Pređi na sadržaj

Benkovac

Koordinate: 44° 02′ 01″ S; 15° 36′ 44″ I / 44.0334757° S; 15.6121232° I / 44.0334757; 15.6121232
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Benkovac
Benkovac
Ulica u Benkovcu
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska županija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.Rast 2.866
Aglomeracija (2011.)Rast 11.026
Geografske karakteristike
Koordinate44° 02′ 01″ S; 15° 36′ 44″ I / 44.0334757° S; 15.6121232° I / 44.0334757; 15.6121232
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina184 m
Površina514 km2
Benkovac na karti Hrvatske
Benkovac
Benkovac
Benkovac na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikTomislav Bulić (HDZ)
Poštanski broj23420
Pozivni broj+385 23
Registarska oznakaZD
Veb-sajt
www.benkovac.hr

Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Benkovac je imao 2.866 stanovnika, a ukupno gradsko područje je imalo 11.026 stanovnika.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Benkovac se nalazi u jugozapadnoj Hrvatskoj, na severu Dalmacije. Smešten je 30 kilometara istočno od Zadra i 20 kilometara severoistočno od Biograda. Nalazi se na prelazu između Ravnih Kotara i Bukovice, a blizina mora činila je ovaj grad privlačnim i u davnim vremenima.

Područje grada Benkovca graniči se sa opštinama Novigrad na severozapadu, Zemunik na zapadu, Škabrnja na jugozapadu, Polača na jugu, gradom Obrovcem na severu, opštinom Kistanje na severoistoku, opštinom Lišane Ostrovičke na istoku i opštinom Stankovci na jugoistoku.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Benkovac je imao 2.622 stanovnika.

Grad Benkovac[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 9.786 26.255 26.532 27.810 28.227 25.755 23.700 18.850 18.018 16.253 13.478 11.712 11.226 10.816 10.054
  • napomene:

Nastao iz starih opština Benkovac i Obrovac. U 1869. deo podataka sadržan je u opštinama Lišane Ostrovičke i Polača, u 1921. i 1931. u opštini Stankovci, a od 1857. do 1931. u gradu Obrovcu. U 1857. i 1869. sadrži deo podataka opštine Stankovci, u 1869. opštine Polača, a od 1880. do 1910. deo podataka grada Obrovca.

Benkovac (naseljeno mesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[uredi | uredi izvor]

godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 2.622 3.776 2.955 2.190 1.897 1.367 1.149 630 658 546 512 432 341 437 160
  • napomene:

U 1869. sadrži podatke za naselje Benkovačko Selo.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Benkovac je imalo 3.776 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
2.780 73,62%
Hrvati
  
749 19,83%
Jugosloveni
  
73 1,93%
Albanci
  
26 0,68%
Muslimani
  
24 0,63%
Makedonci
  
16 0,42%
Crnogorci
  
14 0,37%
Italijani
  
2 0,05%
Mađari
  
2 0,05%
Rumuni
  
1 0,02%
Rusi
  
1 0,02%
Slovenci
  
1 0,02%
Ukrajinci
  
1 0,02%
Česi
  
1 0,02%
neopredeljeni
  
66 1,74%
nepoznato
  
19 0,50%
ukupno: 3.776

Popis 2011.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine u gradu Benkovcu, ukupno je popisano 11.026 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 2011.‍
Hrvati
  
9.359 84,88%
Srbi
  
1.519 13,78%
ostali
  
148 1,34%
ukupno: 11.026

Benkovac danas[uredi | uredi izvor]

Dana 19. maja 1990. godine u Benkovcu kasno uveče izboden je od NN lica, Miroslav Mlinar, aktivista SDS. Do 1991. većinsko stanovništvo su bili Srbi. Struktura stanovništva se značajno izmenila nakon etničkog čišćenja Srba u operacijama Ravni Kotari-Maslenica 1993. i Oluja 1995. godine. U protekloj deceniji, malobrojni Srbi povratnici su izloženi čestim napadima i provokacijama od strane većinskog hrvatskog stanovništva.[2][3][4] Većina benkovačkih Srba je novi dom našla u Srbiji (najviše u Beogradu i Vojvodini)[5], kao i u dijaspori (posebno u Sidneju[6][7], Americi i Kanadi).

Istorija[uredi | uredi izvor]

  • 1812. — 1. januar — uspostavljena opština, prvi načelnik je Ante Borin;
  • 1847. — otvorena pošta;
  • 1851. — uspostavljena žandarmerija;
  • 1858. — otvorena javna pekara;
  • 1860. — prva osnovna škola, koju je vodio sveštenik don Blaž Blasul;
  • 1925. — uveden vodovod;
  • 1991. — Benkovac i okolina ulaze u sastav RSK;
  • 1995. — 5. avgust — Hrvatska vojska zauzima Benkovac, a srpsko stanovništvo beži u izbeglištvo;

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Srpska pravoslavna crkva u Benkovcu

Najpoznatiji kulturnoistorijski spomenik u Benkovcu je Kaštel Benković, utvrđenje nazvano po hrvatskim velikanima koji su je izgradili, verovatno u drugoj polovini 15. veka. Izgradnjom ovog utvrđenja na brežuljku koji dominira okolnim područjem počinje i istorija Benkovca.

U samome Benkovcu su pravoslavna crkva Svetog Jovana (najstarija) i katoličke crkve Svetog Ante i Svete Marije.

Crkve na području grada:

u Korlatu su katoličke crkve Sveti Jeronim i Sveta Marija majka Božija;

u Kuli Atlagića su katolička crkva Sveti Petar i dve pravoslavne crkve: Sveti Nikola (nova i stara);

u Donjim Lepurima je katolička crkva Sveti Martin;

u Lisičiću je katolička crkva Rođenje Blažene Djevice Marije;

u Miranjama je pravoslavna crkva Sveti Arhanđel Mihailo;

u Podgrađu je katolička crkva Sveti Duh;

u Perušiću su katoličke crkve Uznesenja Bogorodice Marije i Sveti Juraj;

u Vukšiću su katoličke crkve, Sveta Katarina i Sveti Mihovil;

u Buliću je katolička crkva Sveti Ante pustinjak;

u Kožlovcu je pravoslavna crkva Sveta Nedjelja;

u Kolarini je pravoslavna crkva Sveta Petka;

u Nadinu je katolička crkva Sveti Ante;

u Popovićima je katolička crkva Sveti Ante;

u Ceranjama je pravoslavna crkva Sveti Ilija;

u Medviđi je katolička crkva Sveti Ilija;

u Bjelini je pravoslavna crkva Sveta Petka;

u Brgudu je pravoslavna crkva Sveti prepodobni Lazar;

u Lišanima Tinjskim je pravoslavna crkva Sveta Trojica;

u Karinu Donjem je pravoslavna crkva Sveti Kirik i Julita.

U ratu su srušene ili teško oštećene sledeće crkve:

u Islamu Grčkom pravoslavna crkva Sveti Georgije;

u Kašiću pravoslavna crkva Sveti Ilija;

u Medviđi pravoslavna crkva Mala Gospojina;

u Smilčiću pravoslavna crkva Sveti Arhanđel Mihailo;

u Biljanima Gornjim pravoslavna crkva Sveti Georgije.

Uprava[uredi | uredi izvor]

Gradonačelnik Benkovca je Tomislav Bulić.

Sport[uredi | uredi izvor]

  • NK Velebit, član 3. hrvatske nogometne lige koji igra na gradskom stadionu kapaciteta 3.000 mesta.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Znamenite ličnosti koje su ostavile svoj trag u istoriji i kulturi, a rođeni su, živeli su ili potiču sa prostora Benkovca i okoline su:

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 18. 04. 2013. 
  2. ^ Hawton, Nick (30. 03. 2007). „Europe | Return to earth for Serb tree man”. BBC News. Pristupljeno 20. 08. 2012. 
  3. ^ „www.glas-javnosti.co.yu”. Arhiva.glas-javnosti.rs. Arhivirano iz originala 23. 01. 2011. g. Pristupljeno 20. 08. 2012. 
  4. ^ „Kamenovali kuće srpskih povratnika i palili okućnice”. Jutarnji.hr. 25. 07. 2006. Arhivirano iz originala 23. 01. 2008. g. Pristupljeno 20. 08. 2012. 
  5. ^ „Veb arhiva stranice sa sajta „Pravi odgovor. Web.archive.org. 01. 04. 2004. Arhivirano iz originala 01. 04. 2004. g. Pristupljeno 20. 08. 2012. 
  6. ^ „Srpska Dijaspora | Australija | DECA PAMTE SVOJE KORENE”. Srpskadijaspora.info. Arhivirano iz originala 24. 12. 2010. g. Pristupljeno 20. 08. 2012. 
  7. ^ „Srpska Dijaspora | Australija | Srbi Ravnih kotara sakupljaju sredstva za obnovu crkve”. Arhivirano iz originala 24. 12. 2010. g. Pristupljeno 20. 08. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]