Milica Vučetić
milica vučetić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 21. januar 1920. |
Mesto rođenja | Ježevica, kod Čačka, Kraljevstvo SHS |
Datum smrti | 21. januar 1944.24 god.) ( |
Mesto smrti | Prislonica, kod Čačka, Srbija |
Profesija | učiteljica |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1939. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska narodna armija 1941 — 1944. |
Heroj | |
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. |
Milica Vučetić — Trepuša (Ježevica, kod Čačka, 21. januar 1920 — Prislonica, kod Čačka, 21. januar 1944) bila je učiteljica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Potiče iz učiteljske porodice. Osnovnu školu je završila u Ježevici, a nižu gimnaziju u Čačku. Posle završene Učiteljske škole u Kragujevcu, 1939. godine, u kojoj je postala član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), postavljena je za učitelja osnovne škole u selu Trnavi. Iste godine primljena je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).[1]
Odmah po dolasku u selo, Milica razvija raznovrstan kulturno-prosvetni i politički rad u školi i van nje. Posebnu borbu je vodila protiv zastarelih shvatanja o ženi, njenom položaju u kući i društvu. Obilazila je seoske kuće i seljankama govorila o negovanju dece, higijeni, održavanju i unapređivanju domaćinstva i o pravnom i društvenom položaju žene sa sela. Zbog toga je postala vrlo popularna u Trnavi, ali i u susednim selima — Viljuši, Banjici, Atenici, Vapi i Ježevici.
Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije aktivno je učestvovala u pripremama ustanka. Njoj pripadaju velike zasluge za masovni odziv žena u toku ustanka i za vreme Narodnooslobodilačkog rata (NOR). Kada je maja 1941. godine formiran Sreski komitet SKOJ-a za trnavski srez, Milica je je izabrana za sekretara. Učestvovala je na Okružnoj konferenciji KPJ za Čačak, u oslobođenom Čačku, 23. i 24. novembra 1941. godine, na kojoj je izabrana za člana Okružnog komiteta KPJ.
Posle povlačenja partizanskih snaga u Bosnu, ostala je, po zadatku Partije, na pozadinskom radu. Do avgusta 1942. bila je sekretar partijskog rukovodstva za srez dragačevski, a zatim je prebačena na rad u trnavski srez, 1943. godine je postala član Sreskog komiteta KPJ. Zbog njene velike partijske aktivnosti, bila je neprestano proganjana od strane četnika i Srpske državne straže.
U veoma teškim uslovima ilegalnog rada, Milica je uspevala da izvrši sve partijske zadatke. Često je uspevala da prerušena u seljanku ilegalno uđe u Čačak i stupi u vezu sa partijskom organizacijom. Poginula je 21. januara 1944. godine, na svoj 24. rođendan, kad je prilikom izvršenja partijskog zadatka sa još dvojicom drugova upala u četničku zasedu. Da ne bi živa pala neprijatelju u ruke, izvršila je samoubistvo.
Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine proglašena je za narodnog heroja Jugoslavije.[2]
-
Bista Milice Vučetić u Slatini kod Čačka
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Narodni heroji 2 1982, str. 332.
- ^ Narodni heroji 2 1982, str. 333.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Žene Srbije u Narodnooslobodilačkoj borbi (PDF). Beograd: Prosveta/Nolit. 1975. COBISS.SR 162155015
- Bijelić, Krste (1980). Heroine Jugoslavije. Zagreb: Spektar. COBISS.SR 49275399
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239