Dubnica (Vranje)

Koordinate: 42° 31′ 33″ S; 21° 50′ 30″ I / 42.525833° S; 21.841666° I / 42.525833; 21.841666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dubnica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranje
Stanovništvo
 — 2011.819
Geografske karakteristike
Koordinate42° 31′ 33″ S; 21° 50′ 30″ I / 42.525833° S; 21.841666° I / 42.525833; 21.841666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina458 m
Dubnica na karti Srbije
Dubnica
Dubnica
Dubnica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Dubnica je naseljeno mesto grada Vranja u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 819 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 860 stanovnika). Nalazi se pet kilometara jugozapadno od Vranja i najveće je selo u Vranjskoj kotlini. Po usmenoj tradiciji, Dubnica je dobila ime po dubovima-dubicama (hrast). U turskim popisnim knjigama iz 16. veka, je poznata kao Domnica. Ovo selo je zbijenog tipa, na levoj i desnoj obali Dubničke reke, koja je nastala spajanjem Sveto-ilijskog potoka (izvire pod vrhom Sv. Ilija) i Manastirskog starog seoskog potoka, poznatog kao „Rekiče“.

Ovde se nalazi osnovna škola.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Dubnica živi 640 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,7 godina (38,8 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 210 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,90.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nema tačnih saznanja kada je Dubnica osnovana. Arheološkim istraživanjima pronađeni su materijalni ostaci iz rimskog perioda i srpskog srednjovekovlja. Prvi pisani podaci potiču iz doba kneza Lazara. U svojoj povelji, iz 1381. godine, knez Lazar Dubnicu poklanja manastiru Ravanici. U knjigama Dubrovčanina Mihaila Lukarevića iz 1436-1441. godine se, takođe pominje Dubnica, kao i braća Martin i Brajko Hindić iz Dubnice.

Na osnovu pisanih i sakralnih dokaza, Dubnica se može smatrati jednim od najstarijih naselja na ovom prostoru. U početku naselje je bilo smešteno u višim delovima sa manastirom Svetog Petra i crkvama Bogorodice i Svetog Ilije u centralnom delu. Po starosti manastira Sv. Petra se može približno odrediti starost sela. Naime, Sv. Petar se spominje u Ćustendilskom defteru iz 1576-1577. godine. Ovo prvobitno naselje je danas poznato kao Stara Dubnica. Prvi pomen Stare Dubnice potiče iz katastarskih popisa tokom 1519. godine.

Kao i sva naselja tog doba, ni Dubnica nije odolela teškim epidemijama bolesti kuge (čume), kolere. Bila je zahvaćena i dvema seobama Srba pod Čarnojevićima (1690. i 1740. godine). Uprkos tome ona je opstala i dan-danas živi.

Krajem 18. i 19. veka Dubnicu naseljava srpsko stanovništvo iz Pčinje, Poljanice, Makedonije i sa Kosova. Tada je, najverovatnije došlo do asimilacije starosedelaca, jer postoji kontinuitet u naseljavanju ali nema starih rodova. Rodovi koji se smatraju osnivačima Dubnice su: Kolarci, Jovinci, Spasinci, Đokinci, Živkovci, Mitrovci i Veđanci, a doselili su se na ovom prostoru krajem 18. i početkom 19. veka. Tokom ovog perioda zemljište današnje Dubnice je pripadalo Osmanlijama. Po njihovom odlasku nastaje prodaja ovog zemljišta koje otkupljuju rodovi osnivači. Zbog udaljenosti ovog zemljišta, ali i socijalnih potreba, stanovništvo se spušta kilometar niže od stare i formira novu, današnju Dubnicu.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.162
1953. 1.168
1961. 1.162
1971. 1.075
1981. 903
1991. 860 852
2002. 819 827
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
812 99,14%
Romi
  
4 0,48%
nepoznato
  
2 0,24%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Trajković, Vasilije. 2007 Dubnica II, Narodni univerzitet, Vranje

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]