AKP zemlje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Organizacija afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja
Zastava
SkraćenicaAKP
Datum osnivanja6. juna 1975. (potpisan sporazum u Džordžtaunu)
SedišteBrisel,
 Belgija
Službeni jeziciengleski i francuski
Generalni sekretarŽorž Rebelo Pinto Čikoti
 Angola
Veb-sajtacp.int

Afrička, karipska i pacifička grupa zemalja (AKP zemlje) je grupa država u Africi, na Karibima i na Pacifiku koja je stvorena potpisivanjem Džordžtaunskog sporazuma 1975. godine. U decembru 2019. je Savet ministara AKP zemalja odobrio reviziju Džordžtaunskog sporazuma kojom je ime organizacije promenjeno u Organizacija afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja[1]. Glavni ciljevi ove organizacije su održivi razvoj i smanjenje siromaštva u zemljama članicama, kao i njihova veća integracija u svetsku ekonomiju. Sve države članice, osim Kube, su potpisnicie Sporazuma iz Kotonua sa Evropskom unijom.

Sporazum u Kotonuu (potpisan u Kotonuu, Benin, u junu 2000. godine) je naslednik Konvencije iz Lomea. Jedna od glavnih razlika između ova dva sporazuma je što se partnerstvo između dve organizacije sada proširuje i na nove aktere poput civilnog društva, privatnog sektora, lokalnih vlasti i sindikata. Oni će biti uključeni u konsultacije i planiranje nacionalnih razvojnih strategija, pod uslovom pristupa finansijskim resursima i uključivanja u implementaciju programa.

Mnoge male ostrvske države u razvoju su članice AKP zemalja. Četvrta konvencija iz Lomea je revidirana 1995. na Mauricijusu i prema njoj se od tada posvećuje posebna pažnja ovim zemljama.

Sedište ove organizacije se nalazi u belgijskoj prestonici Briselu, a njen trenutni generalni sekretar je Žorž Rebelo Pinto Čikoti iz Angole.

Od 15. oktobra 1981. godine ima status posmatrača u Ujedinjenim nacijama.

Države članice[uredi | uredi izvor]

Afrika[2][uredi | uredi izvor]

Zapadnoafrička grupa (EKOVAS i Mauritanija)[uredi | uredi izvor]

  1.  Benin
  2.  Burkina Faso
  3.  Zelenortska Ostrva
  4.  Obala Slonovače
  5.  Gambija
  6.  Gana
  7.  Gvineja
  8.  Gvineja Bisao
  9.  Liberija
  10.  Mali
  11.  Mauritanija
  12.  Niger
  13.  Nigerija
  14.  Senegal
  15.  Sijera Leone
  16.  Togo

Grupa Ekonomske zajednice centralnoafričkih država i Sao Tomea i Principea[uredi | uredi izvor]

  1.  Kamerun
  2.  Centralnoafrička Republika
  3.  Čad
  4.  Demokratska Republika Kongo
  5.  Republika Kongo
  6.  Ekvatorijalna Gvineja
  7.  Gabon
  8.  Sao Tome i Prinsipe

Grupa Istočnoafričke zajednice[uredi | uredi izvor]

  1.  Burundi
  2.  Kenija
  3.  Ruanda
  4.  Južni Sudan
  5.  Tanzanija
  6.  Uganda

Istočna i južnoafrička grupa[uredi | uredi izvor]

  1.  Komori
  2.  Džibuti
  3.  Eritreja
  4.  Etiopija
  5.  Madagaskar
  6.  Malavi
  7.  Mauricijus
  8.  Sejšeli
  9.  Somalija
  10.  Sudan
  11.  Zambija
  12.  Zimbabve

Grupa Južnoafričke razvojne zajednice[uredi | uredi izvor]

  1.  Angola
  2.  Bocvana
  3.  Esvatini
  4.  Lesoto
  5.  Mozambik
  6.  Namibija
  7.  Južnoafrička Republika

Karibi[uredi | uredi izvor]

  1.  Antigva i Barbuda
  2.  Bahame
  3.  Barbados
  4.  Belize
  5.  Kuba
  6.  Dominika
  7.  Dominikanska Republika
  8.  Grenada
  9.  Gvajana
  10.  Haiti
  11.  Jamajka
  12.  Sent Kits i Nevis
  13.  Sveta Lucija
  14.  Sent Vinsent i Grenadini
  15.  Surinam
  16.  Trinidad i Tobago

Sve države Karipske zajednice pregovaraju preko Karipskog foruma o Sporazumu o ekonomskom partnerstvu sa Evropskom unijom. U ovim pregovorima učestvuje i Dominikanska Republika koja nije članica Karipske zajednice.

Pacifik[uredi | uredi izvor]

  1.  Fidži
  2.  Kiribati
  3.  Maršalska Ostrva
  4.  Savezne Države Mikronezije
  5.  Nauru
  6.  Palau
  7.  Papua Nova Gvineja
  8.  Samoa
  9.  Solomonova Ostrva
  10.  Istočni Timor
  11.  Tonga
  12.  Tuvalu
  13.  Vanuatu
  14. Kukova Ostrva (teritorija Novog Zelanda)
  15. Nijue (teritorija Novog Zelanda)

Sve razvijene države članice Pacifičkog ostrvskog foruma zajedno sa Istočnim Timorom pregovaraju o Pacifičkom sporazumu o ekonomskom partnerstvu sa Evropskom unijom.

Severni Atlantik[uredi | uredi izvor]

U ovom regionu se nalaze prekomorske teritorije Evropske unije, Grenland i Sen Pjer i Mikelon, koje nisu članice AKP zemalja.

Južni Atlantik[uredi | uredi izvor]

U ovom regionu se nalaze britanske prekomorske teritorije, Sveta Jelena i Folklandska Ostrva, koje nisu članice AKP zemalja, ali Sveta Jelena ima veoma razvijene odnose sa Grupom Južnoafričke razvojne zajednice AKP zemalja.

Nenaseljene teritorije[uredi | uredi izvor]

Nenaseljene britansko-evropske prekomorske teritorije ne učestvuju u regionalnim inicijativama. To su:

  1. Britanska teritorija Indijskog okeana (teritorija Velike Britanije i Severne Irske), nalazi se u Indijskom okeanu
  2. Francuske južne i antarktičke zemlje (teritorija Francuske), nalazi se u Indijskom okeanu
  3. Južna Džordžija i Južna Sendvička ostrva (teritorija Velike Britanije i Severne Irske), nalazi se u Južnom Antlatiku;
  4. Britanska Antarktička Teritorija (teritorija Velike Britanije i Severne Irske), nalazi se blizu Južnog Atlantika

Posebne oznake[uredi | uredi izvor]

Sporazum iz Kotonua prepoznaje specifične izazove sa kojima su suočene manje razvijene zemlje, zemlje koje su kontinentalne i ostrvske u svom ekonomskom razvoju. Stoga je tim zemljama odobren povoljniji tretman od ostalih zemalja članica AKP-a. Tekst Sporazuma iz Kotonua ažuriran je 2005. i 2010. godine, ali liste se nisu promenile, uprkos činjenici da se stvarna lista najsiromašnijih nivoa stanovništva menja, kako je definisano od strane Ujedinjenih nacija: Zelenortska Republika je stekla status najmanje razvijene zemlje u decembru 2007, dok je Senegal taj status stekao 2001. godine, a Istočni Timor 2003. godine. Sledeće liste ne bi trebalo u potpunosti da se smatraju stvarnim spiskovima namanjih država AKP-a i ostrva (nekoliko ostrva nije navedeno).

Aneks VI Sporazuma iz Kotonua sadrži sledeće spiskove:

Najmanje razvijene države AKP-a[uredi | uredi izvor]

  1.  Angola
  2.  Benin
  3.  Burkina Faso
  4.  Burundi
  5.  Zelenortska Ostrva
  6.  Centralnoafrička Republika
  7.  Čad
  8.  Komori
  9.  Demokratska Republika Kongo
  10.  Džibuti
  11.  Ekvatorijalna Gvineja
  12.  Eritreja
  13.  Etiopija
  14.  Gambija
  15.  Gvineja
  16.  Gvineja Bisao
  17.  Haiti
  18.  Kiribati
  19.  Lesoto
  20.  Liberija
  21.  Madagaskar
  22.  Malavi
  23.  Mali
  24.  Mauritanija
  25.  Mozambik
  26.  Niger
  27.  Ruanda
  28.  Samoa
  29.  Sao Tome i Prinsipe
  30.  Sijera Leone
  31.  Solomonova Ostrva
  32.  Somalija
  33.  Sudan
  34.  Tanzanija
  35.  Tuvalu
  36.  Togo
  37.  Uganda
  38.  Vanuatu
  39.  Zambija

Najmanje razvijene prekookeanske evropske teritorije su: Angvila, Majot, Montserat, Sveta Jelena, Ostrva Terks i Kejkos, Valis i Futuna i Sen Pjer i Mikelon.

Kontinentalne članice[uredi | uredi izvor]

  1.  Bocvana
  2.  Burkina Faso
  3.  Burundi
  4.  Centralnoafrička Republika
  5.  Čad
  6.  Etiopija
  7.  Lesoto
  8.  Malavi
  9.  Mali
  10.  Niger
  11.  Ruanda
  12.  Esvatini
  13.  Uganda
  14.  Zambija
  15.  Zimbabve

Ostrvske države[uredi | uredi izvor]

  1.  Antigva i Barbuda
  2.  Bahame
  3.  Barbados
  4.  Zelenortska Ostrva
  5.  Komori
  6.  Kuba
  7.  Dominika
  8.  Dominikanska Republika
  9.  Fidži
  10.  Grenada
  11.  Haiti
  12.  Jamajka
  13.  Kiribati
  14.  Madagaskar
  15.  Mauricijus
  16.  Nauru
  17.  Papua Nova Gvineja
  18.  Sent Kits i Nevis
  19.  Sveta Lucija
  20.  Sent Vinsent i Grenadini
  21.  Samoa
  22.  Sao Tome i Prinsipe
  23.  Sejšeli
  24.  Solomonova Ostrva
  25.  Tonga
  26.  Trinidad i Tobago
  27.  Tuvalu
  28.  Vanuatu

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. http://dx.doi.org/10.18697/ajfand.84.blfb1017
  2. http://ec.europa.eu/trade/issues/bilateral/regions/acp/regneg_en.htm
  3. http://ec.europa.eu/development/geographical/regionscountries/regionscountriesocts_en.cfm
  4. http://ec.europa.eu/development/geographical/regionscountries/countries/country_profile.cfm?cid=sh&type=short&lng=en
  1. ^ Agesa, Beverly; Onyango, CM; Kathumo, VM; Onwonga, RN; Karuku, GN (2019-02-01). „Climate Change Effects on Crop Production in Kenya: Farmer Perceptions and Adaptation Strategies”. African Journal of Food, Agriculture, Nutrition and Development. 19 (01): 14010—14042. ISSN 1684-5374. doi:10.18697/ajfand.84.blfb1017. 
  2. ^ „Countries and regions - Trade - European Commission”. ec.europa.eu. Pristupljeno 2020-04-30.