Brezna (Gornji Milanovac)

Koordinate: 44° 03′ S; 20° 18′ I / 44.05° S; 20.3° I / 44.05; 20.3
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brezna
Crkva u Brezni
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaGornji Milanovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 153
Geografske karakteristike
Koordinate44° 03′ S; 20° 18′ I / 44.05° S; 20.3° I / 44.05; 20.3
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina567 m
Brezna na karti Srbije
Brezna
Brezna
Brezna na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj32307
Pozivni broj032
Registarska oznakaGM

Brezna je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 153 stanovnika.

Udaljeno je 20 km od Gornjeg Milanovca. Nalazi se na starom putu za Požegu, na nadmorskoj visini od 440 do 600 m i površini od 1.140 ha.[1]

Sem varošice, koja predstavlja nepravilnu gomilu kuća, zaseoci i kuće u njima su veoma raštrkani. U selu ima svega 114 domaćinstava. U varošici su škola i crkva posvećena Svetom Dimitriju (do 1953. je tu bila i opština); opština i dom Zemljoradničke zadruge su sada na bregu iznad varošice. Nadomak crkve do polovine 19. veka postojala je i crkva brvnara koja je bila sagrađena 1817. godine. Jedna od najstarijih i najlepših u Srbiji, bila je premeštana iz jednog sela u drugo – nalazila se u Teočinu i Loznju, pa je posle toga vraćena u Breznu.

Ovde se nalaze Stari spomenici na seoskom groblju u Brezni (opština Gornji Milanovac).

Seoska zavetina je litija na drugi dan Trojica, a vašar je na Petrovdan. Crkva slavi Mitrovdan. Bilo je sedam zapisa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo je dobilo ime po brezovoj šumi koje je u ataru sela bilo u izobilju. Brezna se prvi put pominje u turskom popisu 1525. godine, kada je imala 21 dom. Stanovnici sela su se iselili pred najezdom Turaka. Selo je zaživelo kada su se doselili ljudi iz Crne Gore i Starog Vlaha.[1]

Kod crkve su grobovi nekoliko istaknutih ljudi među kojima i grob Vasilija Popovića, upravitelja Požeške nahije, i kneza Atanaska Mihailovića iz Beršića. Tu su i grobovi vojnika koji su poginuli 1876, 1885. i 1914. godine.[1]

U ratovima u periodu od 1912. do 1918. godine selo je dalo 83 ratnika. Poginulo ih je 42 a 47 je preživelo.[1]

Na Šukunđedu se još uvek poznaju rovovi iz 1914. godine: tu su bili istureni položaji Austrijanaca, sa kojih su bili odbijeni.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Brezna živi 182 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,8 godina (44,4 kod muškaraca i 49,8 kod žena). U naselju ima 78 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,68.

U popisima selo je 1910. godine imalo 483 stanovnika, 1921. godine 480, a 2002. godine taj broj je pao na 222.[1]

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 572
1953. 559
1961. 555
1971. 421
1981. 376
1991. 287 273
2002. 209 222
2011. 153
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
199 95,21%
Jugosloveni
  
7 3,34%
Slovenci
  
1 0,47%
nepoznato
  
2 0,95%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Đuković, Isidor (2005). Rudničani i Takovci u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. godine. Gornji Milanovac: Muzej Rudničko-takovskog kraja. str. 106. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milenko S. Filipović: Takovo, Srpski etnografski zbornik, 1960.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]