Milica Vučetić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
milica vučetić
Milica Vučetić Trepuša
Lični podaci
Datum rođenja(1920-01-21)21. januar 1920.
Mesto rođenjaJeževica, kod Čačka, Kraljevstvo SHS
Datum smrti21. januar 1944.(1944-01-21) (24 god.)
Mesto smrtiPrislonica, kod Čačka, Srbija
Profesijaučiteljica
Delovanje
Član KPJ od1939.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska narodna armija
19411944.
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Milica Vučetić — Trepuša (Ježevica, kod Čačka, 21. januar 1920Prislonica, kod Čačka, 21. januar 1944) bila je učiteljica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Potiče iz učiteljske porodice. Osnovnu školu je završila u Ježevici, a nižu gimnaziju u Čačku. Posle završene Učiteljske škole u Kragujevcu, 1939. godine, u kojoj je postala član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), postavljena je za učitelja osnovne škole u selu Trnavi. Iste godine primljena je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).[1]

Odmah po dolasku u selo, Milica razvija raznovrstan kulturno-prosvetni i politički rad u školi i van nje. Posebnu borbu je vodila protiv zastarelih shvatanja o ženi, njenom položaju u kući i društvu. Obilazila je seoske kuće i seljankama govorila o negovanju dece, higijeni, održavanju i unapređivanju domaćinstva i o pravnom i društvenom položaju žene sa sela. Zbog toga je postala vrlo popularna u Trnavi, ali i u susednim selima — Viljuši, Banjici, Atenici, Vapi i Ježevici.

Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije aktivno je učestvovala u pripremama ustanka. Njoj pripadaju velike zasluge za masovni odziv žena u toku ustanka i za vreme Narodnooslobodilačkog rata (NOR). Kada je maja 1941. godine formiran Sreski komitet SKOJ-a za trnavski srez, Milica je je izabrana za sekretara. Učestvovala je na Okružnoj konferenciji KPJ za Čačak, u oslobođenom Čačku, 23. i 24. novembra 1941. godine, na kojoj je izabrana za člana Okružnog komiteta KPJ.

Posle povlačenja partizanskih snaga u Bosnu, ostala je, po zadatku Partije, na pozadinskom radu. Do avgusta 1942. bila je sekretar partijskog rukovodstva za srez dragačevski, a zatim je prebačena na rad u trnavski srez, 1943. godine je postala član Sreskog komiteta KPJ. Zbog njene velike partijske aktivnosti, bila je neprestano proganjana od strane četnika i Srpske državne straže.

U veoma teškim uslovima ilegalnog rada, Milica je uspevala da izvrši sve partijske zadatke. Često je uspevala da prerušena u seljanku ilegalno uđe u Čačak i stupi u vezu sa partijskom organizacijom. Poginula je 21. januara 1944. godine, na svoj 24. rođendan, kad je prilikom izvršenja partijskog zadatka sa još dvojicom drugova upala u četničku zasedu. Da ne bi živa pala neprijatelju u ruke, izvršila je samoubistvo.

Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine proglašena je za narodnog heroja Jugoslavije.[2]


Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]