Opština Modriča

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Modriča
Grb Modriče
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Modriča
Stanovništvo
Stanovništvo
Pad 23.955[1]
Pad 24.490[2]
25.464[3] (2017
2013
1996)
Geografske karakteristike
Površina 319,8 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Jovica Radulović (SDS) [1]
Poštanski broj 74480
Pozivni broj 053
Veb-sajt Opština Modriča

Opština Modriča je opština u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište opštine je u naseljenom mjestu Modriča. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 25.720 lica.[4]

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta opštine Modriča

Područje opštine Modriča čine naseljena mjesta: Babešnica, Borovo Polje, Botajica, Vranjak, Garevac, Gornje Krečane*, Dobra Voda, Dobrinja, Donji Skugrić*, Dugo Polje, Jasenica*, Kladari Gornji, Kladari Donji, Koprivna, Krčevljani, Kužnjača, Miloševac, Modriča, Riječani Gornji, Riječani Donji, Gornji Skugrić, Tarevci, Tolisa i Čardak.

Prijeratna opština Modriča je u cjelini ostala u sastavu Republike Srpske. Naseljena mjesta Jakeš, Modrički Lug i Pećnik pripojena su novostvorenoj opštini Vukosavlje, a opštini Modriča su pripojena naseljena mjesta Krčevljani i Tolisa, te dijelovi naseljenih mjesta: Gornje Krečane, Jasenica i Donji Skugrić koja su prije rata pripadala opštini Gradačac.

Mjesne zajednice[uredi | uredi izvor]

Na području opštine Modriča postoji 24 mjesne zajednice: MZ Babešnica, MZ Borovo Polje, MZ Botajica, MZ Vranjak, MZ Vranjak 1, MZ Garevac, MZ Dobrinja, MZ Dugo Polje, MZ Kladari Gornji, MZ Kladari Donji, MZ Koprivna, MZ Koprivnska Trebava, MZ Krčevljani, MZ Miloševac, MZ Modriča I, MZ Modriča II, MZ Modriča III, MZ Modriča IV, MZ Modriča V, MZ Riječani, MZ Skugrić, MZ Tarevci, MZ Tolisa, MZ Čardak.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U opštini se nalazi manastir Duga Njiva.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Rafinerija ulja Modriča

Opština je sjedište Rafinerije ulja Modriča.

Sport[uredi | uredi izvor]

Opština je sjedište fudbalskih klubova Modriča Maksima, Posavina, i Vranjak.

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Opštine Modriča prema rezultatima izbora 2020.
8
6
5
3
2
2
1
Od ukupno 27 mandata na pojedine partije otpada:
      SDS: 8
      SNSD: 6
      DNS: 5
      SP: 3
      SPS: 2
      PDP: 2
      SDA: 1

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Modriči. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Modriča je naselje Modriča, gdje su smješteni svi opštinski organi.

Načelnik opštine Modriča je Jovica Radulović ispred Srpske demokratske stranke, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine opštine Modriča je prikazan u tabeli.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Modriča je imala 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naseljenom mestu.

Sastav stanovništva – opština Modriča
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]1961.[10]
Ukupno25 720 (100,0%)35 613 (100,0%)34 541 (100,0%)31 622 (100,0%)27 878 (100,0%)
Srbi20 227 (78,64%)12 534 (35,20%)13 012 (37,67%)13 457 (42,56%)14 172 (50,84%)
Bošnjaci3 101 (12,06%)10 375 (29,13%)18 578 (24,83%)18 356 (26,42%)15 092 (18,27%)1
Hrvati1 674 (6,509%)9 805 (27,53%)9 598 (27,79%)9 418 (29,78%)8 221 (29,49%)
Neizjašnjeni170 (0,661%)
Romi168 (0,653%)38 (0,110%)3 (0,009%)72 (0,258%)
Nepoznato119 (0,463%)
Muslimani65 (0,253%)
Bosanci65 (0,253%)
Ostali52 (0,202%)1 048 (2,943%)476 (1,378%)138 (0,436%)81 (0,291%)
Jugosloveni23 (0,089%)1 851 (5,198%)2 755 (7,976%)180 (0,569%)165 (0,592%)
Pravoslavci21 (0,082%)
Crnogorci17 (0,066%)37 (0,107%)32 (0,101%)30 (0,108%)
Slovenci8 (0,031%)6 (0,017%)4 (0,013%)22 (0,079%)
Ukrajinci5 (0,019%)
Makedonci3 (0,012%)7 (0,020%)10 (0,032%)18 (0,065%)
Albanci2 (0,008%)29 (0,084%)16 (0,051%)2 (0,007%)
Mađari5 (0,014%)8 (0,025%)3 (0,011%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Procjena broja stanovnika 2017.”
  2. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013, REZULTATI POPISA”
  3. ^ „Procjena broja stanovnika 1996.”
  4. ^ „Popis stanovništva u BiH 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 30. 6. 2016. g. Pristupljeno 27. 10. 2016. 
  5. ^ „Modriča”. izbori.ba. Pristupljeno 27. 6. 2021. 
  6. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  7. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 26. 1. 2016. 
  8. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 1. 2016. 
  9. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 1. 2016. 
  10. ^ „Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]