Pomoravski upravni okrug
| Pomoravski upravni okrug | |
|---|---|
| Država | |
| Region | Šumadija i zapadna Srbija |
| Istorijske oblasti | istočna Šumadija (Levač, Belica), Resava |
| Admin. centar | Jagodina |
| Površina | 2.614 km2 |
| Stanovništvo | 2022.[1] |
| — broj st. | 182.047 |
| — gustina st. | 69,64 st./km2 |
| Pozivni broj | +381 (0)35 |
| Opštine i gradovi | 6 Grad Jagodina Despotovac Paraćin Rekovac Svilajnac Ćuprija |
| Broj naselja | 191 (6 gradskih i 185 seoskih) |
| Zvanični veb-sajt | |
Pomoravski upravni okrug se nalazi u centralnom delu Republike Srbije. Obuhvata jedan grad i pet opština. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 182.047 stanovnika[1] Sedište okruga je Grad Jagodina.
U gradu Jagodini je delimično sačuvana arhitektura 19. veka. Ostaci ranijih perioda vide se u građevinama kao što je Hajduk - Veljkov konak iz 18. veka. Posebna zanimljivost je Stara crkva Arhanđela Mihajla, zadužbina Miloša Obrenovića iz 1818. godine.
Manastir Jošanica je podignut krajem 15. veka u vreme vladavine despota Đurđa Brankovića i smatra se najlepšom građevinom Srednjeg veka u tom kraju.
Nedaleko od Ćuprije je manastir sa crkvom Vaznesenja - Ravanica, zadužbina kneza Lazara, sagrađena između 1375. godine i 1377. godine. Posle pogibije cara Lazara u Boju na Kosovu, Ravanica je čuvala njegove mošti do 1690. godine, da bi danas posle tri veka seljenja sa srpskim narodom bile opet vraćene u ovu njegovu zadužbinu. Manastir Resava - Manasija nalazi se u neposrednoj okolini Despotovca. Resava - zadužbina despota Stefana Lazarevića, podignuta je između 1407. godine i 1418. godine. Tokom 15. veka u manastiru je delovala čuvena Resavska škola sa više radionica u kojima su prepisivani važni tekstovi iz svetske baštine i pisani novi.Konstantin Filozof, autor „Žitija despota Stefana“ i „O pismenima“ (slovima), kojim je izvršena redakcija i sređivanje tadašnjeg pravopisa srpskog jeziku, radio je i stvarao u manastiru Resava. Posle Drugog srpskog ustanka zadržana je administrativna podela iz vremena pune osmanske vlasti. Jagodinska nahija je obuhvatala levačku i temnićku knežinu, Ćuprijska nahija imala je samo jednu knežinu, dok do 1833. Paraćinska nahija nalazila se izvan Kneževine Srbije. Na Velikoj narodnoj skupštini 1834. godine doneta je odluka o stvaranju serdarstava koje bi činila više okružja (novi nazivi za nahije). Rasinsko serdarstvo je imalo sedište u Jagodini i obuhvatalo je jagodinsko, kruševačko i paraćinsko i resavsko okružje a na njegovom čelu nalazio se knez Mileta Radojković.
Administrativna podela
[uredi | uredi izvor]
Pomoravski upravni okrug obuhvata jedan grad i pet opština.
| Naziv | Grb | Broj stanovnika (2011) | Broj stanovnika (2022)[1] |
|---|---|---|---|
| Grad Jagodina | 71.852 | 65.180 | |
| Opština Despotovac | 23.191 | 18.824 | |
| Opština Paraćin | 54.242 | 46.103 | |
| Opština Rekovac | 11.055 | 8.214 | |
| Opština Svilajnac | 23.551 | 20.568 | |
| Opština Ćuprija | 30.645 | 25.663 |
Najveća naselja
[uredi | uredi izvor]| № | Grad | Populacija | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Jagodina Paraćin |
1. | Jagodina | 34.892 | Ćuprija Svilajnac | |||||
| 2. | Paraćin | 22.349 | |||||||
| 3. | Ćuprija | 16.522 | |||||||
| 4. | Svilajnac | 8.593 | |||||||
| 5. | Despotovac | 3.595 | |||||||
| 6. | Ribare | 3.512 | |||||||
| 7. | Majur | 2.480 | |||||||
| 8. | Trnava | 2.394 | |||||||
| 9. | Kušiljevo | 1.975 | |||||||
| 10. | Rakitovo | 1.741 | |||||||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023.
- ^ „Starost i pol, podaci po naseljima — Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 5. 2023. Pristupljeno 05. 02. 2024.