Srpsko plemstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Srpsko plemstvo ili srpska vlastela ili srpsko vlastelinstvo odnosi se na istorijski privilegovani poredak ili stalež (aristokratiju) Srbije, odnosno srednjovekovne srpske države, a posle osmanskih osvajanja srpskih zemalja u 15. i 16. veku, srpske plemićke porodice Kraljevine Ugarske, Mletačke republike, i Habzburške monarhije. Neke srpske porodice su oplemenjene i u Ruskom carstvu. Sa osamostaljenjem Srbije u 19. veku nastaje nova aristokratija. [1]

Srednji vek[uredi | uredi izvor]

U srednjovekovnim srpskim državama, povlašćeni sloj činili su plemstvo i sveštenstvo, odvojeno od pučana, deo feudalnog društva. Plemstvo ili vlastela grubo je grupisano u magnate (velikaše ili velmože) i manje plemstvo (vlasteličiće). Srbija je sledila vizantijski model.

Rani novi period[uredi | uredi izvor]

Posle osmanskog osvajanja u 15. i 16. veku, usledile su velike seobe Srba u Panonsku niziju. Zajednica u Kraljevini Ugarskoj, a kasnije i Habzburškoj monarhiji, bila je poznata kao „Rašani“. Srbi su se istakli kao ratnici i diplomate, i upisivali se u austrijske, erdeljske ili vlaške službe. [2] Posle pada Beča 1683. godine, srpski ratnici su otišli u Austriju i Rusiju gde su stekli visoke činove i odlikovanja u vojsci, i ponovo se pojavio novi nivo plemstva. [2] Slično, prema Jadranu, pogranični Srbi, hajduci odmetnici i uskoci ratovali su protiv Osmanlija, kojima je Mletačka republika dodelila plemićke titule. [2] [3]

Srpska revolucija[uredi | uredi izvor]

Karađorđe, vrhovni vođa Prvog srpskog ustanka, dodelio je plemićke titule tokom rata. Među njima su bile vojvode, prinčevi i vojne vladarske titule, poput kapetana.

Srbi carskog ruskog plemstva[uredi | uredi izvor]

Ruski ogranak srpske porodice Miloradović osnovan je 1715. godine, kada je Mihail Miloradović Prvi, jedan od trojice braće koje je Petar Veliki regrutovao da podstiču pobunu protiv Turaka četiri godine ranije, pobegao iz Hercegovine u Rusiju i stupio u Petrovu službu kao pukovnik. Ogranak je stekao status komita u Rusiji i među njegovim članovima je bio i grof Mihail Miloradović, koji je služio kao general u Napoleonovim ratovima.

Ostali Srbi koji su oplemenjeni u Rusiji su generali grof Đorđe Arsenijević Emanuel, grof Marko Konstantinovič Ivelić i grof Petar Ivanovič Ivelić. Grof Simeon Zorić je takođe služio Ruskom carstvu, kao general-potpukovnik, ali je bio grof Svetog rimskog carstva pre nego grof carskog ruskog plemstva.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „A FEW NOTES ABOUT GRANTS OF TITLES OF NOBILITY BY MODERN SERBIAN MONARCHS”. www.academia.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-10-02. 
  2. ^ a b v Dimitrije Djordjević; Richard B. Spence (1992). Scholar, patriot, mentor: historical essays in honor of Dimitrije Djordjević. East European Monographs. str. 148. ISBN 978-0-88033-217-0. 
  3. ^ „A FEW NOTES ABOUT GRANTS OF TITLES OF NOBILITY BY MODERN SERBIAN MONARCHS”. www.academia.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-10-02.