Врата од утробе

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Treće izdanje u izdanju BIGZ-a (prva dva izdanja izašla su u izd. kući Naprijed)
Nastanak i sadržaj
AutorMirko Kovač
ZemljaJugoslavija
Izdavanje
Izdavanje1978: Naprijed

Vrata od utrobe su roman jugoslovenskog književnika Mirka Kovača, prvobitno objavljen 1978. u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Naprijed. Neretko se smatra njegovim najboljim romanom.

U ovom romanu-hronici pripoveda se o životima stanovnika malog hercegovačkog mesta L. Hroničarski elementi vezani su za tok implicitnog naratora čije isprekidano pripovedanje obuhvata događaje pre, tokom i neposredno posle Drugog svetskog rata.[1] Iako je pripovedač romana, po mnogim odlikama, objektivan i neutralan hroničar, on ne krije da piše o tragičnoj sudbini svoje porodice i drugih likova koje je poznavao.[2]

Književna kritika je roman dočekala pohvalama. Nagrađen je NIN-ovom nagradom za najbolji roman 1978. godine i Nagradom Željezare Sisak, a potom i nagradom Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu 1979. godine.[3] Književni istoričari ga smatraju jednim od važnijih romana prvog talasa postmodernizma u jugoslovenskoj književnosti. Iako su prva izdanja štampana na srpskom jeziku, a roman je uz dozvolu autora objavljen 1981. u Nolitovoj ediciji 50 najboljih srpskih romana,[2] Mirko Kovač je nakon sukoba sa srpskim nacionalistima i preseljenjem u Rovinj početkom devedesetih, odlučio da stil romana prilagodi hrvatskom jeziku, te je kasnije i štampan u edicijama najboljih hrvatskih romana.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis radnje!

Uslovno za glavni pripovedački tok u romanu može se uzeti sudbina pripovedačevih roditelja Rose i Stjepana K. U prvom poglavlju se pripoveda o porodičnom poreklu i rodoslovu, dok su Rosi i Stjepanu posvećeni drugo, osmo, jedanaesto, dvanaesto i trinaesto poglavlje. Naravno, oni u ostalim poglavljima nisu zaboravljeni već su indirektno prisutni ili se spominju u korelaciji sa drugim junacima.

Otvorena struktura romana omogućila je Kovaču da unese veći broj likova, a sve ličnosti su objedinjene mestom zbivanja – mali grad L. U Hercegovini. Žiteljima mesta L. posvećena su četiri poglavlja. O sudbini Dimitrija V. komunisti, prvoborcu i predstavniku komunističke vlasti, i njegovom bratu Milutinu pripoveda se u trećem poglavlju, o Stjepanovom trgovačkom pomoćniku u dućanu Đurici Mrkajiću u šestom, o Paolu Menzeu u sedmom, a o Stjepanovom bratu Tomislavu K. u desetom poglavlju.

Pored ovih poglavlja ispripovedanih u hroničarskom stilu, u romanu postoje dva poglavlja koja se zasnivaju na drugačijim strategijama pripovedanja; četvrto poglavlje je u vidu pisama fra Inoćencija svom prijatelju Stjepanu, a deveto je u vidu kalendara koje ispisuje Stjepan. Ti kalendrai se mogu sagledavati kao unutrašnja hronika u okviru hronike jer imaju sve odlike intimnog dnevnika u kome je zapisana mudra poruka o životu.[1]

Književna kritika[uredi | uredi izvor]

Hrvatski književnik Miljenko Jergović je u eseju, gde se prisećao svog poznantstva sa Kovačem i njegovog stvaralaštva, istakao:

Filmska adaptacija[uredi | uredi izvor]

Kovač je na osnovu romana napisao scenario za film „Večernja zvona” koji je prikazan 1986. Film je režirao Lordan Zafranović, a glavne uloge su igrali Rade Šerbedžija, Petar Božović i Miodrag Krivokapić.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Mareš, Danijela. „Mirko Kovač: postmodernizam i proza”. Polja: mesečnik za umetnost i kulturu. God. 36, br. 371/372 (jan-feb. 1990): 23—25. 
  2. ^ a b Ribnikar 1981, str. 339.
  3. ^ „Intervju”. .yugopapir.com. Pristupljeno 11. 9. 2020. 
  4. ^ Miljenko Jergović, “Vrata od utrobe” roman je o Hercegovini, o biblijskom Jobu i o komunizmu, www.jergovic.com, 08. 10. 2016. (Pristupljeno: 11. 9. 2020)

Literatura[uredi | uredi izvor]