Glasovna transkripcija

Svi glasovi prema MFA/IPA grafikonu

Glasovna ili fonetska transkripcija jeste prilagođeno prenošenje glasova iz jednog jezika u drugi, tj. prilagođeno pisanje izraza stranih jeziku u koji se transkribuje, pri čemu se nastoji zapisivanje naziva simbolima ciljnog jezika sa najsličnijom glasovnom vrednošću.

U standardne glasovne šeme spada Međunarodni fonetski alfabet (MFA, IPA) i njegov ASCII ekvivalent Fonetski alfabet metoda procene govora (SAMPA).

Nasuprot glasovne, postoji pravopisna ili ortografska transkripcija. Pravopis jezika u koji se transkribuje sadrži tačno određena pravila, tj. uputstva kako transkribovati određene glasove. U većini slučajeva, pravopisna transkripcija, za razliku od fonetske, nije u potpunosti bazirana na MFA zapisu, već i na pismu. Fonetski prenos stranih pojmova u srpski jezik koristi se samo pojmove prethodno nepoznate srpskom jeziku, i to iz jezika nepokrivenih pravilima pravopisnog prenosa.

Primeri

Jednostavan primer za fonetski prenos jeste reč ital. pizza. Glasovni prenos se u potpunosti oslanja na izgovor reči, u ovom slučaju /pitsa/. Svi glasovi su prisutni u srpskom jeziku, pa je konačan zapis pica — p /p/, i /i/, c /ts/, a /a/. U slučaju da se u stranoj reči nalaze glasovi neprisutni u srpskom, uzima se najbliži ekvivalent.

Primer toga je franc. deja vu, glasovno /deʒa.vy/. U ovom slučaju, javlja se zatvoren prednji labijalizovan samoglasnik /y/. Kako taj glas ne postoji u srpskom jeziku, uzima se njemu najsličniji, u ovom slučaju zatvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik /i/. Ostali glasovi su sasvim identični onima u srpskom jeziku, pa je konačni prenos deža vi — d /d/, e /e/, ž /ʒ/, a /a/, v /v/, i /i/.

Svakako, postoje izuzeci, kao što je tradicionalni prenos ovog glasa kao zatvoren zadnji labijalizovani samoglasnik /u/ iz turskog jezika. Tako je jedan od najpoznatijih turskih vladara Sulejman, a ne Silejman, kako bi bilo prema turskom izgovoru /sylejmɑn/.

MFA/IPA

Glavni članak: Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (engl. International Phonetic Alphabet), skraćeno MFA ili IPA, fonetski je sistem zapisivanja ljudskog govora baziran na latinici. Osmislilo ga je Međunarodno fonetsko društvo radi standardizacije zapisa govornog jezika. Kako najšire primenjivan sistem glasovne transkripcije, koriste je leksikografi, učenici i učitelji stranih jezika, lingvisti, logopedi, pevači, glumci, stvaraoci osmišljenih jezika i prevodioci.

Ova abeceda se zapisuje pomoću posebnih znakova, kojih od najskorije izmene iz 2005. ima 163 — 107 slova (glasova ima više, jer neki glasovi su kombinacija dva slova), 52 dijakritika i četiri oznake za prozodije. Oni čine MFA/IPA grafikon.

Upotreba

Fonetski prenos stranih pojmova u srpski jezik koristi se samo pojmove prethodno nepoznate srpskom jeziku, i to iz jezika nepokrivenih pravilima pravopisnog prenosa. Prema tački 291. Pravopisa srpskoga jezika izdatog 2010. za jezike koji su ostali neobrađeni glavno je pravilo da se drži oblika koji su ušli u izražajni običaj. Nikakvu izmenu uobičajenih oblika, čak ni iz jezika sa određenim pravilima transkripcije, ne bi trebalo uvoditi u javne tekstove dok se ne verifikuje saglasno sa Odborom za standardizaciju srpskog jezika. Primer takvog nekorišćenja fonetske transkripcije jeste indijska teniserka Sanja Mirza. Iako je ona izvorno Sanija sa izgovorom /saːnɪjaː/, u srpskom jeziku je zastupljen isključivo oblik Sanja /saɲa/.

Fonologija

Glavni članak: Srpsko-hrvatska fonologija

Fonologija srpsko-hrvatske jezičke norme, čijeg spektra je deo srpski jezik, predstavljena je pomoću dva pisma, ćirilice i latinice, od kojih oba imaju po trideset slova, podeljenih na pet samoglasnika i dvadeset pet suglasnika. Svako od slova predstavlja tačno jedan glas, ali pet slova je dvojno. Usled svoje stapajuće prirode, to su meki afrikati đ /dʑ/ i ć /tɕ/, zubni afrikat c /ts/ i tvrdi afrikati č /tʃ/ i dž /dʒ/. Sumirano, srpski jezik ostvaruje tridesetak glasova, predstavljenih četvrtinom slova iz MFA.

Samoglasnici

Šema samoglasnika prisutnih u srpsko-hrvatskoj jezičkoj formi, uključujući alofone /ə/ i /ie/

Srpski jezik ima pet samoglasnika — otvoren samoglasnik srednjeg reda /ä/, srednji gotovo prednji nelabijalizovan samoglasnik /e̞/, zatvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik /i/, srednji zadnji labijalizovan samoglasnik /o̞/ i zatvoren zadnji labijalizovan samoglasnik /u/. U alofonim slučajevima, može se uočiti i srednji samoglasnik srednjeg reda, poznat i kao šva /ə/, dok su hrvatski lingvisti u Hrvatskoj gramatici, koju je izdala Školska knjiga uz podršku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, diskutovali čak i postojanje dvoglasa /ie/, što su ostali fonolozi kritikovali kao osnovano na pretpostavci, a ne govornom jeziku.

Od tridesetak samoglasnika, u srpskom jeziku postoji već pomenutih pet. Ti vokali u transkripciji zamenjuju one ne prisutne u srpskom, sa izuzetkom srednjeg samoglasnika srednjeg reda  /ə/ , koji se kao neutralan glas neblizak nijednom drugom ne prenosi ili prenosi pravopisno prema pismu.

MFA simbol	Naziv vokala	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ a]	otvoren prednji nelabijalizovan	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	nem. schwach [ˈʃvax] → švah
[ ä]	otvoren srednjeg reda	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	hol. zaal [zäːɫ] → zal
[ ɐ]	gotovo otvoren srednjeg reda	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	korej. 발 [pɐl] → pal
[ ɑ]	otvoren zadnji nelabijalizovan	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	fin. kana [ˈkɑnɑ] → kana
[ ɒ]	otvoren zadnji labijalizovan	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	vij. có [kɒ] → ka
[ ʌ]	poluotvoren zadnji nelabijalizovan	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	engl. plus [plʌs] → plas
[ æ]	gotovo otvoren prednji nelabijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	slč. deväť [ˈɟevæc] → đeveć
[ e]	poluzatvoren prednji nelabijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	ital. stella [ˈstelːa] → stela
[ e̞]	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	jap. 笑み [e̞mʲi] → emi
[ ɘ]	poluzatvoren nelabijalizovan srednjeg reda	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	mong. үсрэ [usɘɾɘ̆] → usere
[ ɜ]	poluotvoren nelabijalizovan srednjeg reda	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	zfriz. pöt [pɜt] → pet
[ ɛ]	poluotvoren prednji nelabijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	franc. bête [bɛt] → bet
[ ɶ]	otvoren prednji labijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	dan. børn [bɶ̝ɐ̯n] → bean
[ œ]	poluotvoren prednji labijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	isl. þögn [θœkn] → tekn
[ ø]	poluzatvoren prednji labijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	est. köök [køːk] → kek
[ ø̞]	srednji gotovo prednji labijalizovan	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	kat. fulles [ˈfø̞jəs] → fejs
[ o]	poluzatvoren zadnji labijalizovan	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	korej. 보수 [ˈpoːsu] → posu
[ o̞]	srednji zadnji labijalizovan	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	rus. сухой [sʊˈxo̞j] → suhoj
[ ɔ]	poluotvoren zadnji labijalizovan	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	vij. to [tɔ] → to
[ ɵ]	poluzatvoren labijalizovan srednjeg reda	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Оо/Oo)	mong. өгөх [ɵɡɵx] → ogoh
[ ɞ]	poluotvoren labijalizovan srednjeg reda	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Оо/Oo)	kašup. ptôch [ptɞx] → ptoh
[ ɤ]	poluzatvoren zadnji nelabijalizovan	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	taj. เธอ [tʰɤː] → to
[ ɤ̞]	srednji zadnji nelabijalizovan	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	bug. път [pɤ̞t] → pot
[ y]	zatvoren prednji labijalizovan	zatvoren prednji nelabijalizovan	(Ии/Ii)	kin: 绿 [ly˥˩] → li
[ ʏ]	gotovo zatvoren gotovo prednji labijalizovan	zatvoren prednji nelabijalizovan	(Ии/Ii)	jerm. գիւղ [kʰʏʁ] → kir
[ ɪ]	gotovo zatvoren gotovo prednji nelabijalizovan	zatvoren prednji nelabijalizovan	(Ии/Ii)	норв. litt [lɪt] → lit
[ ɪ̈]	gotovo zatvoren nelabijalizovan srednjeg reda	zatvoren prednji nelabijalizovan	(Ии/Ii)	rus. жена [ʐɪ̈ˈna] → žina
[ i]	zatvoren prednji nelabijalizovan	zatvoren prednji nelabijalizovan	(Ии/Ii)	tadž. бинӣ [biˈniː] → bini
[ ɨ]	zatvoren nelabijalizovan srednjeg reda	zatvoren prednji nelabijalizovan	(Ии/Ii)	rus. ты [tɨ] → ti
[ ʉ]	zatvoren labijalizovan srednjeg reda	zatvoren zadnji labijalizovan	(Уу/Uu)	engl. rude [ɹʉːd] → rud
[ u]	zatvoren zadnji labijalizovan	zatvoren zadnji labijalizovan	(Уу/Uu)	tur. uçak [ut͡ʃak] → učak
[ ɯ]	zatvoren zadnji nelabijalizovan	zatvoren zadnji labijalizovan	(Уу/Uu)	kirg. кыз [qɯz] → kuz
[ ʊ]	gotovo zatvoren gotovo zadnji labijalizovan	zatvoren zadnji labijalizovan	(Уу/Uu)	mong. ус [ʊs] → us
[ ʊ̜]	gotovo zatvoren gotovo zadnji nelabijalizovan	zatvoren zadnji labijalizovan	(Уу/Uu)	kin: 紅 [xʊ̜ŋ˧˥] → hun
[ ʊ̈]	gotovo zatvoren labijalizovan srednjeg reda	zatvoren zadnji labijalizovan	(Уу/Uu)	engl. you [jʊ̈ː] → ju

Nazalni samoglasnik je onaj koga karakteriše artikulacija kroz nos. Oni se fonetski transkribuju kao odgovarajući ragularan oblik samoglasnika nakon koga ide nadzubni nazal /n/.

MFA simbol	Naziv vokala	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ɑ̃]	nazalni otvoren samoglasnik	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	franc. Caen ​[kɑ̃] → Kan
[ ɛ̃]	nazalni poluotvoren samoglasnik	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	franc. Ben [bɛ̃n] → Ben
[ œ̃]	nazalni poluotvoren samoglasnik	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	franc. Brun [bʁœ̃] → Bren
[ ɔ̃]	nazalni poluotvoren samoglasnik	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	franc. Lyon [ljɔ̃] → Ljon

Rotički samoglasnik je onaj koga karakteriše završetak artikulacije jednoudarnim suglasnikom. Oni se fonetski transkribuju kao odgovarajući ragularan oblik samoglasnika nakon koga ide nadzubni vibrant /r/.

MFA simbol	Naziv vokala	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ɑ˞]	rotički otvoren samoglasnik	otvoren srednjeg reda	(Аа/Aa)	engl. car [kɑ˞] → kar
[ ɜ˞]	rotički poluotvoren samoglasnik	srednji gotovo prednji nelabijalizovan	(Ее/Ee)	engl. work [wɜ˞k] → verk
[ ɔ˞]	rotički poluotvoren samoglasnik	srednji zadnji labijalizovan	(Оо/Oo)	engl. war [wɔ˞] → vor

Približni

Aproksimanti su suglasnici u nekoj meri slični samoglasnicima. Najsličniji jesu polusamoglasnici i njih ima osam. Ostatak čine centrali i bočni, ali i nekolicina retkih bezvučnih aproksimanata. Od svih dvadesetak aproksimanta, u srpskom jeziku prisutno ih je pet — prednjonepčani /j/, bočni nadzubni /l/, bočni meki /ʎ̟/, velarizovan bočni nadzubni /ɫ/ i usneno-zubni aproksimant /ʋ/, koji nema sve odlike aproksimanta, ali se usled negubljenja zvučnosti [v] → [f] smatra poluvokalom.

MFA simbol	Polusamoglasnik	Suglasnički ekvivalent	Samoglasnički ekvivalent
[ ɻ]	savijeni aproksimant	nadzubni vibrant [ r]	ne nalazi se na mestu samoglasnika
[ j̊]	bezvučni prednjonepčani	prednjonepčani aproksimant [ j]	zatvoren prednji nelabijalizovan [ i]
[ j]	prednjonepčani aproksimant	prednjonepčani aproksimant [ j]	zatvoren prednji nelabijalizovan [ i]
[ ɥ]	usnenoprednjonepčani aproksimant	prednjonepčani aproksimant [ j]	zatvoren prednji nelabijalizovan [ i]
[ ɰ]	zadnjonepčani aproksimant	nadzubni vibrant [ r]	ne nalazi se na mestu samoglasnika
[ ʍ]	bezvučni usnenozadnjonepčani	usneno-zubni aproksimant [ ʋ]	zatvoren zadnji labijalizovan [ u]
[ w]	usnenozadnjonepčani aproksimant	usneno-zubni aproksimant [ ʋ]	zatvoren zadnji labijalizovan [ u]
[ ʕ̞]	grleni aproksimant	nadzubni vibrant [ r]	otvoren srednjeg reda [ ä]

Centralni aproksimanti se izgovaraju tako što se dodiruju središta artikulatora.

MFA simbol	Centralni aproksimant	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ β̞]	dvousneni aproksimant	usneno-zubni aproksimant	(Vv/Vv)	šp. lava [ˈläβ̞ä] → lava
[ ʋ]	usneno-zubni aproksimant	usneno-zubni aproksimant	(Vv/Vv)	hol. wang [ʋɑŋ] → van
[ ð̞]	zubni aproksimant	zvučni nadzubni ploziv	(Dd/Dd)	dan. hvid [ˈʋið̞ˀ] → vid
[ ɹ]	nadzubni aproksimant	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	jerm. սուրճ [suɹtʃ] → surč
[ ʁ̞]	resični aproksimant	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	dan. rød [ʁ̞ɶð̞] → red
[ ʢ̞]	epiglotalni aproksimant	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	arap. تَعَشَّى [tɑʢ̞ɑʃʃæ] → taraše
[ h̞]	bezvučni glotalni aproksimant	bezvučni zadnjonepčani	(Hh/Hh)	retki alofoni primeri
[ ɦ̞]	zvučni glotalni aproksimant	bezvučni zadnjonepčani	(Hh/Hh)	retki alofoni primeri

Bočni aproksimanti se izgovaraju tako što jezik obavezno dodiruje nepca.

MFA simbol	Bočni aproksimant	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ l̪]	bočni zubni	bočni nadzubni	(Ll/Ll)	vij. lửa [lɨə˧˩˧] → lija
[ l]	bočni nadzubni	bočni nadzubni	(Ll/Ll)	abh. мгьал [mɡʲal] → mgal
[ l̥]	bezvučni bočni nadzubni	bočni nadzubni	(Ll/Ll)	kin: 拉薩 [l̥ásə] → lasa
[ ɫ]	velarizovan bočni nadzubni	bočni nadzubni	(Ll/Ll)	tur. kızıl [kɯzɯɫ] → kuzul
[ ɭ]	bočni savijeni	bočni nadzubni	(Ll/Ll)	tam. புளி [puɭi] → puli
[ ʎ̟]	bočni meki	bočni meki	(Ljlj/Lj)	bug. любов [ʎ̟ubov] → ljubov
[ ʎ]	bočni prednjonepčani	bočni meki	(Ljlj/Lj)	grč. λιακάδα [ʎaˈkaða] → ljakada
[ ʟ]	bočni zadnjoneščani	bočni nadzubni	(Ll/Ll)	engl. milk [mɪʟk] → milk

Jednoudarni

Jednoudarnik je svaki suglasnik koji se izgovara jednom kontrakcijom mišićem usled koje jedan govorni organ udara o drugi (npr. jezik o prednje nepce). Nijedan slovenski jezik nema nijedan od deset jednoudarnih suglasnika. To je delimično zato što oni nisu prošli kroz proces zvan rotacizam, koji se odvija po šemi /l/ → /ɾ/, /ɺ/ itd, a kroz koji je u potpunosti prošao japanski jezik. Umesto toga, oni su prošli kroz proces velarizacije /l/ → /ɫ/. Svi jednoudarnici se prenose kao nadzubni vibrant /r/.

MFA simbol	Naziv jednoudarnog	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ⱱ̟]	dvousneni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	retki alofoni primeri
[ ⱱ]	usneno-zubni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	mono. vwa [ⱱa] → ra
[ ɾ]	nadzubni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	port. prato [ˈpɾatu] → pratu
[ ɺ]	bočni nadzubni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	jap. ラーメン [ɺ̠aːmeɴ] → ramen
[ ɽ]	savijeni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	norv. blad [bɽɑː] → bra
[ ɭ̆]	bočni savijeni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	pašt. ړوند [ɭ̆und] → rund
[ ʎ̯]	bočni prednjonepčani jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	retki alofoni primeri
[ ʟ̆]	zadnjonepčani jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	retki alofoni primeri
[ ɢ̆]	resični jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	retki alofoni primeri
[ ʡ̯]	epiglotalni jednoudarnik	nadzubni vibrant	(Rr/Rr)	retki alofoni primeri

Nosni

Nazali su suglasnici tokom čijeg izgovora vazduh delimično izlazi i kroz nos. Od devetnaest nazala, srpski jezik ih ima tri, sva tri zvučna — nadzubni nazal /n/, dvousneni nazal /m/ i meki nazal /ɲ̟/. U alofonim slučajevima, posebno kod govornika poreklom sa juga Srbije i Makedonije, javlja se i usneno-zubni nazal /ɱ/ ispred /ʋ/ i /f/ (primer /ˈträɱʋäj/). Još češće i van tog područja, ispred /k/ i /ɡ/ se javlja zadnjonepčani nazal /ŋ/ (primer /ˈe̞ŋɡle̞ski/). Svakom zvučnom nazalu odgovara po bezvučni. Oni su izdvojeni kružićem iznad ili crticom ispod simbola, a prenose se kao zvučni im parnjaci.

MFA simbol	Naziv jednoudarnog	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ m]	dvousneni nazal	dvousneni nazal	(Mm/Mm)	polj. masa [ˈmäsä] → masa
[ m̥]	bezvučni dvousneni	dvousneni nazal	(Mm/Mm)	isl. hampur [ˈham̥pʏr] → hampir
[ ɱ]	usneno-zubni nazal	dvousneni nazal	(Mm/Mm)	grč. έμβρυο [ˈe̞ɱvrio̞] → emvrio
[ ɱ̊]	bezvučni usneno-zubni	dvousneni nazal	(Mm/Mm)	retki alofoni primeri
[ n̪]	zubni nazal	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	engl. month [mʌn̪θ] → mant
[ n̪̊]	bezvučni zubni	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	retki alofoni primeri
[ n]	nadzubni nazal	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	hebr. נבון [navon] → navon
[ n̪̊]	bezvučni nadzubni	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	est. lasn [ˈlɑsn̥] → lasn
[ n̠]	tvrdi nazal	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	češ. manž [ˈman̠ʒ] → manž
[ ɳ]	savijeni nazal	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	norv. garn [ɡɑːɳ ] → gan
[ ɳ̊]	bezvučni savijeni	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	retki alofoni primeri
[ ɲ̟]	meki nazal	meki nazal	(Njnj/Nj)	polj. koń [kɔɲ̟] → konj
[ ɲ]	prednjonepčani nazal	meki nazal	(Njnj/Nj)	šp. enseñar [ẽ̞nse̞ˈɲär] → ensenjar
[ ɲ̊]	bezvučni prednjonepčani	meki nazal	(Njnj/Nj)	burm. ညှာ [ ɲ̊à] → nja
[ ŋ]	zadnjonepčani nazal	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	slč. tank [taŋk] → tank
[ ŋ̊]	bezvučni zadnjonepčani	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	burm. ငှါး [ŋ̊á] → na
[ ŋm]	usnenozadnjonepčani nazal	spoj /n/ i /m/	(Нм/Nm)	vij. đúng [ɗuŋm] → dunm
[ ɴ]	resični nazal	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	jap. 日本 [n̠ʲihoɴ] → nihon
[ ɴ̥]	bezvučni resični	nadzubni nazal	(Nn/Nn)	retki alofoni primeri

Strujni

Frikativi nastaju prolaskom vazduha kroz uski prolaz koji čine dva artikulatora jedan blizu drugog (donja usna i gornji sekutići, na primer). Srpski jezik ih od četrdesetak ima šest — bezvučni zubni sibilant /s̪/, zvučni zubni sibilant /z̪/, bezvučni savijeni sibilant /ʂ/, zvučni savijeni sibilant /ʐ/, bezvučni usneno-zubni frikativ /f/ i bezvučni zadnjonepčani frikativ /x/.

Kod nekih govornika, posebno onih poreklom iz Crne Gore, palatalizacijom tvrdih frikativa nastaju bezvučni meki sibilant /ɕ/ i zvučni meki sibilant /ʑ/. U crnogorskoj abecedi, ova dva glasa prihvaćena su kao deo književnog jezika. U njemu, iako je dozvoljeno zapisivati ih kao šj i žj, preferira se potpun fonetski zapis korišćenjem slova preuzetih iz poljskog jezika — ćirilički С́с́ i З́з́ i latinički Śś i Źź.

Strujni suglasnici mogu biti šuškavi (sibilanti):

MFA simbol	Naziv vibranta	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ s]	bezvučni nadzubni	bezvučni zubni	(Сс/Ss)	fin. sinä [ˈsinæ] → sine
[ z]	zvučni nadzubni	zvučni zubni	(Зз/Zz)	alb. zjarr [zjar] → zjar
[ s̪]	bezvučni zubni	bezvučni zubni	(Сс/Ss)	grč. σαν [s̻an] → san
[ z̪]	zvučni zubni	zvučni zubni	(Зз/Zz)	rum. zar [z̪ar] → zar
[ s̺]	bezvučni vršni	bezvučni zubni	(Сс/Ss)	bask. su [s̺u] → su
[ z̺]	zvučni vršni	zvučni zubni	(Зз/Zz)	šp. mismo [ˈmiz̺mo̞] → mizmo
[ ʃ]	bezvučni tvrdi	bezvučni savijeni	(Шш/Šš)	malt. x'ismek [ˈʃismek] → šismek
[ ʒ]	zvučni tvrdi	zvučni savijeni	(Жж/Žž)	hebr. אָראַנזש [aˈʀanʒ] → aranž
[ ɕ]	bezvučni meki	bezvučni savijeni	(Шш/Šš)	jap. 塩 [ˈɕio] → šio
[ ʑ]	zvučni meki	zvučni savijeni	(Жж/Žž)	jap. 火事 [ˈkaʑi] → kaži
[ ʂ]	bezvučni savijeni	bezvučni savijeni	(Шш/Šš)	abh. амш [amʂ] → amš
[ ʐ]	zvučni savijeni	zvučni savijeni	(Жж/Žž)	abh. абжа [ˈabʐa] → abža

Centralni frikativi su nešuškavi sa izgovorom sredinom artikulatora:

MFA simbol	Naziv vibranta	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ɸ]	bezvučni dvousneni	zvučni dvousneni	(Фф/Ff)	jap. 腐敗 [ɸɯhai] → fuhai
[ β]	zvučni dvousneni	usneno-zubni aproksimant	(Вв/Vv)	port. abra [ˈaβɾɐ] → avra
[ f]	bezvučni usneno-zubni	bezvučni usneno-zubni	(Фф/Ff)	alb. faqe [facɛ] → faće
[ v]	zvučni usneno-zubni	usneno-zubni aproksimant	(Вв/Vv)	tur. cetvel [dʒetvæl] → džetvel
[ θ]	bezvučni zubni	bezvučni zubni	(Тт/Tt)	grč. θάλασσα [ˈθalasa] → talasa
[ ð]	zvučni zubni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	grč. δάφνη [ˈðafni] → dafni
[ ç]	bezvučni prednjonepčani	bezvučni zadnjonepčani	(Хх/Hh)	hol. acht [ˈɑçt] → aht
[ ʝ]	zvučni prednjonepčani	prednjonepčani aproksimant	(Јј/Jj)	šp. sayo [ˈsaʝo̞] → sajo
[ x]	bezvučni zadnjonepčani	bezvučni zadnjonepčani	(Хх/Hh)	bug. тихо [ˈtixo] → tiho
[ ɣ]	zvučni zadnjonepčani	bezvučni zadnjonepčani	(Хх/Hh)	tadž. ғафс [ɣafs] → hafs
[ ɧ]	bezvučni sliveni	bezvučni tvrdi	(Шш/Šš)	šved. Växjö [ˈvɛkɧøː] → Vekše
[ χ]	bezvučni resični	bezvučni zadnjonepčani	(Хх/Hh)	hebr. אוכל [oχel] → ohel
[ ħ]	bezvučni grleni	bezvučni zadnjonepčani	(Хх/Hh)	arč. хIал [ħaːl] → hal
[ ʜ]	bezvučni epiglotalni	bezvučni zadnjonepčani	(Хх/Hh)	svah. x̱adho [ʜaːɗo] → hado

Ostali mogu biti bočni, istovetni sa aproksimantima ili pseudofrikativi:

MFA simbol	Naziv vibranta	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ɬ]	bočni bezvučni nadzubni	bočni nadzubni aproksimant	(Лл/Ll)	isl. siglt [sɪɬt] → silt
[ ɮ]	bočni zvučni nadzubni	bočni nadzubni aproksimant	(Лл/Ll)	mong. долоо [tɔɮɔː] → tolo
[ ɬ̥˔]	bočni bezvučni savijeni	bočni nadzubni aproksimant	(Лл/Ll)	retki alofoni primeri
[ ʎ̥˔]	bočni bezvučni prednjonepčani	bočni nadzubni aproksimant	(Лл/Ll)	retki alofoni primeri
[ ʟ̝̊]	bočni bezvučni zadnjonepčani	bočni nadzubni aproksimant	(Лл/Ll)	retki alofoni primeri
[ ʟ̝]	bočni zvučni zadnjonepčani	bočni nadzubni aproksimant	(Лл/Ll)	retki alofoni primeri
[ ʁ]	zvučni resični	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	uzb. ёмғир [jɒmˈʁɨr] → jamrir
[ ʕ]	zvučni grleni	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	retki alofoni primeri
[ ʢ]	zvučni epiglotalni	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	retki alofoni primeri
[ h]	bezvučni glotalni	bezvučni zadnonepčani	(Хх/Hh)	korej. 호랑이 [ho̞ɾɐŋi] → horani
[ ɦ]	zvučni glotalni	bezvučni zadnonepčani	(Хх/Hh)	češ. hora [ˈɦora] → hora

Sliveni

Afrikati su suglasnici čija artikulacija započinje plozivom, a završava se frikativom. Oni su doslovno sliveni, jer dva, retko tri odvojena glasa čine jedan novi. Prema podeli završnog strujnog glasa, oni mogu biti šuškavi ili ne. Nešuškavi se prenose odabirom onog glasa koji se jače artikuliše. Primeri takvog prenosa su [pf] → [f] i [kx] → [k]. U slučajevima u kojima izgovaranje jednog glasa odmah nakon drugog ne iziskuje napor, prenose se svi glasovi. Primeri su [ndr] → [ndr] i [ɢʁ] → [ɡr].

MFA simbol	Naziv afrikata	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ pɸ]	bezvučni dvousneni	bezvučni usneno-zubni	(Фф/Ff)	retki alofoni primeri
[ p̪f]	bezvučni usneno-zubni	bezvučni usneno-zubni	(Фф/Ff)	nem. Pfeffer [ˈpfɛfər] → fefr
[ b̪v]	zvučni usneno-zubni	usneno-zubni aproksimant	(Вв/Vv)	tsong. xilebvu [ˈʃilebvu] → šilevu
[ t̪θ]	bezvučni zubni	bezvučni zubni	(Тт/Tt)	retki alofoni primeri
[ d̪ð]	zvučni zubni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	retki alofoni primeri
[ tɬ]	bočni bezvučni nadzubni	spoj /t̪/ i /l/ ili /ɫ/	(Тл/Tl)	šp. Xóchitl [ˈso̞tʃitɬ] → sočitl
[ dɮ]	bočni zvučni nadzubni	spoj /d̪/ i /l/ ili /ɫ/	(Дл/Dl)	šp. Brandl [ˈbrandɮ] → brandl
[ cç]	bezvučni prednjonepčani	bezvučni meki	(Ћћ/Ćć)	mađ. tyúk [cçuːk] → ćuk
[ ɟʝ]	zvučni prednjonepčani	zvučni meki	(Ђђ/Đđ)	mađ. gyár [ɟʝaːr] → đar
[ cʎ̥˔]	bočni bezvučni prednjonepčani	spoj /tɕ/ i /l/ ili /ɫ/	(Ћл/Ćl)	hadz. tlakate [cʎ̥˔akate] → ćlakate
[ kx]	bezvučni zadnjonepčani	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	retki alofoni primeri
[ ɡɣ]	zvučni zadnjonepčani	zvučni zadnjonepčani	(Гг/Gg)	retki alofoni primeri
[ kʟ]	bočni bezvučni zadnjonepčani	spoj /k/ i /l/ ili /ɫ/	(Кл/Kl)	arč. лӀон [kʟol] → klol
[ ɡʟ]	bočni zvučni zadnjonepčani	spoj /g/ i /l/ ili /ɫ/	(Гл/Gl)	retki alofoni primeri
[ qχ]	bezvučni resični	spoj /k/ i /r/	(Кр/Kr)	arč. кхъэ [qχa] → kra
[ ɢʁ]	zvučni resični	spoj /ɡ/ i /r/	(Гр/Gr)	retki alofoni primeri
[ ʡʜ]	bezvučni epiglotalni	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	retki alofoni primeri

Šuškavi afrikati mnogo su češći, a od njih deset u srpskom ih ima pet. To su zvučni meki afrikat /dʑ/, bezvučni meki afrikat /tɕ/, bezvučni zubni afrikat /t̪s̪/, bezvučni savijeni afrikat /ʈʂ/ i zvučni savijeni afrikat /ɖʐ/. Nezvanično i najčešće u stranim rečima, postoji i zvučni zubni afrikat /d̪z̪/. Pravopis srpskoga jezika izdat 2010, prilikom opisa transkripcije ovog glasa (napomena pri tački 196), kaže da se on zapisuje kao dz. Ipak nije nikakva greška ako se glas izgovara sliveno, kao jedan, poznat i iz naših [srpskih] dijalekata.

MFA simbol	Naziv afrikata	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ t̪s̪]	bezvučni zubni	bezvučni zubni	(Цц/Cc)	mađ. cica [ˈt̪s̪it̪s̪ɒ] → cica
[ d̪z̪]	zvučni zubni	zvučni zubni	(Дз/Dz)	grč. τζάμι [ˈd̪z̪ami] → dzami
[ ts]	bezvučni nadzubni	bezvučni zubni	(Цц/Cc)	rum. preţ [prets] → prec
[ dz]	zvučni nadzubni	zvučni zubni	(Дз/Dz)	jap. 水 [mʲiˈdzu͍] → midzu
[ ʈʂ]	bezvučni savijeni	bezvučni savijeni	(Чч/Čč)	sloven. čakať [ˈʈ͡ʂakac] → čakać
[ ɖʐ]	zvučni savijeni	zvučni savijeni	(Џџ/Dž)	sloven. džús [d͡ʐuːs] → džus
[ tʃ]	bezvučni tvrdi	bezvučni savijeni	(Чч/Čč)	ital. ciao [ˈtʃaːo] → čao
[ dʒ]	zvučni tvrdi	zvučni savijeni	(Џџ/Dž)	tur. acı [äˈdʒɯ] → adžu
[ tɕ]	bezvučni meki	bezvučni meki	(Ћћ/Ćć)	rus. чуть [tɕʉtʲ] → ćut
[ dʑ]	zvučni meki	zvučni meki	(Ђђ/Đđ)	korej. 감자 [kɐmdʑɐ] → kamđa

Praskavi

Plozive karakteriše izgovor pred koji je izlaz vazduha sprečen. Od petnaestak, srpski ih ima šest — po tri zvučna parnjaka. Vrhom jezika sprečeni su bezvučni /t̪/ i zvučni zubni ploziv /d̪/, telom jezika bezvučni /k/ i zvučni zadnjonepčani ploziv /ɡ/, a usnama bezvučni /p/ i zvučni dvousneni ploziv /b/. Prednjonepčani plozivi /c/ i /ɟ/ prisutni su u makedonskom i čakavskom narečju. Bez potrebe za prenosom je glotalni ploziv  /ʔ/ , koji zapravo predstavlja naglašeno odvajanje slogova.

MFA simbol	Naziv ploziva	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ p]	bezvučni dvousneni	bezvučni dvousneni	(Пп/Pp)	port. pai [paj] → paj
[ b]	zvučni dvousneni	zvučni dvousneni	(Бб/Bb)	mkd. убав [ˈubav] → ubav
[ p̪]	bezvučni usneno-zubni	bezvučni dvousneni	(Пп/Pp)	grč. σάπφει [ˈsap̪fi] → sapfi
[ b̪]	zvučni usneno-zubni	zvučni dvousneni	(Бб/Bb)	grč. μπβανα [ˈb̪vana] → bvana
[ t̪]	bezvučni zubni	bezvučni zubni	(Тт/Tt)	ukr. брат [brɑt̪] → brat
[ d̪]	zvučni zubni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	pašt. ﺪﻮﻩ [ˈd̪wɑ] → dva
[ t]	bezvučni nadzubni	bezvučni zubni	(Тт/Tt)	grč. τρία [ˈtria] → trija
[ d]	zvučni nadzubni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	mađ. adó [ˈɒdoː] → ado
[ ʈ]	bezvučni savijeni	bezvučni zubni	(Тт/Tt)	hind. टालना [ʈaːl.naː] → talna
[ ɖ]	zvučni savijeni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	tel. అఢరు [ʌɖʌru] → adaru
[ c]	bezvučni prednjonepčani	bezvučni meki	(Ћћ/Ćć)	rum. chin [cin] → ćin
[ ɟ]	zvučni prednjonepčani	zvučni meki	(Ђђ/Đđ)	mađ. gyám [ ɟaːm] → đam
[ k]	bezvučni zadnjonepčani	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	gruz. ქვა [kʰva] → kva
[ ɡ]	zvučni zadnjonepčani	zvučni zadnjonepčani	(Гг/Gg)	korej. 메기 [meɡi] → megi
[ kp]	bezvučni usnenozadnjonepčani	spoj /k/ i /p/	(Кп/Kp)	mono. kpa [k͡pa] → kpa
[ ɡb]	zvučni usnenozadnjonepčani	spoj /ɡ/ i /b/	(Гб/Gb)	mono. gba [ɡ͡ba] → gba
[ q]	bezvučni resični	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	kaz. ҡош [qụʂ] → kuš
[ ɢ]	zvučni resični	zvučni zadnjonepčani	(Гг/Gg)	pers. غذا [ɢæˈzɒ] → geza
[ ʡ]	epiglotalni ploziv	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	arč. гӀарз [ʡarz] → karz

Treperni

Vibrant je suglasnik prilikom čijeg izgovora artikulatori trepere. Od sedam vibranta ukupno, srpski jezik ima samo jedan — nadzubni vibrant /r/. Međutim, ostali vibranti su mu veoma slični ako se zvučanje uzima u obzir.

MFA simbol	Naziv vibranta	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ʙ]	dvousneni vibrant	zvučni dvousneni	(Бб/Bb)	abh. путу [puʙu] → pubu
[ r̪]	zubni vibrant	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	mađ. ró [r̪oː] → ro
[ r]	nadzubni vibrant	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	alb. rrush [ruʃ] → ruš
[ r̥]	bezvučni nadzubni vibrant	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	isl. hrafn [ˈr̥apn̥] → rapn
[ ɽr]	savijeni vibrant	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	retki alofoni primeri
[ ʀ]	resični vibrant	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	hebr. ירוק [jaˈʀok] → jarok
[ ᴙ]	epiglotalni vibrant	nadzubni vibrant	(Рр/Rr)	retki alofoni primeri

Ubačajnici

Implozivi su suglasnici, plozivi ili afrikati, kod kojih je prisutan i grkljanski način artikulacije (uz plućni). Nema ih u indoevropskim jezicima, pa ni u srpskom. Ukupno ih je dvanaest, a češći su zvučni od bezvučnih.

MFA simbol	Naziv vibranta	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ ƥ]/[ ɓ̥]	bezvučni dvousneni	bezvučni dvousneni	(Пп/Pp)	retki alofoni primeri
[ ɓ]	zvučni dvousneni	zvučni dvousneni	(Бб/Bb)	mono. ‘balœ [ɓálə́] → bala
[ ɗ̪ ]	zvučni zubni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	retki alofoni primeri
[ ƭ]/[ ɗ̥ ]	bezvučni nadzubni	bezvučni zubni	(Тт/Tt)	retki alofoni primeri
[ ɗ]	zvučni nadzubni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	vij. đuôi [ɗuəj] → duoj
[ ᶑ]	zvučni savijeni	zvučni zubni	(Дд/Dd)	retki alofoni primeri
[ ƈ]/[  ʄ̥ ]	bezvučni prednjonepčani	bezvučni meki	(Ћћ/Ćć)	retki alofoni primeri
[ ʄ]	zvučni prednjonepčani	zvučni meki	(Ђђ/Đđ)	svah. jana [ ʄana] → đana
[ ƙ]/[ ɠ̊ ]	bezvučni zadnjonepčani	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	svah. ukuza [uˈƙuːza] → ukuza
[ ɠ]	zvučni zadnjonepčani	zvučni zadnjonepčani	(Гг/Gg)	retki alofoni primeri
[ ʠ]/[ ʛ̥ ]	bezvučni resični	bezvučni zadnjonepčani	(Кк/Kk)	retki alofoni primeri
[ ʛ]	zvučni resični	zvučni zadnjonepčani	(Гг/Gg)	retki alofoni primeri

Izbačajnici

Ejektivi su bezvučni suglasnici kod kojih pri izgovoru dolazi do zatvaranja grkljana. Dakle, vazduh se izbacuje iz grkljana, dok pluća miruju. Nema ih u indoevropskim jezicima, pa ni u srpskom. Ukupno ih ima dvadesetak. Neki su praskavi (plozivi):

MFA simbol	Naziv ejektiva	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ pʼ]	dvousneni praskavi	bezvučni dbousneni ploziv	(Pp/Pp)	jerm. պոչ [pʼotʃʰ] → poč
[ t̪ʼ]	zubni praskavi	bezvučni zubni ploziv	(Tt/Tt)	retki alofoni slučajevi
[ ť]	nadzubni praskavi	bezvučni zubni ploziv	(Tt/Tt)	gruz. ტიტა [tʼitʼa] → tita
[ cʼ]	prednjonepčani ejektiv	bezvučni meki afrikat	(Ćć/Ćć)	retki alofoni slučajevi
[ ʈʼ]	savijeni praskavi	bezvučni zubni ploziv	(Tt/Tt)	retki alofoni slučajevi
[ kʼ]	zadnjonepčpani praskavi	bezvučni zadnjonepčpani ploziv	(Kk/Kk)	arč. кIан [kʼan] → kan
[ qʼ]	resični praskavi	bezvučni zadnjonepčpani ploziv	(Kk/Kk)	arč. къам [qʼam] → kam

Neki su strujne prirode (frikativi):

MFA simbol	Naziv ejektiva	Srpski ekvivalent	Zapis
[ ɸʼ]	dvousneni strujni ejektiv	usneno-zubni frikativ	(Ff/Ff)
[ fʼ]	usneno-zubni strujni ejektiv	usneno-zubni frikativ	(Ff/Ff)
[ θʼ]	zubni strujni ejektiv	bezvučni zubni ploziv	(Tt/Tt)
[ sʼ]	nadzubni strujni ejektiv	bezvučni zubni sibilant	(Ss/Ss)
[ ɬʼ]	bočni nadzubni strujni ejektiv	bezvučni zubni sibilant	(Ss/Ss)
[ ʃʼ]	tvrdi strujni ejektiv	bezvučni tvrdi frikativ	(Šš/Šš)
[ ʂʼ]	savijeni strujni ejektiv	bezvučni tvrdi frikativ	(Šš/Šš)
[ çʼ]	prednjonepčani strujni ejektiv	bezvučni zadnjonepčani frikativ	(Hh/Hh)
[ ɕʼ]	meki strujni ejektiv	bezvučni tvrdi frikativ	(Šš/Šš)
[ x’]	zadnjonepčani strujni ejektiv	bezvučni zadnjonepčani frikativ	(Hh/Hh)
[ χʼ]	resični strujni ejektiv	bezvučni zadnjonepčani frikativ	(Hh/Hh)

Neki su slivene prirode (afrikati):

MFA simbol	Naziv ejektiva	Srpski ekvivalent	Zapis	Primer
[ tθʼ]	zubni sliveni ejektiv	bezvučni zubni ploziv	(Tt/Tt)	retki alofoni slučajevi
[ tsʼ]	nadzubni sliveni ejektiv	bezvučni zubni afrikat	(Cc/Cc)	jerm. ծառ [t͡sʼɑr] → car
[ tɬʼ]	bočni nadzubni sliveni ejektiv	spoj /t̪/ i /l/ ili /ɫ/	(Тл/Tl)	retki alofoni slučajevi
[ tɕʼ]	meki sliveni ejektiv	bezvučni meki afrikat	(Ćć/Ćć)	retki alofoni slučajevi
[ cçʼ]	prednjonepčani sliveni ejektiv	bezvučni meki afrikat	(Ćć/Ćć)	retki alofoni slučajevi
[ c͡ʎ̝ʼ]	bočni prednjonepčani sliveni ejektiv	spoj /tɕ/ i /l/ ili /ɫ/	(Ћл/Ćl)	hadz. dlaggwa [cʎ̝̥ʼakxʷ’a] → ćlakva
[ tʃʼ]	tvrdi sliveni ejektiv	bezvučni tvrdi afrikat	(Čč/Čč)	jerm. ճյուղ [t͡ʃʼiʊ̯ʁ] → čivr
[ ʈʂʼ]	savijeni sliveni ejektiv	bezvučni tvrdi afrikat	(Čč/Čč)	retki alofoni slučajevi
[ kxʼ]	zadnjonepčani sliveni ejektiv	bezvučni zadnjonepčani ploziv	(Kk/Kk)	hadz. dlaggwa [cʎ̝̥ʼakxʷ’a] → ćlakva
[ k͡ʟ̝ʼ]	bočni zadnjonepčani sliveni ejektiv	spoj /k/ i /l/ ili /ɫ/	(Кл/Kl)	retki alofoni slučajevi
[ qχʼ]	resični sliveni ejektiv	bezvučni zadnjonepčani ploziv	(Kk/Kk)	retki alofoni slučajevi

Coktavi

Klikovi su tip suglasnika koji se izgovaraju i ulaznim (ingresivnim) i izlaznim (oralnim) mehanizmom izgovora. Vazduh se usisava u usnu duplju, gde su dve prepreke — jedna u prednjem delu usne duplje, druga u zadnjem. Pri usisavanju vazduha uklanja se prednja prepreka. Klikovi, sa izuzetkom paralingvističkih glasova, postoje samo u afričkim.

Oni se usled nesličnosti ni sa jednim drugim glasom na srpski ne mogu ni transkribovati, ali, kako ih je ipak nemoguće izostaviti, upotrebljava se Kiršenbaumova transkripcija. Ipak, potrebno je imati u vidu da se u jezičkoj tradiciji coktavi suglasnici maltene nikad ne prenose i u potpunosti zanemaruju (npr. jezik kosa, ne ktlosa ili slično).

MFA simbol	Kiršenbaum	Naziv klika	Srpski ekvivalent	Primer
[ ʘ]	p.!	slab dvousneni klik	slab uvučeni poljubav	[ʘoa] = poa
[ ʘ̬]	b.!	zvučni dvousneni klik	jak uvučeni poljubac	[ʘ̬ox] = boh
[ ʘ̃]	m.!	nazalni dvousneni klik	uvučeni poljubac kroz nos	[ʘ̃i] = mi

MFA simbol	Kiršenbaum	Naziv klika	Srpski ekvivalent	Primer
[ ǀ]/[ ʇ]	t!	slab zubni klik	slabo coktanje kroz zube	[ǀʰeta] = [ʇʰeta] = teta
[ ǀ̬]/[ ʇ̬]	d!	zvučni zubni klik	jako coktanje kroz zube	[ǀ̬iriku] = [ʇ̬iriku] = diriku
[ ǀ̃]/[ ʇ̃]	n!	nazalni zubni klik	zubno coktanje kroz nos	[miǀ̃a] = [miʇ̃a] = mina

MFA simbol	Kiršenbaum	Naziv klika	Srpski ekvivalent	Primer
[ ǃ]/[ ʗ]	t.!	slab nadzubni klik	slabo klokotanje jezika	[laǃo] = [laʗo] = lato
[ ǃ̬]/[ ʗ̬]	d.!	zvučni nadzubni klik	jako klokotanje jezika	[kaᶢǃa] = [kaʗ̬a] = kada
[ ǃ̃]/[ ʗ̃]	n.!	nazalni nadzubni klik	klokotanje jezika kroz nos	[teǃ̃e] = [teʗ̃e] = tene

MFA simbol	Kiršenbaum	Naziv klika	Srpski ekvivalent	Primer
[ ǁ]/[ ʖ]	tl!	slab bočni klik	slabo coktanje ka strani usta	[eǁek] = [eʖek] = etlek
[ ǁ̬]/[ ʖ̬]	dl!	zvučni bočni klik	jako coktanje ka strani usta	[ǁ̬ai] = [ʖ̬ai] = dlai
[ ǁ̃]/[ ʖ̃]	nl!	nazalni bočni klik	bočno coktanje kroz nos	[ǁ̃àŋ] = [ʖ̃àŋ] = nlan

MFA simbol	Kiršenbaum	Naziv klika	Srpski ekvivalent	Primer
[ ǂ]/[ ʄ]	c!	slab prednjonepčani klik	slabo obično coktanje	[ǂʰabá] = [ʄʰabá] = ćaba
[ ǂ̬]/[ ʄ̬]	J!	zvučni prednjonepčani klik	jako obično coktanje	[ǂ̬òː] = [ʄ̬òː] = đo
[ ǂ̃]/[ ʄ̃]	n^!	nazalni prednjonepčani klik	obično coktanje kroz nos	[ǂ̃ûm] = [ʄ̃ûm] = njum

Literatura

• Pešikan, Mitar; Jerković, Jovan; Pižurica, Mato (2010). „Prilagođeno pisanje imena iz stranih jezika (transkripcija)”. Pravopis srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska. ISBN 978-86-7946-079-0.