Dunavski vilajet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dunavski vilajet

Dunavski vilajet (tur. Tuna Vilayeti) je bio vilajet Osmanskog carstva koji je postojao od 1864. do 1878. godine.

Vilajet je bio formiran kao posledica administrativnih reformi Osmanskog carstva iz 1864. godine, od severnih delova Silistrijske pokrajine, duž reke Dunava. Obuhvatao je veći deo onoga što je danas Bugarska (uključujući i Južnu Dobrudžu), izuzev njenih jugoistočnih delova, i deo Rumunije poznat kao Severna Dobrudža. Za glavni grad pokrajine je izabran Rusčuk u današnjoj Bugarskoj, zbog svog položaja kao ključne osmanske luke na Dunavu.[1]

Midhat-paša je bio prvi guverner vilajeta (1864–1868), a vilajet je imao upravnu skupštinu koja je uključivala državne službenike koje je imenovala osmanska vlada, kao i šest predstavnika izabranih od strane stanovnika pokrajine, od kojih su tri predstavnika bila muslimani, a tri nemuslimani. Nemuslimani su učestvovali i u pokrajinskim krivičnim i privrednim sudovima koji su bili zasnovani na sekularnom kodeksu zakona i pravde. Postoji i pokušaj uvođenja mešovitih muslimansko-hrišćanskih škola, ali je ova reforma ukinuta nakon što je naišla na snažno protivljenje muslimanskog stanovništva.

Pokrajina je nestala nakon Rusko-turskog rata 18771878, kada je njegov severoistočni deo (Severna Dobrudža) je pripojen Rumuniji, neke od njegovih zapadnih teritorija su pripale Srbiji, dok su centralni i južni region činili većinu autonomnih regija Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije.

Vilajet je bio podeljen na sandžake:

  • Rusčuk (Rusçuk)
  • Sofija (Sofya)
  • Trnovo (Tırnova)
  • Niš (Niş)
  • Tulča (Tulça)
  • Varna (Varna)
  • Vidinski sandžak (Vidin)[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]