Svetomir Arsić Basara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Svetomir Arsić Basara
Lični podaci
Puno imeSvetomir Arsić
Datum rođenja(1928-05-15)15. maj 1928.(95 god.)
Mesto rođenjaSevce, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Svetomir Arsić (Sevce, 15. maj 1928)[1] srpski je vajar i pisac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Oklopnici cara Lazara, 1989.

Osnovnu školu pohađa u Sevcu, Nižu gimnaziju u Uroševcu a Gimnaziju u Kosovskoj Mitrovici. U Nišu je 1948. godine upisao Školu za primenjenu umetnost. Godine 1953. je primljen na Akademiju za primenjenu umetnost u Beogradu, gde je diplomirao marta 1958. Na Višoj pedagoškoj školi u Prištini predaje vajanje i metodiku likovnog vaspitanja od 1962. Od 1973. je predavao na odseku za vajarstvo na Akademiji umetnosti u Prištini, sve do 1995. kada je penzionisan.

Osnivač je Likovne kolonije u Dečanima, i inicira osnivanje Kluba likovnih umetnika Kosova i Metohije 1958. godine.

Godine 1982. primljen je za dopisnog člana Kosovske akademije nauka i umetnosti koju napušta 1990, a 1994. je izabran za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.

Prvi rad „Glava devojčice“ izvajao je u glini 1950; od te godine učestvuje na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Godine 1969. učestvuje na Međunarodnom simpozijumu vajara „Forma viva“ u Portorožu.

U Institutu za srpsku književnost u Leposaviću je 2000. godine održan naučni simpozijum o delu Svetomira Arsića-Basare.

Piše studije o skulpturi, likovne kritike i pripovetke.

Danas živi i radi u Beogradu.

O skulptorskom delu[uredi | uredi izvor]

Bista Lazara Vučkovića na groblju u Gornjem Selu, u Sredačkoj župi. Spomenik su srušili i odneli nepoznati počinioci na drugi dan Božića 2014. da bi istovetan spomenik bio ponovo postavljen 2021.[2]
Spomenik despotu Stefanu Lazareviću

Krajem sedamdesetih godina prošlog veka politička situacija u Jugoslaviji naglo je počela da se pogoršava a njen kulminativni nivo dosegnut je na Kosovu i Metohiji tokom jedne od brojnih i kontinuiranih posleratnih pobuna Albanaca. Izrazi tadašnje teške, svakodnevne egzistencijalne borbe za opstanak ugrožene nacije odjednom su se pojavili u tamošnjem plastičkom stvaralaštvu - pre svega u skulpturi Svetomira Arsića Basare. Ta nova jedinstvena tematska formacija u njegovim delima unela je jednu dotad nepoznatu živost u naš likovni život sa mnogim karakteristikama koje su je izdvojile na aktuelnoj umetničkoj sceni. Centralna ličnost, ove promene shvatanja i mesta likovne umetnosti u današnjem društvu, ne samo u srpskoj umetnosti, bio je Svetomir Arsić Basara. Do tada poznatiji kao predstavnik visokomodernističkog formalizma šezdesetih i sedamdesetih u savremenoj srpskoj skulpturi koji je tragao za čistom, apstraktnom formom koja se oslanjala isključivo na estetičke vrednosne kategorije, od kraja osme decenije postepeno se menjao u pravcu metaforičkog i simboličkog izraza. Basara je iznenadio javnost 1984. kada je na retrospektivnoj izložbi u Beogradu pokazao najnoviji ciklus dela sasvim izmenjenih kreativnih shvatanja. Usred kosmetske tragedije koja je najavila i dugoročne promene na jugoslovenskoj političkoj sceni a koje je umetnik naslutio (koji će nastupiti tek krajem te decenije, naročito u poslednjoj dekadi veka sa događajima koju su tada začeti a konačni rezultati biće dosegnuti definitnim raspadom Jugoslavije i egzodusom tri njene najveće nacije) Arsić je započeo da stvara monumentalni ciklus velikih skulptura inspirisanih nacionalnom istorijom i njenim junacima i svecima. Taj ciklus se još uvek razvija u njegovom radu.

Samostalne izložbe[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Korito, pripovetke, Priština, 1998.
  • Put za Dečane, pripovetke, Beograd, 2023.[5]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • 1954 II nagrada na konkursu lista „Jedinstvo“ za likovne priloge, Priština
  • 1956 II nagrada za Štafetnu mladosti AOKM-a, Priština
  • 1961 Decembarska nagrada AP Kosovo i Metohija, Priština (odrekao se 1987)
  • 1961 II nagrada za idejno rešenje spomenika Boru Vukmiroviću i Ramizu Sadiku, Priština
  • 1961 II nagrada za idejno rešenje spomenika šarplaninskim partizanima, Priština
  • 1962 II nagrada za idejno rešenje spomenika partizanskom odredu „Dr. Dragiša Mišović“, Čačak
  • 1966 I nagrada za idejno rešenje spomenika poginulim borcima iz Orahovca, Priština
  • 1968 Spomen plaketa za izvanredan doprinos razvitku Više pedagoške škole, Priština, Priznanje za uspešnu saradnju Radničkog univerziteta, Svetozarevo
  • 1969 Nagrada ULUS-a za vajarstvo, Beograd[6]
  • 1971 Nagrada grada Prištine, Priština, Udruženja likovnih umetnika Kosova, Priština, Otkupnu nagrada za idejno rešenje spomen kosturnice-umrlim i poginulim Jugoslovenima u Italiji, Gonras[6]
  • 1974 Odlikovan Ordenom Bratstva i jedinstva sa srebrnim vencem, Beograd, Nagrada Univerziteta Prištine, Priština, Nagrada Prolećnog salona ULUK-a, Priština[6]
  • 1975 Nagrada Majskog salona ULUK-a, Priština
  • 1977 Nagrada ULUPUK-a, Priština
  • 1978 Sedmojulska nagrada SR Srbije za vajarstvo, Beograd
  • 1979 Otkupna nagrada Galerije umetnosti, Priština
  • 1981 Nagrada SULUJ-a, Beograd
  • 1986 Nagrada AVNOJ-a za vajarstvo, Beograd, Prva nagrada na izložbi „Beograd – inspiracija umetnika“, Beograd
  • 1997 Prva nagrada Novembarskog salona, Priština
  • 1998 Vukova nagrada Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za izuzetan doprinos razvoju kulture u republici Srbiji i svesrpskom kulturnom prostoru, Beograd
  • 2005 Vidovdansko priznanje za duhovno uzdizanje univerzitetske misli, Univerziteta u Prištini, Kosovska Mitrovica
  • 2007 Nagrada „Prof. dr Vojislav K. Stojanović“ Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije, Beograd
  • 2020 Nagrada Vukove zadužbine za umetnost za izložbu „Radovi (1998-2018)” u Salonu Narodnog muzeja Zrenjanin i Galeriji SANU[7]

Spomenici i skulpture u javnim prostorima[uredi | uredi izvor]

Literatura (izbor)[uredi | uredi izvor]

  • 1961 Milivoje Lučić, Vajam onako kako osećam, Jedinstvo, 9. oktobar, Priština
  • 1962 Dragoslav Đorđević, Nadrealističke tendencije, Borba, 4. novembar, Beograd
  • 1963 Radoslav Zlatanović, Odvajanje od uzora, Jedinstvo, 9. decembar, Priština
  • 1967 Redžep Feri, Sveta Arsić, Zani i rinis, 10. maj, Priština
  • 1968 Brana Petrović, Sveta Arsić govori u drvetu, Večernje novosti, 2. oktobar, Beograd
  • 1968 Pavle Vasić, Nove ličnosti, Politika, 19. novembar, Beograd
  • 1970 Radoslav Zlatanović, Predeli nazvani ljubav, Jedinstvo, 7. decembar, Priština
  • 1970 Radoslav Zlatanović, Skulpture Arsića-Basare, Politika, 21. avgust, Beograd
  • 1971 Vuk Filipović, Skulpture Svetomira Arsića, Stremljenja, br. 4, Priština
  • 1973 Đorđe Kadijević, Pogled prema svetu, NIN, 27. maj, Beograd
  • 1979 Petar Đuza, Celovit stvaralački opus, Jedinstvo, 20. decembar, Priština
  • 1979 Vojislav Dević, Univerzalnost Arsićeve Skulpture, Jedinstvo, 25. decembar, Priština
  • 1981 Milanka Todić, Skulptura osame decenije, Jedinstvo, 18. decembar, Priština
  • 1982 Miodrag B. Protić, Skulptura XX veka, Jugoslavija, Beograd
  • 1984 Zoran Furunović, Menjati promene, Jedinstvo, 12. maj 1984, Beograd
  • 1984—1985 Jovan Despotović, (pred. retrospektivne izložbe), Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, Beograd
  • 1984 Milan Vlajić, Duh planine, Novosti, 24. decembar, Beograd
  • 1985 Zoran Markuš, Čist umetnički govor, Politika, 10. januar, Beograd
  • 1985 Petar Đuza, Topovi Alekse Dačića, Jedinstvo, 12. januar, Beograd
  • 1985 Nikola Kusovac, Pravi borac, Politika ekspres, 16. januar, Beograd
  • 1989 Mirko Žarić, Akademik nepodoban, Politika, 16. jul, Beograd
  • 1989 Jovan Despotović, (pred. kat.), Galerija Kulturnog centra, Beograd
  • 1989 Zoran Markuš, Na tragu porekla, Politika, 16. decembar, Beograd
  • 1989 Petar Đuza, Zlo i skulptorski krik, Jedinstvo, 18. decembar, Priština
  • 1989 Mića Popović, Nacionalni i estetički principi, Jedinstvo, 2-3. januar, Priština
  • 1991 Jovan Despotović, (pred. kat.), Galerija Studentskog centra, Kragujevac
  • 1995 Đorđe Kadijević, (pred. kat.), Galerija 73, Beograd
  • 1996 Sreto Bošnjak, (pred. kat.), Zamak kulture, Vrnjačka Banja
  • 1998 Olga Jevrić, Drevno i ovovremeno, Politika, Beograd
  • 1998 Sreto Bošnjak, (pred. kat.), Galerija SANU, Beograd
  • 2000 Petar Đuza, U mitskom savezu sa prirodom, Politika, 13. april, Beograd
  • 2004 Srđan Marković, Skulptura kao sudbina, monografija, SANU, Beograd i Narodna i univerzitetska biblioteka „Ivo Andrić“, Priština)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Svetomir Arsić Basara: skulptura”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1998-06-03. Pristupljeno 2024-01-26. 
  2. ^ „SPOMEN-BISTA LAZARU VUČKOVIĆU: Svečano otvaranje u sredu kod Prizrena”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-05-18. 
  3. ^ „Izložbe – Basara | Svetomir Arsić | Sculptor | Storyteller | Artist | SANU” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-26. 
  4. ^ „Svetomir Arsić Basara (radovi 1998 – 2018)”. www.sanu.ac.rs. Pristupljeno 2024-01-26. 
  5. ^ „RTS :: Kultura :: „Put za Dečane“ autobiografska zbirka priča akademika Svetomira Arsića Basare”. rts.rs. Pristupljeno 2023-07-04. 
  6. ^ a b v „Arsic Basara Svetomir”. www.sanu.ac.rs. Pristupljeno 2024-01-26. 
  7. ^ Urednik (2021-06-19). „DODELjENE NAGRADE VUKOVE ZADUŽBINE ZA NAUKU I UMETNOST”. Vukova zadužbina (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-26. 
  8. ^ Pravoslavlje, br. 1299. od 1. maja, Povratak skulpture Sima Igumanov sa siročićima. Beograd: SPC. 2021. str. 42. 
  9. ^ „SVEČANO OTKRIVANjE SPOMENIKA DESPOTU STEFANU LAZAREVIĆU 19. APRILA: Predviđeno je da to dogodi u okviru "Dana Beograda". NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-04-18. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]