Abhazija

Uredi veze
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Abhazija
Аҧсны Аҳәынҭқарра  (abhaski)
Республика Абхазия  (ruski)
Himna: Pobeda (himna)
Položaj Abhazije
Glavni gradSuhumi
Službeni jezikabhaski
ruski
Vladavina
PredsednikAslan Bzhania
Predsednik VladeAleksandar Ankvab
Istorija
Nezavisnost26. novembar 1994. (od Gruzije):
Ustav 2. oktobra 1999[1][2][3]
Geografija
Površina‍
 — ukupno8,600[4] km2 (121)
 — voda (%)0
Stanovništvo‍
 — 2012.[5][6]242.862 (181)
 — gustina64 st./km2
Ekonomija
ValutaRuska rublja
 — stoti deo valute‍RUB‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +3 do +4
Internet domen‍.ge .ru‍
Pozivni broj+995[7][8]

Abhazija (abh. Аҧсны, rus. Абха́зия),[9][10] zvanično Republika Abhazija (abh. Аҧсны́ Аҳәынҭқа́рра, rus. Республика Абхазия), je jednostrano proglašena, delimično priznata država na Kavkazu. Proglasila je nezavisnost početkom devedesetih godina 20. veka, nakon raspada Sovjetskog Saveza i rata sa Gruzijom.[11][12][13][14] Vlasti Abhazije smatraju Abhaziju nezavisnom republikom, dok je vlasti Gruzije smatraju autonomnom republikom u sastavu Gruzije i osporavaju joj nezavisnost. Posle rata u Južnoj Osetiji 2008. godine, nezavisnost Republike Abhazije priznalo je sedam država: Ruska Federacija (priznaje Abhaziju od 26. avgusta 2008. godine), Nikaragva, Venecuela, Nauru, Vanuatu, Tuvalu i Sirija [15] Abhazija se graniči sa Gruzijom i Rusijom, a ima površinu od 8.600 km² i 242.862 stanovnika.

Uprkos sporazumu o prekidu vatre iz 1994. i dugogodišnjim pregovorima, spor ostaje nerešen. Dugotrajno prisustvo posmatračke misije Ujedinjenih nacija i mirovnih snaga Zajednice nezavisnih država predvođenih Rusijom u nekoliko navrata nije uspelo da spreči razbuktavanje nasilja. U avgustu 2008. godine, abhaske i ruske snage su vodile rat protiv gruzijskih snaga, što je dovelo do formalnog priznanja Abhazije od strane Rusije, poništenja sporazuma o prekidu vatre iz 1994. i okončanja misije UN. Parlament Gruzije je 28. avgusta 2008. proglasio Abhaziju teritorijom koju je okupirala Rusija, što je stav većine država članica Ujedinjenih nacija.[16]

Ime[uredi | uredi izvor]

Abhazi svoju domovinu nazivaju Aԥsnы (Apsny, Aṗsny), popularno etimologizovano kao „zemlja/zemlja duše“,[17] a bukvalno znači „zemlja smrtnika (smrtnih bića)“.[18] Verovatno se prvi put pojavio u sedmom veku u jermenskom tekstu kao Psin(oun), što se možda odnosi na drevne Apsiljane.[19] Izraz „Apkhazeti“ se prvi put pojavio u Gruzijskim analima, koji je mingrelskog porekla „Apkha“ što znači leđa ili ramena,[20][21][22] doveo je do imena Abhazija. Naziv je korišćen za označavanje same Abasgije i cele Zapadne Gruzije u okviru Kraljevine Gruzije. U ranim muslimanskim izvorima, termin „Abhazija“ se uglavnom koristio u značenju Gruzije.[23][24] Ruska Abhaziя (Abkhaziya) je adaptirana od gruzijskog აფხაზეთი (Apkhazeti). Naziv Abhazije u većini jezika potiče direktno iz ruskog.

Država je formalno označena kao „Republika Abhazija“ ili „Apsni“.[25] Uobičajeni pravopis u engleskom jeziku pre 20. veka bio je Abhasia.[26][27]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Kavkaz na severu i severoistoku zemlje deli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija se graniči sa gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Geologija i reljef[uredi | uredi izvor]

Abhazija je izrazito planinska zemlja.

Vode[uredi | uredi izvor]

Kroz zemlju protiče nekoliko reka od kojih su najveće: Kodori, Bzub, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Reka Psou odvaja Abhaziju od Rusije a Inguri čini granicu sa Gruzijom.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima pogoduje proizvodnji duvana, čaja, vina i raznog voća.

  • Položaj Abhazije na karti Kavkaza
    Položaj Abhazije na karti Kavkaza
  • Detaljna mapa Abhazije
    Detaljna mapa Abhazije

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kraljevina Abhazija oko 1000. godine

U srednjem veku, Abhazija je bila nezavisna kraljevina, a kasnije nezavisna kneževina. Od 1921. do 1931. godine, postojala je Socijalistička Sovjetska Republika Abhazija, kao jedna od administrativnih jedinica Sovjetskog Saveza.

1931. godine, status Abhazije je degradiran na nivo autonomne sovjetske socijalističke republike i Abhazija ulazi u sastav Gruzijske SSR. Počelo je naseljavanje Abhazije gruzijskim stanovništvom, a od 1937. do 1944. je teško razdoblje Berijine strahovlade, kada se ukida abhaski jezik i zatvaraju abhaske škole. U vremenu posle 2. svetskog rata nastavila se slična politika, da bi 1989. godine Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije. Te godine nezavisnost proglašava i Južna Osetija.

Gruzija i Abhazija ratovale su od 1992. do 1993. godine, a manji sukob dogodio se i 1998. godine. Abhaski narod i vlasti smatraju to svojim pobedama jer su de facto odbranili teritoriju svoje, tada nepriznate, države.

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Abhazija je podeljena na 7 regija (distrikata) i glavni grad Suhum. Distrikti su:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Etnički Abhazi 1864. godine

Prema popisu iz 2011. godine, Abhazija je imala 240.705 stanovnika, od čega:[28]

Etnički Abhazi prema popisu 2011, čine većinu u glavnom gradu Abhazije (67,3%), kao i u distriktima Gudauta (81,9%), Očamčira (77,7%) i Gulripš (44,4%), etnički Jermeni čine apsolutnu većinu u distriktu Suhum (56,8%) i relativnu većinu u distriktu Gagra (38,35%), dok etnički Gruzini čine apsolutnu većinu u distriktu Gali (98,2%) i većinu u distriktu Tkvarčal (62,3%).[28]

Abhazi su starosedelački narod Kavkaza i spadaju u etnolingvističku skupinu severnokavkaskih naroda. Narodi srodni Abhazima su Abazini, Kabardinci, Čerkezi i Adigejci.

Religija[uredi | uredi izvor]

Glavna religija u Abhaziji je hrišćanstvo, u obliku pravoslavne i Jermenske apostolske crkve.[29]

Religije u Abhaziji (Po popisu iz 2001)‍[30]
hrišćanstvo
  
 0 60,0%
islam
  
 0 16,0%
paganizam
  
 0 8,0%
nijedna
  
 0 8,0%

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Suhumi

Gradovi Abhazije (sa prikazom broja stanovnika 2011. godine):[31]

Privreda i ekonomija[uredi | uredi izvor]

Uprkos kontroverznom statusu teritorije i oštećene infrastrukture, turizam u Abhaziji porastao je nakon ruskog priznanja nezavisnosti Abhazije 2008. godine zbog dolaska ruskih turista. U 2009. godini broj ruskih turista u Abhaziji porastao je za 20%, a ukupan broj ruskih turista je dostigao milion dolara. Niske cene i nepotrebna viza privlače ruske turiste, posebno one koji ne mogu sebi da priušte odmor u Turskoj, Egiptu, Bugarskoj i drugim popularnim ruskim turističkim destinacijama. Nakon turističkog buma mnoga ruska preduzeća počela su da ulažu novac u abhaskoj turističkoj infrastrukturi. Sa glavnim autoputem zemlja se obnavlja 2014. godine, mnogi oštećeni hoteli u Gagri se ili obnavljaju ili ruše.

U 2014. godini, Abhaziju je posetilo preko milion ruskih turista.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Site programming: Denis Merkushev. „Akt o gosudarstvennoй nezavisimosti Respubliki Abhaziя”. Abkhaziagov.org. Arhivirano iz originala 20. 5. 2008. g. Pristupljeno 22. 6. 2010. 
  2. ^ „Apsnыpress – gosudarstvennoe informacionnoe agenstvo Respubliki Abhaziя”. Apsnypress.info. Arhivirano iz originala 28. 5. 2010. g. Pristupljeno 22. 6. 2010. 
  3. ^ „Abkhazia: Review of Events for the Year 1996”. UNPO. 31. 1. 1997. Arhivirano iz originala 5. 6. 2010. g. Pristupljeno 22. 6. 2010. 
  4. ^ Hoiberg, Dale H., ur. (2010). „Abkhazia”. Encyclopedia Britannica. I: A-ak Bayes (15th izd.). Chicago, IL: Encyclopedia Britannica Inc. str. 33. ISBN 978-1-59339-837-8. 
  5. ^ Abhazijska agencija za statistiku http://www.ethno-kavkaz.narod.ru/rnabkhazia.html
  6. ^ „Gosudarstvennый komitet Respubliki Abhaziя po statistike”. ugsra.org. Arhivirano iz originala 06. 06. 2020. g. Pristupljeno 25. 8. 2020. 
  7. ^ „Abkhazia remains available by Georgian phone codes”. today.az. 6. 1. 2010. Arhivirano iz originala 12. 7. 2012. g. Pristupljeno 20. 1. 2010. 
  8. ^ „World Telephone Numbering Guide”. wtng.info. Arhivirano iz originala 20. 12. 2013. g. Pristupljeno 23. 6. 2014. 
  9. ^ „Abkhazia | Meaning of Abkhazia by Lexico”. Lexico Dictionaries | English (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 25. 3. 2020. g. Pristupljeno 2020-03-25. 
  10. ^ Wells, John C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary (3rd izd.). Longman. ISBN 978-1-4058-8118-0. 
  11. ^ Olga Oliker, Thomas S. Szayna. Faultlines of Conflict in Central Asia and the South Caucasus: Implications for the U.S. Army. Rand Corporation. . 2003. ISBN 978-0-8330-3260-7.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  12. ^ Clogg, Rachel (januar 2001). „Abkhazia: ten years on”. Conciliation Resources. Arhivirano iz originala 2. 3. 2008. g. Pristupljeno 31. 5. 2016. 
  13. ^ Karagiannis, Emmanuel (2002). Energy and Security in the Causasus. Psychology Press. ISBN 978-0-7007-1481-0. .
  14. ^ The Guardian. Georgia up in arms over Olympic cash
  15. ^ „"Tuvalu becomes sixth state to recognize Abkhazia".”. Приступљено 6. 12. 2011.  „Архивирана копија”. Архивирано из оригинала 26. 09. 2011. г. Приступљено 06. 12. 2011.  RIAN.
  16. ^ „Territorialьnaя celostnostь Gruzii opiraetsя na tverduю meždunarodnuю podderžku”. golos-ameriki.ru. Arhivirano iz originala 19. 9. 2018. g. Pristupljeno 4. 10. 2018. 
  17. ^ „Contested Borders in the Caucasus : Chapter I (3/4)”. vub.ac.be. Arhivirano iz originala 27. 11. 2012. g. Pristupljeno 10. 2. 2014. 
  18. ^ Ozgan, Konstantin (1998). „Abkhazia: Problems and the Paths to their Resolution”. Ur.: Ole Høiris, Sefa Martin Yürükel. Contrasts and Solutions in the Caucasus. Aarhus University Press. str. 184. ISBN 978-87-7288-708-1. Arhivirano iz originala 27. 2. 2015. g. Pristupljeno 27. 2. 2015. „[...] Apsny, which when translated, means 'Land of the Abkhazians [Mortals]' [...] See Chirikba (1991) for the etymology deriving the Abkhazian native ethnonym from the root 'die' in the sense of 'mortal being'. The popular belief that the toponym is etymologisable as 'Land of the Soul' is demonstrated by Chirikba to be no longer tenable.” 
  19. ^ Hewitt, George B. (2013). Discordant Neighbours: A Reassessment of the Georgian-Abkhazian and Georgian-South Ossetian Conflicts. BRILL. str. 9. ISBN 978-90-04-24893-9. Arhivirano iz originala 17. 11. 2016. g. 
  20. ^ „TITUS Texts: Megrelian-Georgian Dictionary Kajaia: Frame”. titus.fkidg1.uni-frankfurt.de. Pristupljeno 2021-05-09. 
  21. ^ „აფხა (აფხას) – მეგრულ-ქართული ლექსიკონი”. www.nplg.gov.ge. Pristupljeno 2021-05-09. 
  22. ^ Kodua, Harry. „მეგრულ ქართული ლექსიკონი”. www.megrulad.ge (na jeziku: gruzijski). Pristupljeno 2021-05-09. 
  23. ^ Prof. Lordkipanidze M. The Abkhazians and Abkhazia
  24. ^ For all practical purposes the term Abkhdz or Afkhdz, in early Muslim sources covers Georgia and Georgians . Barthold, Wasil & Minorsky, Vladimir, "Abkhaz", in The Encyclopaedia of Islam,. . 1. 1960.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  25. ^ „Constitution of the Republic of Abkhazia (Apsny)”. Abkhazworld.com. 22. 10. 2008. Arhivirano iz originala 24. 6. 2016. g. Pristupljeno 31. 5. 2016. 
  26. ^ The British and Foreign Review: Or, European Quarterly. 1838, p. 422.;
  27. ^ Edmund Ollier. Cassell's illustrated history of the Russo-Turkish. 1885
  28. ^ a b „naselenie abhazii”. Ethno-kavkaz.narod.ru. Pristupljeno 08. 11. 2010. 
  29. ^ http://www.portal-credo.ru/site/print.php?act=fresh&id=188 Aleksandr Krыlov. EDINAЯ VERA ABHAZSKIH „HRISTIAN“ I „MUSULЬMAN“. Osobennosti religioznogo soznaniя v sovremennoй Abhazii.
  30. ^ „Population by religion, by province and territory (2001 Census)”. 0.statcan.gc.ca. 25. 01. 2005. Arhivirano iz originala 14. 01. 2011. g. Pristupljeno 08. 11. 2010. 
  31. ^ World Gazetteer: population figures for cities, towns and places

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Абхазија&oldid=27707434”