Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju
Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju
Opšte informacije
MestoŽabalj
OpštinaŽabalj
Država Srbija
Vrsta spomenikaspomenik kulture
Vreme nastanka1835
Tip kulturnog dobranepokretno kulturno dobro
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Vojvodine
www.pzzzsk.rs

Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja nalazi se na teritoriji opštine Žabalj, u Žablju, u ulici Žarka Zrenjanina na broju 34, u privatnoj svojini. Sagrađena je 1835. godine.[1][2]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju je sagrađena 1835. godine. Sagrađena je na mestu starijeg hrama iz 1732. godine. Taj hram po arhivskim podacima je stradao u požaru. Kada je crkva završena osveštao ju je bački vladika Georgije Hranislav u maju iste godine.[2]

O crkvi[uredi | uredi izvor]

Crkva je građena kao jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani i zvonikom nad zapadnim pročeljem. Zasvedena je poluobličastim svodom. Jedanaest lučno postavljenih prozora osvetljava unutrašnji prostor.[1]

Postoje tri ulaza od kojih je zapadni najbogatije dekorisan. Bočne fasade su naglašene pilastrima koji se završavaju jonskim polukapitelima. Horizontalna podela izvedena je kordonskim vencima iznad sokla i prozorskih lukova. Zidne površine su omalterisane i okrečene a krov je pokriven falcovanim crepom.[1]

Niski zidani ikonostas od tamnoljubičastog mermera, rad Josifa Gajgera, završen je 1885. godine. Ikonostas je jedinstven u našim krajevima. Građen je po nacrtu Svetozara Ivačkovića 1884. godine u stilu bidermajera.[2] Josif Gajger je oslikao i predstavu Sv. Trojstva u kaloti apside. Na severnom zidu su predstave Sv. Georgija i Sv. Alimpija stolpnika, koje se smatraju da su rad Dušana Aleksića. U oltaru, na južnom zidu naosa, severnom i južnom zidu priprate i horu nalaze se uljane slike novijeg datuma, bez estetske i umetničke vrednosti.[1] Hram je stradao u Mađarskoj buni 1848/49. godine i obnovljen je 1851. godine.[2] Crkva je građevina jasnih stilskih karakteristika i predstavlja veoma uspeo primer klasicističke arhitekture sakralnog karaktera.

Crkav danas[uredi | uredi izvor]

Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju je utvrđena za spomenik kulture 2000. godine i kao takva podleže merama očuvanja izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, kao i pokretnih dobara koja se nalaze u crkvi.[1]

Crkva je posvećena prenosu moštiju Sv. Nikole i u njoj žitelji Žablja i okoline proslavljaju hramovnu slavu.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d „Odluka o utvrđivanju srpske pravoslavne crkve Sv. Nikole u Žablju za spomenik kulture”. Pravno informacioni sistem Republike Srbije. Pristupljeno 29. 11. 2020. 
  2. ^ a b v g „Crkva Sv. Nikole Žabalj”. Pravoslavlje. Pristupljeno 29. 11. 2020. 
  3. ^ „Prenos moštiju Svetog Nikolaja u Eparhiji bačkoj”. Srpska pravoslavna crkva. Pristupljeno 29. 11. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]