Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja | |
---|---|
Vrnjačka Banja | |
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Raški |
Opština | Vrnjačka Banja |
Stanovništvo | |
— 2022. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 37′ 25″ S; 20° 53′ 37″ I / 43.623582° S; 20.893696° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 217 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 36210 |
Pozivni broj | 036 |
Registarska oznaka | ВБ |
Vrnjačka Banja je gradsko naselje u Srbiji i sedište istoimene opštine u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 9.252 stanovnika. Najveća je banja u Srbiji, kao i jedna od najposećenijih turističkih destinacija u državi.
Geografija i klima
[uredi | uredi izvor]
Vrnjačka Banja je sedište opštine Vrnjačka Banja. Nalazi se u centralnoj Srbiji, u dolini Zapadnog Pomoravlja na nadmorskoj visini od 217 m, i administrativno pripada Raškom okrugu. Udaljena je oko 200 km južno od Beograda, 25 km od Kraljeva i 11 km od Trstenika. Smeštena je između planine Goč (1216 m) i Zapadne Morave. Vrnjačka Banja je turističko mesto prvog stepena, centar integralne turističke regije, nalazi se na 43°37' severne geografske širine i 20°53' istočne geografske dužine. Banjsko naselje je delom na severnim obroncima planine Goč, koja pripada šumskom-planinskom kompleksu koji čine Kopaonik, Jastrebac, Stolovi i Željin, prema Zapadnoj Moravi i južnim obroncima Gledićhih planina.
Prostorno, opština Vrnjačka Banja pripada grupi manjih opština u Srbiji. Obuhvatajući prostor srednjeg polja Zapadnog Pomoravlja, opština Vrnjačka Banja se nalazi na infrastrukturnom koridoru Kraljevo-Kruševac. Magistralnim, železničkim i putnim pravcem povezana je preko Kraljeva i Kruševca sa svim ostalim područjima u Srbiji, a putem preko Goča i neposredno sa Aleksandrovcem.
Klima Vrnjačke Banje je umereno kontinentalna sa uticajem planinske klime. Leta su sa svežim jutrima i večerima zbog vetra koji duva sa Goča prema Zapadnoj Moravi, a zime su snegovite i bez oštrih mrazeva. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,5 °C, a srednja letnja 20 °C.
Mineralne vode
[uredi | uredi izvor]U Vrnjačkoj Banji se nalazi sedam mineralnih izvora. To su: Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri (Topla voda, Snežnik, Jezero i Slatina) dok se vode sa tri izvora flaširaju kao prirodne mineralne vode (Voda Vrnjci - Borjak, Borjak 3 i Belimarkovac za Element vodu).
Vrnjačke mineralne vode se primenjuju kod lečenja:
- šećernih bolesti
- stanje posle preležane zarazne žutice
- hroničnog zapaljenja creva i želuca
- bolest žučne kese i žučnih puteva
- čira u želucu i dvanaestopalačnom crevu
- bolest bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokraćnih puteva i drugih bolesti.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Vrnjačka Banja ima veoma dugu tradiciju lečilišta. Na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru u vremenu od II do 4. veka Rimljani su izgradili lečilište i oporavilište AQUAE ORCINAE. O tome svedoče i arheološki nalazi u užem jezgru rimske banje, odnosno, bazena za kupanje, rimskog izvora tople mineralne vode (Fons Romanus) i mnoštvo kovanog novca koji ostavljan u lekovitom izvoru. Ovde su na lečenje i oporavak mahom dolazili rimski legionari, kao i romanizovana aristokratija starosedelaca.
Po jednoj priči, do 18. veka se u Vrnjcima nalazila velika borova šuma, koja je isečena po nalogu novopazarskog age, čija je žena obljubljena kada je ovaj razapeo šator u šumi. Dalje po priči, ostavljen je samo jedan bor o koji se, iz sramote, obesio seoski knez - veliko stablo se moglo videti u banji 1930-tih.[1]
Razvoj moderne Vrnjačke Banje započeo je 1868. godine radom Osnivačkog društva, najstarije turističke organizacije na Balkanu. Po jednoj priči, prva sezona u banji je bila 1870, ordinirajući doktor je bio Franja Ribnikar, otac osnivača „Politike”, sreski lekar u Trsteniku.[2] Između 1882. i 1887. godine u Banji je izgrađen Dvorac Belimarkovića.
U banji je 1935. bilo 28.000 prijavljenih gostiju i preko 50.000 turista i onih na kratkom boravku, po čemu je ovo bilo najposećenije mesto u Jugoslaviji.[3] Ovde postoji više vila, hotela, pansiona i gostionica sagrađenih krajem 19. i početkom 20. veka.[4]
-
Banja u međuratnom periodu
Značajne godine
[uredi | uredi izvor]


- 1833 - Teritorije na kojoj se nalazi Vrnjačka Banja pripojene Kneževini Srbiji
- 1834 - Završena gradnja hrama Roždestva Presvete Bogorodice u Vrnjačkoj Banji
- 1835 - Sigismund August Volfgang baron Herder izvršio prvu analizu vrnjačke tople mineralne vode
- 1868 (1. jula po starom kalendaru) - U Kruševcu osnovano Osnovatelno fundatorsko društvo kiselo-vruće vode u Vrnjcima
- Jul 1869 - Zvanično otvorena prva sezona u Vrnjačkoj Banji
- 1869 - Osnovana OŠ „Popinski borci” Vrnjačka Banja
- 1875 - Sima Lozanić izvršio prvu potpunu analizu vrnjačke mineralne vode
- 1883 - Vrnjačka Banja od Osnovatelnog fundatorskog društva kiselo-vruće vode u Vrnjcima prešla pod ingerenciju države
- 1885 - Određene prve granice banjskog rejona
- 1892 - General Jovan Belimarković izgradio prvi vodovod u Vrnjačkoj Banji
- 1905 - Nabavljena prva parna mašina za proizvodnju električne energije
- 1910 - Prvi voz prošao je kroz železničku stanicu u Vrnjcima na pruzi Stalać-Požega

- 9. novembar 1915 - Austrougarska vojska okupirala Vrnjačku Banju
- 19. oktobar 1918 (stari kalendar) - Oslobođena Vrnjačka Banja
- 1929 - Izgrađena moderna električna centrala
- 30. decembar 1933 - U Beogradu osnovano Društvo prijatelja Vrnjačke Banje
- 1941, početkom - Dovršava se zgrada klinike.[5]
- 17. novembar 1941 - Počela sa radom Samoupravna realna gimnazija
- 14. oktobar 1944 - Oslobođena Vrnjačka Banja od nemačkih okupatora
- 1955 - Vrnjačka Banja pripala Srezu Kraljevo
- 1962 - Ponovo otvorena gimnazija u Vrnjačkoj Banji
- 1983 - Nova autobuska stanica[6]
- 2011 – osnovan Fakultet za hotelijerstvo i turizam[7]
Privreda
[uredi | uredi izvor]
Glavna privredna grana u Vrnjačkoj Banji je turizam. Kao jedna od vodećih turističkih destinacija u Srbiji, Vrnjačka Banja prednjači u uvođenju inovativnosti u prezentovanju turističkih potencijala. Vrnjačka Banja je jedna od retkih turističkih destinacija u Srbiji u kojoj egzistira turistička kartica pod nazivom Serbian Tourist & Shopping Card posredstvom koje je moguće ostvariti čitav niz popusta pri kupovini roba ili usluga. Kartica je namenjena kako turistima, tako i rezidentima Vrnjačke Banje. Međutim sem turizma za privredu Vrnjačke Banje bitna su preduzeća:
- Specijalna bolnica Merkur - jedna od vodećih zdravstvenih ustanova u Srbiji[8]
- Beli Bor - preduzeće za proizvodnju i preradu drveta
- Voda Vrnjci - preduzeće za flaširanje mineralne vode koje je sa eksploatacijom mineralne vode počelo 1970. godine.
- Interklima - preduzeće za promet, inženjering, projektovanje i izvođenje građevinskih, termo, elektro, gasnih i hidrotehničkih instalacija, uređaja i postrojenja
- DECO d.o.o. - preduzeće za izvođenje elektroinstalacionih radova
Kultura
[uredi | uredi izvor]
U Vrnjačkoj banji se tradicionalno organizuje Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji. Jedna od tradicionalnih manifestacija je Vrnjački karneval. Događaje iz oblasti kulture na nivou opštine koordiniše i organizuje Kulturni centar Vrnjačka Banja. U banji se nalazi nekoliko istorijski i arhitektonski značajnih zgrada, kao što je Dvorac Belimarkovića .
Na prostoru opštine nalaze se i brojne skulpture vajara kao što su: Matija Vuković, Ernst Neizvesni, Svetomir Arsić Basara, Olga Jančić, Alina Šapošnjikova, Momčilo Krković, Milija Glišić, Petar Hadži Boškov, France Rotar, Bogdan Bogdanović, Stefan Manevski, Pavle Pejović i drugi.[9]
Kultura sećanja i anti-fašistička tradicija se baštini u opštini kroz niz javnih spomenika i bisti učesnika borbe protiv okupatora. Znamenit simbol grada u ovom domenu kulture sećanja je Spomen-park Popina.
Ovde se nalazi Čajkino brdo.
Religija
[uredi | uredi izvor]
Na teritoriji Vrnjačke Banje se nalazi sledeći verski objekti:
- Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Vrnjačkoj Banji
- Crkva Živonosnog Istočnika Presvete Bogorodice u Vrnjačkoj Banji
- Crkva Svetog Save u Gračacu
- Crkva Svete Bogorodice u Stanišincima
- Manastir Stubal
- Kapela Belimarkovića u Vrnjačkoj Banji
Sport
[uredi | uredi izvor]Sport u Vrnjačkoj Banji je solidno razvijen. Sportsko rekreacioni centar „Raj“ sa tri fudbalska terena i atletskom stazom je najznačajniji sportski objekat u Vrnjačkoj Banji. Sem njega u banji se nalazi još i Stadion malih sportova „Kocka“ na kome se može igrati košarka, mali fudbal i rukomet. U mestu postoji nekoliko zatvorenih bazena koji se nalaze u sklopu hotela, dok je u toku leta otvoren Olimpijski bazen. U središtu parka se nalaze i dva teniska terena na šljaci. Odbojka se može igrati u fiskulturnoj sali Gimnazije Vrnjačka Banja.
Sportski klubovi
- bokserski klub
- rukometni klub „Goč"
- stonoteniski klub „Goč"
- fudbalski klub "Goč"
- fudbalski klub "Volley"
- fudbalski klub „Vrnjačka Banja"
- odbojkaški klub „Partizan 2012" Vraneši
- plivačko-vaterpolo klub „Goč Beli Izvor"
- košarkaški klub „Goč Autoprevoz"
- škola košarke „Basket"
- teniski klub „Goč“
- bodibilding klub „Zvezda"
- šahovski klub „Lipova"
- šahovski klub „Goč"
- karate klub „Goč"
- Tekvondo Klub
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Vrnjačka Banja živi 8.421 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,2 godina (42,6 kod muškaraca i 45,6 kod žena).
Ovo naselje je najvećim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2011. godine), a u poslednjem popisu stanovništva primećen je opad u broju stanovnika)
![]() |
|
m | ž |
|||
? | 58 | 60 | ||
80+ | 93 | 120 | ||
75—79 | 122 | 208 | ||
70—74 | 244 | 307 | ||
65—69 | 337 | 362 | ||
60—64 | 280 | 363 | ||
55—59 | 184 | 290 | ||
50—54 | 318 | 404 | ||
45—49 | 410 | 412 | ||
40—44 | 340 | 405 | ||
35—39 | 306 | 335 | ||
30—34 | 255 | 298 | ||
25—29 | 272 | 318 | ||
20—24 | 349 | 293 | ||
15—19 | 306 | 303 | ||
10—14 | 308 | 311 | ||
5—9 | 251 | 230 | ||
0—4 | 204 | 221 | ||
Prosek : | 40,0 | 42,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 3.874 | 1.044 | 2.521 | 154 | 126 | 29 |
Ženski | 4.478 | 895 | 2.537 | 725 | 299 | 22 |
UKUPNO | 8.352 | 1.939 | 5.058 | 879 | 425 | 51 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.670 | 30 | 0 | 0 | 487 |
Ženski | 1.595 | 19 | 0 | 0 | 309 |
UKUPNO | 3.265 | 49 | 0 | 0 | 796 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 28 | 76 | 217 | 172 | 114 |
Ženski | 17 | 31 | 280 | 212 | 50 |
UKUPNO | 45 | 107 | 497 | 384 | 164 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 19 | 103 | 109 | 55 | 94 |
Ženski | 19 | 76 | 94 | 116 | 259 |
UKUPNO | 38 | 179 | 203 | 171 | 353 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 84 | 0 | 0 | 82 | |
Ženski | 58 | 0 | 0 | 55 | |
UKUPNO | 142 | 0 | 0 | 137 |
Poznati Vrnjčani
[uredi | uredi izvor]- Ljubodrag Simonović, bivši košarkaš, filozof i književnik
- Slavko Banjac, pevač narodne muzike
- Zvonimir Đukić, osnivač, gitarista i vokal grupe Van Gog
- dr Dušan Radić, književnik i lekar
- Jovan Miodragović, pedagog i član glavnog prosvetnog saveta Kraljevine Srbije
- Miodrag B. Protić, slikar i likovni teoretičar i kritičar,
- dr Vladeta Vuković, književnik, profesor i akademik
- Milan D. Sotirović, istoričar
- Igor Gočanin, proslavljeni vaterpolista, osvajač zlatne olimpijske medalje
- Milan Krčmarević, fotograf i vlasnik prve moderne fotografske radnje
- dr Dragutin Živadinović, lekar, vlasnik sanatorijuma „Dr Živadinović“ (danas hotel „Aleksandar") i naučnik, naročito aktivan u polju ispitivanja dejstva mineralnih voda
- dr Toma Milić, lekar i vlasnik prvog modernog sanatorijuma „Sveti Đorđe"
- Stanoje Bojović, fotograf
- Vlada Belanijan, književnik i dugogodišnji upravnik narodne biblioteke „Dr Dušan Radić"
- Dragan Drašković, istoričar i višegodišnji direktor Narodnog muzeja Kraljevo
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Centralni deo Parka u Vrnjačkoj Banji
-
Centralni deo Parka u Vrnjačkoj Banji
-
Vozom kroz Vrnjačku Banju
-
Šetalište u Vrnjačkoj banji
-
Spomenik Aleksandru I Karađorđeviću
-
Park u okviru kompleksa izvora Snežnik
-
Zgrada izvora Snežnik
-
Biblioteka dr Dušan Radić
-
Izvor Slatina
-
Izvor Jezero
-
Izvor Topla voda
-
Japanski vrt
-
Japanski vrt
-
Filmski most „Ko to tamo peva”
-
Vrnjačka Banja
-
Lokvanji u Vrnjačkoj Banji
-
Jesen u Vrnjačkoj Banji
-
Statua u dvorištu Zamka Belimarković
-
Zamak Belimarković
-
Ulaz u Zamak Belimarkovića
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Opština Vrnjačka Banja
- Termomineralni izvori Vrnjačke Banje
- Čajkino brdo
- Goč
- Gledićke planine
- Zapadna Morava
- Specijalna bolnica Merkur
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Politika", 5. april 1938.
- ^ „Politika”, 28. avgust 1921.
- ^ "Politika", 22. april 1936.
- ^ Ćirović, G. (19. 6. 2022). „VILE ČUVAJU BANjSKE TAJNE: Znamenitosti prestonice srpskog turizma i sudbine nekadašnjih žitelja”. Večernje novosti. Pristupljeno 19. 6. 2022.
- ^ "Politika", 5. jan. 1941.
- ^ "Stanica kao grad". "Borba", 14.10.1983. str. 12. istorijskenovine.unilib.rs
- ^ „Fakultet za hotelijerstvo i turizam – O fakultetu”. Arhivirano iz originala 25. 10. 2015. g. Pristupljeno 12. 1. 2015.
- ^ „Merkur Vrnjačka Banja”. Pristupljeno 12. 1. 2017.
- ^ „Zaboravljene skulpture Vrnjačke Banje”. Politika Online. Pristupljeno 22. 1. 2022.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Zvanična prezentacija Vrnjačke Banje (jezik: srpski)
- Prezentacija Vrnjačkog Karnevala Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (24. mart 2010) (jezik: srpski)
- Prezentacija opštine Vrnjačka Banja (jezik: srpski)
- Prezentacija Turističke kartice Vrnjačke Banje (jezik: srpski)
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)