Druga vlada Ivana Šubašića

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ministarski savet
Datum osnivanja29. januar 1945.
Prethodne administracije
Rasformirano7. mart 1945.
Zamenjena sa administracijom
Predsednik Ministarskog saveta

Druga vlada Ivana Šubašića je bila vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu od 29. januara do 7. marta 1945.[1][2][3]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Na sastanku Čerčela, Ruzvelta i Staljina u Jalti na Krimu /"Krimska konferencija"/, od 4. do 11. februara 1945. prihvaćena je Kraljeva ideja o Avnoju: Avnoj je imao a da bude proširen, „uvođenjem u njega onih članova poslednjeg jugoslovenskog Parlamenta /Skupštine/, koji se nisu kompromitovali saradnjom sa neprijateljem“, a svi njegovi zakonodavni akti imali su da budu podneseni Ustavotvornoj skupštini na odobrenje. Preporučeno je obrazovanje nove Vlade na bazi Sporazuma Tito-Šubašić.

Međutim u pitanju Namesništva Kralj je pretrpeo poraz. Šubašićeva Vlada otputovala je 15. februara u Beogradu, sa tim problemom nerešenim. Spor oko ličnosti trojice namesnika provlačio se kroz ceo februar. Kralj nije mogao da prodre ni sa jednim od svojih kandidata (đeneral Simović, Juraj Šutej i Milan Grol). Morao je 2. marta da primi Titove Dr Srđan Budisavljević, Dr Ante Mandić i Dr Dušan Sernec.

Nova Vlada Tito-Šubašić obrazovana je u Beogradu 7. marta 1945. U njoj su bili i Šubašić, Šutej i Grol.[4][5]

Članovi vlade[uredi | uredi izvor]

Ministarski savet, 29.1. - 7.3.1945
Funkcija Slika Ime i prezime Detalji
Predsednik Ministarskog saveta, Ministar inostranih poslova i Ministar vojske, vazduhoplovstva i mornarice Ivan Šubašić
Ministar saobraćaja, Ministar pravde i Ministar prosvete Drago Marušič
Ministar unutrašnjih poslova, Ministar socijalne politike i narodnog zdravlja i Ministar građevina Sava Kosanović
Ministar finansija, Ministar trgovine i industrije i Ministar pošta, telegrafa i telefona Juraj Šutej
Ministar poljoprivrede, Ministar snabdevanja i ishrane i Ministar šuma i rudnika
Sreten Vukosavljević

[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]