Pređi na sadržaj

Ulči

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulči
Grafički prikaz unutrašnjosti ulčijske kuće u 19. veku
Ukupna populacija
2.913
Regioni sa značajnom populacijom
 Rusija2.765[1]
 Ukrajina76
Jezici
ulčijski, ruski
Religija
šamanizam, animizam, pravoslavlje
Srodne etničke grupe
Ostali tungusko-mandžurski narodi

Ulči (rus. ульчи, engl. Ulch) su tungusko-mandžurski narod, čiji jezik pripada južoj (mandžurskoj) grani tungusko-mandžurskih jezika. Starosedeoci su ruskog dalekog istoka (istočni Sibir) i to Ulčijskog rejona Habarovskog kraja.

Teritorija[uredi | uredi izvor]

Ulčijski rejon

Tradicionalna teritorija Ulča se nalazi oko donjeg toka reke Amur u Ulčijskom rejonu Habarovskog kraja Ruske Federacije. Više od 90% Ulča živi u Ulčijskom rejonu,[2] u kome čine manjinski deo stanovništva.

Populacija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa stanovništva Ruske Federacije, Ulča je 2010. bilo 2.765.[1]

Jezik[uredi | uredi izvor]

Ulčijski jezik pripada južoj (mandžurskoj) grani tungusko-mandžurskih jezika i najbliži je nanajskom jeziku. Ulčijski jezik je toliko sličan nanajskom da je dugo smatran njegovim dijalektom.[2] Početkom 21. veka većina Ulča govori ruskim kao maternjim jezikom, a procenat govornika ulčijskog je u neprestanom opadanju.

Vera[uredi | uredi izvor]

Ulči su održali tradicionalna animistička verovanja i šamanizam, veliki deo je pravoslavne veroispovesti.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Rezultati popisa stanovništva Rusije 2010. Nacionalni sastav stanovništva”. 2010. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 08. 2011. g. Pristupljeno 03. 09. 2017. 
  2. ^ a b „Ulči”. „Crvena knjiga naroda Ruske Imperije”. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]