Duhovi (praznik)

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pentekostes, El Greko. Muzej Prado

Duhovi, trojice, trojčindan ili pedesetnica (grč. πεντηκοστή pentekostē - pedeseti dan) hrišćanski je praznik kojim se proslavlja silazak svetog Duha na apostole u Jerusalimu, 50 dana nakon Hristovog Vaskrsenja. Odatle i izraz proslava pedesetnice, pentekoste itd.

Etimologija[uredi]

Naziv Duhovi je doslovce preuzeto iz staroslovenskog, gde je to dativ jednine, a ustvari se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako se to odomaćilo u imenu koje ovaj praznik danas nosi.[traži se izvor]

Značaj praznika[uredi]

Hrišćani ovaj praznik slave i kao dan „rođenja Crkve“ budući da Dela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se „dalo krstiti te su primili Duha Svetoga“. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Jevrejima.

Praznovanje[uredi]

U hramove se unosi sveža zelena trava i cveće. Posle svete liturgije služi se večernje, na kome se kleči i pletu venci od trave i cveća. Ti venci se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid.

Ovaj praznik slave pravoslavci, katolici i mnoge druge hrišćanske crkve.

Vidi još[uredi]

Literatura[uredi]

  • Srpske slave i verski običaji; Episkop Nikolaj i Protođakon Ljubomir Ranković

Spoljašnje veze[uredi]