Opština Jezero

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Jezero
Grb Jezera
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Jezero
Stanovništvo
Stanovništvo
Pad 986[1]
Pad 1.039[2]
1.082[3] (2017
2013
1996)
Geografske karakteristike
Površina 65,4 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Snežana Ružičić [1] (SNSD)
Poštanski broj 70206
Pozivni broj 50
Veb-sajt Opština Jezero

Opština Jezero je opština u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište opštine se nalazi u naseljenom mjestu Jezero. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 1.144 lica.[4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u jugozapadnom dijelu Republike Srpske, blizu ulijevanja rijeke Plive u Plivsko jezero. Graniči se sa opštinama Šipovo, Mrkonjić Grad i Jajce. Jezero je podjednako udaljeno od ova tri grada (oko 11 km).

Teritorija je brdsko-planinska i kotlinska. Nadmorska visina se kreće u rasponu od 432 do 1.267 metara. Planine u opštini su Gorica i Sinjakovo, a rijeke Pliva i Jošavka sa svojim pritokama.

Pliva se ulijeva u Plivsko jezero koje predstavlja prirodnu akumulaciju za hidroelektranu Jajce I.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prije rata, opština Jezero je bila mjesna zajednica u sastavu opštine Jajce. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, linija razgraničenja između dva entiteta je razdvojila Jezero od Jajca. Tako je opština Jezero osnovana odlukom Narodne skupštine Republike Srpske u junu mjesecu 1996. godine.

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Opštine Jezero prema rezultatima izbora 2020.
7
2
1
1
1
1
Od ukupno 13 mandata na pojedine partije otpada:
      SNSD: 7
      PDP: 2
      SP: 1
      DNS: 1
      SDP BiH: 1
      SBiH: 1

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Jezeru. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Jezero je naselje Jezero, gdje su smješteni svi opštinski organi.

Načelnik opštine Jezero je Snežana Ružičić ispred SNSD, koja je na tu funkciju stupila nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2016. godine. Sastav skupštine opštine Jezero je prikazan u tabeli.[5]

Povjereništvo za Opštinu Jajce[uredi | uredi izvor]

Povjereništvo za Opštinu Jajce je formirano 1996. godine na osnovu Tačke 2. Amandmana XXXV na Ustav Republike Srpske i Tačke 2. Odluke o obrazovanju povjereništava za opštine odnosno područja koja su u cjelini ili djelimično ušla u sastav Federacije BiH. Povjereništvo opštine izvršava naloge Narodne skupštine, Predsjednika Republike i Vlade Republike Srpske i vrši poslove iz nadležnosti Skupštine opštine i Izvršnog odbora u skladu sa zakonom. Sjedište povjereništva je bilo u Banja Luci. Povjereništvo je obrazovano u sljedećem sastavu:[a]

  1. Dragan Miličić,
  2. Jovo Jeftenić,
  3. Jovo Prole,
  4. Smilja Ružičić,
  5. Biljana Nišić,
  6. Boris Lazendić,
  7. Ilija Gvero.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta opštine Jezero

Područje opštine Jezero čine naseljena mjesta: Barevo*, Borci, Bravnice*, Drenov Do*, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići i Perućica, Prisoje*, Čerkazovići.

Dijelovi naseljenih mjesta: Barevo, Bravnice, Drenov Do i Prisoje su podijeljeni između opština Jezero i Jajce.

Podjela[uredi | uredi izvor]

U opštini se nalazi i istoimeno naselje Jezero, a pored njega još 8 seoskih naselja: Prisoje I, Prisoje II, Kovačevac, Borci, Đumezlije, Perućica, Čerkazovići, Ljoljići i Drenov Do. Trenutno broj stanovnika iznosi oko 1.150 ljudi, a prosječna gustina naseljenosti je 17,5 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Opština Jezero[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – opština Jezero
2013.1991.[6]
Ukupno1 144 (100,0%)4 889 (100,0%)
Srbi841 (73,51%)2 278 (46,59%)
Bošnjaci287 (25,09%)1 384 (28,31%)1
Hrvati11 (0,962%)1 131 (23,13%)
Neizjašnjeni3 (0,262%)
Jugosloveni1 (0,087%)59 (1,207%)
Nepoznato1 (0,087%)
Ostali37 (0,757%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Nacionalni sastav 2013. (konačni rezultati BHAS)[uredi | uredi izvor]

Etnički sastav prema popisu iz 2013.[4]
Srbi
  
841 73,51%
Bošnjaci
  
287 25,08%
Hrvati
  
11 0,96%
Ostali
  
1 0,08%
Neizjašnjeni
  
4 0,35%
ukupno: 1.144

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Čuvena sportska porodica Kačar je iz Jezera, rođeni u naselju Perućica, a do 1972. godine živjeli u Jezeru.

  • Tadija Kačar (1956), magistar sporta i fizičke kulture, osvajač srebrnih medalja u boksu na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine, kao i na Svjetskom prvenstvu 1978. u Beogradu i evropskim prvenstvima 1979. u Kelnu i 1974. u Kijevu. Zlatne medalje: Mediteranske igre u Splitu 1979, balkanski šampionati 1977, 1981. i državna prvenstva tadašnje Jugoslavije. [7].
  • Slobodan Kačar (1957, profesor fizičke kulture, olimpijski šampion 1980. u Moskvi, bronzani sa svjetskog prvenstva 1978. u Beogradu, mediteranski i balkanski šampion, osvajač titule profesionalnog prvaka svijeta u boksu 1985. u Pezaru, Italija.
  • Nenad Kačar (1982, sin Tadije Kačara), završio Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, vaterpolista, sa ekipom VK Bečej 2000. godine osvojio titulu klupskog šampiona Evrope, a trenutno igra u Italiji.[8]
  • Gojko Kačar (1987, sin trećeg od braće Srete), student FTN, fudbaler, igrao je za FK Vojvodina, FK Herta Berlin, HSF Hamburg, a sa reprezentacijom Srbije 2007. godine je osvojio drugo mjesto na Evropskom prvenstvu do 21. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Službeni glasnik Republike Srpske 12/96

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]