Živko Živković (narodni heroj)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
živko živković
Živko Živković
Lični podaci
Datum rođenja(1912-12-20)20. decembar 1912.
Mesto rođenjaBuče, kod Berana, Kraljevina Crna Gora
Datum smrti18. jun 1990.(1990-06-18) (77 god.)
Mesto smrtiBogovađa, kod Lajkovca, SR Srbija, SFR Jugoslavija
Profesijavojno lice
Delovanje
Član KPJ od1935.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska narodna armija
19411970.
Čingeneral-potpukovnik
Heroj
Narodni heroj od5. jula 1952.

Odlikovanja
jugoslovenska odlikovanja:
Orden narodnog heroja
Orden ratne zastave Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom Orden partizanske zvezde Orden za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.
inostrana odlikovanja:
Orden otadžbinskog rata drugog stepena
Orden otadžbinskog rata drugog stepena

Živko Živković (Buče, kod Berana, 20. decembar 1912Bogovađa, kod Lajkovca, 18. jun 1990), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-potpukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 20. decembra 1912. godine u selu Buče, kod Berana.

Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1935. godine. Zbog revolucionarnog rada januara 1936. godine, a u maju iste godine osuđen je na 12 godina zatvora. Posle četiri godine provedene u zatavorima u Skoplju i Mariboru, revizijom procesa, decembra 1940. godine pušten je na slobodu.

Učesnik Narodnooslobodilačke borbe je od 1941. godine.

Učesnik je Trinaestojulskog ustanka. Kao borac Komskog bataljona učestvovao je 1. decembra 1941. godine u napadu na Pljevlja. Od formiranja, decembra 1941. do polovine 1942. godine nalazio se u Prvoj proleterskoj udarnoj brigadi. Potom je bio rukovodilac Politodela u Četvrtoj i Petoj krajiškoj i Drugoj proleterskoj brigadi. Bio je i rukovodilac Politodela 26. dalmatinske i politički komesar 20. dalmatinske divizije. Avgusta 1944. godine postavljen je za političkog komesara 22. srpske divizije i na ovoj funkciji je dočekao kraj rata.

Posle oslobođenja Jugoslavije, nastavio je profesionalnu karijeru u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA). Završio je Višu vojnu akademiju i Školu operatike JNA. Nalazio se na dužnostima — političkog komesara Komandne veze JNA, glavnog instruktora Glavne političke uprave, pomoćnika načelnika Centralne uprave vojne industrije, političkog komesara Tenkovske divizije, pomoćnika komandanta korpusa, pomoćnika komandanta Vojnog područja, načelnika Katedre pozadine Više vojne akademije i dr. Imao je čin general-potpukovnika JNA, u kojem je penzionisan 1970. godine.

Umro je 18. juna 1990. godine u Bogovađi, kod Lajkovca, a sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su Orden ratne zastave, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem, Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom, Orden za hrabrost i sovjetski Orden otadžbinskog rata drugog stepena. Ordenom narodnog heroja odlikovan je je 5. jula 1952. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]