Ozrem

Koordinate: 44° 05′ 10″ S; 20° 19′ 08″ I / 44.086166° S; 20.318833° I / 44.086166; 20.318833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ozrem
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaGornji Milanovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 250
Geografske karakteristike
Koordinate44° 05′ 10″ S; 20° 19′ 08″ I / 44.086166° S; 20.318833° I / 44.086166; 20.318833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina466 m
Ozrem na karti Srbije
Ozrem
Ozrem
Ozrem na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj032
Registarska oznakaGM

Ozrem je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 250 stanovnika. Udaljeno je 19 km od Gornjeg Milanovca, u pravcu planinskog vrha Rajac i planine Suvobor, na nadmorskoj visni od 400 do 522 m i od površini od 1.161 ha.[1]

Ovo selo je prvobitno pripadalo opštini Gornji Branetići i imalo je zajedničku osnovnu školu sa selom Donji Branetići. Godine 1924. selo je u saradnji sa Donjim Branetićima podiglo zajedničku crkvu na lokalitetu Jovanje – Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ozremu.[1]

Seoska preslava je na Mali Spasovdan.

Ovde se nalaze Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Ozremu, Krajputaš Nikoli Čoliću u Ozremu i Krajputaši kraj groblja u Ozremu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ozrem se prvi put pominje u turskom popisu 1525. godine i to pod imenom Ozrim. Tada je imao 16 hrišćanskih i 2 muslimanska doma. Nema pouzdanih podataka o nastanku imena sela.[1]

Ozrem je postojao još u srednjovekovnoj Srbiji. Pred dolaskom Turaka bio je raseljen sve do druge polovine 18. veka kada su ga naselili doseljenici iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Sjeničke visoravni.[1]

U ratovima u periodu od 1912. do 1918. godine selo je dalo 107 ratnika. Poginulo ih je 90 a 17 je preživelo.[1]

Selo je teško stradalo u toku Drugog svetskog rata, kada su pobijeni mnogi ljudi u selu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo se nalazi na mnogobrojnim kosama oko rečice Ozremice i njene desne pritoke Brusnice. Razbijenog je tipa, pa su mu kuće raštrkane i u porodičnim grupama. U selu ima svega 182 domaćinstva.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U popisima selo je 1910. godine imalo 868 stanovnika, 1921. godine 737, a 2002. godine taj broj je spao na 346.[1]

U naselju Ozrem živi 310 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,4 godina (48,6 kod muškaraca i 53,8 kod žena). U naselju ima 134 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,56.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 898
1953. 916
1961. 807
1971. 654
1981. 533
1991. 426 421
2002. 343 344
2011. 250
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
342 99,70%
nepoznato
  
1 0,29%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Đuković, Isidor (2005). Rudničani i Takovci u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. godine. Gornji Milanovac: Muzej Rudničko-takovskog kraja. str. 318. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milenko S. Filipović: Takovo, Srpski etnografski zbornik, 1960.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]