Pređi na sadržaj

Poplat

Koordinate: 43° 02′ 25″ S; 18° 00′ 01″ I / 43.040396° S; 18.000380° I / 43.040396; 18.000380
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poplat
Hram Sv. Mihaila u Poplatu
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaBerkovići
Stanovništvo
 — 2013.0
Geografske karakteristike
Koordinate43° 02′ 25″ S; 18° 00′ 01″ I / 43.040396° S; 18.000380° I / 43.040396; 18.000380
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Površina15,51 km2
Poplat na karti Bosne i Hercegovine
Poplat
Poplat
Poplat na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj88363
Pozivni broj059

Poplat je naseljeno mjesto u opštini Berkovići, u Republici Srpskoj, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 457 stanovnika. Do 1981. godine zvanični naziv naselja je bio „Donji Poplat“.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Poplat je mjesto koje se nalazi u Hercegovini.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Ime Poplat verovatno potiče od starog naziva za taban — poplat, što je bila i mera za dužinu. Postoje tragovi da je postojao i u doba Ilira. Posle dolaze Rimljani, a i danas je vidljiv ostatak rimskog puta i rimskih zidina. U srednjem veku Poplat je pripadao Župi Dabar. U određenim razdobljima (Osmansko carstvo, Austrougarska aneksija, Kraljevina SHS) pripadao je ili Ljubinjskom ili Stolačkom srezu. Do 1955. godine postojali su kotari, kao oblik upravno-prostornog uređenja. Nakon toga su uspostavljene opštine, a 1967. godine ukinuti kotari. Od tada pa sve do rata u Bosni i Hercegovini 1991. godine Poplat je bio u sastavu opštine Stolac. Posle rata i formiranjem opštine Berkovići, deo je te opštine.

Ovde se nalazi Nekropola stećaka Nekuk.

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi izvor]

Tako su u selu Poplat nedaleko od Stoca ubili Srbina Marka Mihića studenta, pesnika i komunistu, sekretara KPJ za Stolac koga su prevarili tako što su obećali da će iz zatvora pustiti članove njegove porodice, ženu, decu dva brata i oca, samo ako se on prijavi ustašama. Na taj način su uhapsili i Dragu Marića i još oko 20 đaka studenata i radnika, uglavnom napredne omladine, komunista i simpatizera KPJ, odveli ih u pravcu Ljubinja i sve pobacali u jamu na Ražanom Dolu, i u druge jame. Likvidaciju Marka Mihića i ostalih izvršila je grupa ustaša na čelu sa šefom ustaške straže u Stocu Nazifom Žunom, a neposredni izvršilac ubistva Marka Mihića bio je Meho Demirović rođen 1922. godine šofer iz Gacka, koji je stupio u ustaše odmah u aprilu 1941. godine.

Inače, pod izgovorom da se radi o borbi „protiv četnika“ i opasnosti od srpskog ustanka oko Vidovdana, ustaše su i u okolini Stoca svakodnevno hapsile i ubijale Srbe.

Selo Poplat nije stradalo jer su muslimani Ahmed Karajica i Hakija Kusturica rekli Srbima da se sklanjaju, da sutra „4. avgusta dolaze ustaše iz zapadne Hercegovine sa kamionima da vas teraju na Bivolje Brdo i bace u jamu“. Čak je Karajica dao i pušku Srbinu sa Poplata Milivoju Mihiću“.

Hram Sv. Arhanđela Mihajla sagrađen je 1867. godine, za vreme paroha jeromonaha Sofronija Vukovića. Uz njega je sagrađena i prva škola na Poplatu. Zvonik je građen 1902. godine. Spalile su ga ustaše 1941. godine. Obnova na čelu jeromonaha Simeona Biberdžića je započela 1957, a 1967. godine su radovi završeni. U porti crkve nalazila se škola sa čitaonicom i stanovima za učitelje. Škola je uzurpirana i devastirana 1992, od strane hrvatske vojske, dok je hram ostao netaknut. Posljednjih godina radilo se na uređenju dvorišta hrama i mjesnog srpskog pravoslavnog groblja.[1] Poplat je imao svoju parohiju Poplatsku i Poplatsko-dabarsku, danas je dio parohije koja nosi naziv Dabarsko-stolačka parohija, Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske, Srpske pravoslavne crkve. Poplatski hram je jedan od najjužnijih hramova Republike Srpske ka Jadranskom moru, ima veoma izražajan i ambijentalan izgled sa plavom kupolom i kao takav podsjeća na grčke hramove. Mnogi vjernici iz svih krajeva, koji vode porijeklo sa Poplata okupljaju se na praznik hrama Svetog Arhangela Mihaila koji se praznuje 21. novembra po julijanskom kalendaru.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, mjesto je imalo 457 stanovnika.

Nacionalnost 1991.
Muslimani [a] 173
Srbi 162
Hrvati 112
Jugosloveni 7
ostali 3
Ukupno 457
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 627
1953. 530
1961. 479
1971. 459
1981. 535
1991. 457

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Za sadašnji status Muslimana vidi članak Muslimani.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Eparhija Dabarska i Stolačka”. eparhija-zahumskohercegovacka.com. Pristupljeno 27. 9. 2013. 
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]