Dubnica (Vranje)
Dubnica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Grad | Vranje |
Gradska opština | Vranje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 819 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 31′ 33″ S; 21° 50′ 30″ I / 42.525833° S; 21.841666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 458 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Dubnica je naseljeno mesto grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 819 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 860 stanovnika). Nalazi se pet kilometara jugozapadno od Vranja i najveće je selo u Vranjskoj kotlini. Po usmenoj tradiciji, Dubnica je dobila ime po dubovima-dubicama (hrast). U turskim popisnim knjigama iz 16. veka, je poznata kao Domnica. Ovo selo je zbijenog tipa, na levoj i desnoj obali Dubničke reke, koja je nastala spajanjem Sveto-ilijskog potoka (izvire pod vrhom Sv. Ilija) i Manastirskog starog seoskog potoka, poznatog kao „Rekiče“.
Ovde se nalazi osnovna škola.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Dubnica živi 640 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,8 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 210 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,90.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nema tačnih saznanja kada je Dubnica osnovana. Arheološkim istraživanjima pronađeni su materijalni ostaci iz rimskog perioda i srpskog srednjovekovlja. Prvi pisani podaci potiču iz doba kneza Lazara. U svojoj povelji, iz 1381. godine, knez Lazar Dubnicu poklanja manastiru Ravanici. U knjigama Dubrovčanina Mihaila Lukarevića iz 1436-1441. godine se, takođe pominje Dubnica, kao i braća Martin i Brajko Hindić iz Dubnice.
Na osnovu pisanih i sakralnih dokaza, Dubnica se može smatrati jednim od najstarijih naselja na ovom prostoru. U početku naselje je bilo smešteno u višim delovima sa manastirom Svetog Petra i crkvama Bogorodice i Svetog Ilije u centralnom delu. Po starosti manastira Sv. Petra se može približno odrediti starost sela. Naime, Sv. Petar se spominje u Ćustendilskom defteru iz 1576-1577. godine. Ovo prvobitno naselje je danas poznato kao Stara Dubnica. Prvi pomen Stare Dubnice potiče iz katastarskih popisa tokom 1519. godine.
Kao i sva naselja tog doba, ni Dubnica nije odolela teškim epidemijama bolesti kuge (čume), kolere. Bila je zahvaćena i dvema seobama Srba pod Čarnojevićima (1690. i 1740. godine). Uprkos tome ona je opstala i dan-danas živi.
Krajem 18. i 19. veka Dubnicu naseljava srpsko stanovništvo iz Pčinje, Poljanice, Makedonije i sa Kosova. Tada je, najverovatnije došlo do asimilacije starosedelaca, jer postoji kontinuitet u naseljavanju ali nema starih rodova. Rodovi koji se smatraju osnivačima Dubnice su: Kolarci, Jovinci, Spasinci, Đokinci, Živkovci, Mitrovci i Veđanci, a doselili su se na ovom prostoru krajem 18. i početkom 19. veka. Tokom ovog perioda zemljište današnje Dubnice je pripadalo Osmanlijama. Po njihovom odlasku nastaje prodaja ovog zemljišta koje otkupljuju rodovi osnivači. Zbog udaljenosti ovog zemljišta, ali i socijalnih potreba, stanovništvo se spušta kilometar niže od stare i formira novu, današnju Dubnicu.
|
|
m | ž |
|||
? | 12 | 19 | ||
80+ | 5 | 6 | ||
75—79 | 10 | 19 | ||
70—74 | 32 | 30 | ||
65—69 | 24 | 31 | ||
60—64 | 18 | 22 | ||
55—59 | 15 | 13 | ||
50—54 | 21 | 18 | ||
45—49 | 32 | 15 | ||
40—44 | 35 | 32 | ||
35—39 | 33 | 31 | ||
30—34 | 36 | 24 | ||
25—29 | 20 | 27 | ||
20—24 | 23 | 18 | ||
15—19 | 24 | 22 | ||
10—14 | 31 | 37 | ||
5—9 | 25 | 23 | ||
0—4 | 22 | 14 | ||
Prosek : | 38,8 | 40,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 340 | 84 | 223 | 28 | 5 | 0 |
Ženski | 327 | 49 | 226 | 50 | 2 | 0 |
UKUPNO | 667 | 133 | 449 | 78 | 7 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 206 | 75 | 0 | 2 | 78 |
Ženski | 170 | 67 | 0 | 0 | 79 |
UKUPNO | 376 | 142 | 0 | 2 | 157 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 1 | 11 | 1 | 8 |
Ženski | 0 | 0 | 9 | 0 | 1 |
UKUPNO | 1 | 1 | 20 | 1 | 9 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 6 | 7 | 8 |
Ženski | 0 | 1 | 0 | 5 | 4 |
UKUPNO | 0 | 1 | 6 | 12 | 12 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 3 | 0 | 0 | 5 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 4 | |
UKUPNO | 3 | 0 | 0 | 9 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Trajković, Vasilije. 2007 Dubnica II, Narodni univerzitet, Vranje