije predsednika Predsedništva SR Makedonije. 31. oktobra nasledio ga je Ljupčo Arsov.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941., Ordena junaka socijalističkog rada i više visokih odlikovanja. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 6. jula 1953. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]