Personalna unija

С Википедије, слободне енциклопедије

Personalna unija je zajednica dve ili više država koje su povezane ličnošću vladara i to ne na osnovu ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Te države su potpuno odvojene, kako u pogledu njihovih unutrašnjih tako i spoljnih poslova. Personalna unija dakle, slično kao realna unija, nije država, ne posjeduje samostalni međunarodnopravni subjektivitet, već njega zadržavaju njene članice, koje su ovde samostalne u pravom smislu reči (za razliku od realne unije). Pošto imaju zajedničkog vladara, obično dele samo političke delatnosti vezane za šefa države, a retko vrlo malo drugih.

Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga od skoro slučajnosti (princeza koja je već udata za kralja postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dete nasleđuje krunu obe zemlje) do praktično aneksije (gde se personalna unija ponekad čini kao način sprečavanja ustanaka). One takođe mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u tom slučaju mogu lako biti prekinute npr. različitim naslednim pravilima).

Budući da se šef države u slučaju republike po pravilu bira iz reda građana te države, personalne unije se gotovo isključivo, mada ne nužno, javljaju kod monarhija, odnosno tamo gde postoji mogućnost nasleđivanja prestola neke druge države preko braka ili rodbinskih veza. S opadanjem broja monarhija tokom 20. veka, personalne unije su postale prilično retke. Tamo gde postoje, najznačajnije među takozvanim Kraljevinama Komonvelta, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik šefa države, ima samo marginalnu političku moć pa se imenuje i mora slušati savet lokalnog šefa vlade.

Personalnu uniju ne bi trebalo mešati sa dinastičkom unijom, koja predstavlja dve ili više država u kojima vladaja ista dinastija (ali drugi vladar). Personalna unija ne sme se pogotovu mešati s federacijom (poput Sjedinjenih Država), koja se međunarodno smatra jedinstvenom državom. Personalna unija često na kraju preraste u federaciju ili obratno.

Nekada se izraz personalna unija u prenesenom značenju koristi i u slučajevima kada ista osoba upravlja dvema ili više firmama, vrši dve ili više funkcija.

Садржај: ^ | 0—9 | А | Б | В | Г | Д | Ђ | Е | Ж | З | И | Ј | К | Л | Љ | М | Н | Њ | О | П | Р | С | Т | Ћ | У | Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш

^ | 0—9 | A | B | C | Č | Ć | D | | Đ | E | F | G | H | I | J | K | L | LJ | M | N | NJ | O | P | R | S | Š | T | U | V | Z | Ž

Definicja[уреди | уреди извор]

U personalnoj uniji osoba jednog šefa okuplja dve ili više država koje pravno u potpunosti zadržavaju svoju nezavisnost.[1]

Personalna unija je obično posledica zakona o nasleđivanju zbog kojih jedan vladar drži dva prestola. No unija može biti i željena, kao što je bila personalna unija Litvanije i Poljske putem sklapanja braka velikog vojvode Ladislava Jagelovića i kraljice Hedvige (1385), ili unija dvaju delova Rumunije, istovremenim izborom kneza Cuze za gospodara Moldavije i Vlaške (1856).[1]

Nema, dakle, valjanih razloga da se, kako se to često čini, presonalna unija ograniči na monarhiju. Više država može birati istog predsednika. Bolivar je istovremeno bio predsednik triju republika — Perua (1813), Kolumbije (1814) i Venecuele (1816). Zajednica francuskog ustava iz 1958. u stanovitoj meri je bila personalna unija.[1]

Ustavna nezavisnost i politička simbioza država ujedinjenih u personalnu uniju[уреди | уреди извор]

Gledano samo pravno, unija postoji samo u osobi šefa dveju država. Svaka zadržava svoju političku organizaciju kao apsolutno odeljenu. Načela i institucije čak mogu biti sasvim različiti. Tako su Belgija i slobodna država Kongo, u vreme njihove presonalne unije (1885-1908), bile jedna parlamentarna,a druga apsolutna monarhija.[1]

Istovetnost ustavnih pravila potrebna je samo u jednom, a to je prenos funkcija šefa države. Kad ta pravila počnu da se razlikuju, unija prirodno nestaje.[2]

Nema, kao u federaciji, zajedničkih institucija. Šef države nikada ne interveniše kao šef unije, nego čas kao šef jedne, a čas kao šef druge države. On je osoba s više uloga, qui plures sustinet presonas.[2]

No‚ta politička dvojnost, kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu, ne sme dovesti do ekstremnih političkih poseldica. Ako države ujedinjene u presonalnoj uniji mogu međusobno da sklapaju ugovore, ako mogu da razmenjuju diplomate i zaključuju saveze, ako čak mogu biti, u odnosu na neku treću silu, jedna u ratu, a druga u miru, one ne bi mogle, premda se to hipotetski razmatralo, da budu u ratu jedna sa drugom. „Ista fizička osoba može imati dva pravna statusa, ali će svejedno imati samo jednu volju.“ Povesno, tu istovetnost često uzrokuje apsolutni ili jedan ograničeni monarh koju upravlja spoljnom politikom, zapoveda vojskom, diktira zakone i deli pravdu. U njemu su se mešali realiteti vlasti i ostvarivala se „prava vladalačka simbioza“.[2]

Ta se simbioza proteže sve od vrhova pa do baze. Načelo da su državljani jedne države stranci u drugoj uvek je bilo, faktički i pravno, uveliko ublaženo. Na primer, za kraljevanja nekoliko Džordžova, hanoverski plemići su imali određeni rang na engleskom dvoru i obrnuto.[2]

Politička bliskost koju između dve države stvara personalna unija u inostranstvu se smatra toliko nezgodnom ili čak opasnom da su je ugovori i ustavi ponekad iz predostrožnosti zabranjivali: Pirinejski mir koji je zabranjivao eventualnu uniju između Francuske i Španije (1659); Londonski sporazum koji je imao na umu Grćku i Dansku (1836); grčki ustav iz 1863. itd.[2]

Primeri personalnih unija[уреди | уреди извор]

Albanija[уреди | уреди извор]

  • Personalna unija (nije opšte priznata) s Italijom od 1939. do 1946. (kada je proglašena republikom)
  • Personalna unija (nije opšte priznata) s Etiopijom od 1939. do 1941.

Andora[уреди | уреди извор]

  • Delimična personalna unija s Francuskom od 1607. do 1993. (francuski predsednik i nekada kralj Francuske bio je jedan od dva šefa države Andore)

Antigva i Barbuda[уреди | уреди извор]

Australija[уреди | уреди извор]

Austrija[уреди | уреди извор]

Bahami[уреди | уреди извор]

Barbados[уреди | уреди извор]

Belize[уреди | уреди извор]

Cejlon[уреди | уреди извор]

Češka (Bohemija) i Moravska[уреди | уреди извор]

Danska[уреди | уреди извор]

Engleska[уреди | уреди извор]

Etiopija[уреди | уреди извор]

Fidži[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1970. do 1987. (vojni puč nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Finska[уреди | уреди извор]

Francuska[уреди | уреди извор]

  • Delimična personalna unija s Andorom od 1607. do 1993. (francuski predsednik, ranije kralj, je bio jedan od dva šefa države Andore)

Gambija[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1965.–1970. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Gana[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1957.–1960. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Grenada[уреди | уреди извор]

Gvajana[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1966.–1970. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Hanover[уреди | уреди извор]

Holandija[уреди | уреди извор]

Hrvatska[уреди | уреди извор]

Indija[уреди | уреди извор]

Irska[уреди | уреди извор]

Island[уреди | уреди извор]

Italija[уреди | уреди извор]

Jamajka[уреди | уреди извор]

Južna Afrika[уреди | уреди извор]

Kanada[уреди | уреди извор]

Kenija[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1963.–1964. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Litvanija[уреди | уреди извор]

Luksemburg[уреди | уреди извор]

Malta[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1964.–1974. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Mauricijus[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1968.–1992. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Nigerija[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1960.–1973. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Norveška[уреди | уреди извор]

Novi Zeland[уреди | уреди извор]

Pakistan[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1947.–1956. (republika nakon nezavisnosti od Indije). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Papua Nova Gvineja[уреди | уреди извор]

  • Od 1975. nakon nezavisnosti od Australije, Komonvelt, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove)

Poljska[уреди | уреди извор]

Poljsko-litvanska zajednica[уреди | уреди извор]

  • Personalna unija sa Švedskom od 1592. do 1599.
  • Personalna unija Poljske odnosno Poljsko-litvanska zajednice se Saksonijom od 697. do 1706, od 1709 do 1733, i od 1734 do 1763)

Portugal[уреди | уреди извор]

Rusija[уреди | уреди извор]

  • Personalna unija s Finskom od 1809. do 1917.
  • Personalna unija sa Poljskom (1815-1831), posle (1831-1863) realna unija s Poljskom, kasnije Poljska postala deo Rusije.

Šlezvig i Holštajn[уреди | уреди извор]

Sijera Leone[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1961.–1971. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Solomonova Ostrva[уреди | уреди извор]

Sveta Lucija[уреди | уреди извор]

Sveti Kristofer i Nevis[уреди | уреди извор]

Sveti Vincent i Grenadini[уреди | уреди извор]

Sveto rimsko carstvo[уреди | уреди извор]

Škotska[уреди | уреди извор]

Španija[уреди | уреди извор]

Švedska[уреди | уреди извор]

Tanganjika[уреди | уреди извор]

  • (sada Tanzanija) Komonvelt od 1961.–1962. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Trinidad i Tobago[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1962.–1976. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Tuvalu[уреди | уреди извор]

Uganda[уреди | уреди извор]

  • Komonvelt od 1962.–1963. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove.

Ugarska (Mađarska)[уреди | уреди извор]

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske[уреди | уреди извор]

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske[уреди | уреди извор]

  • Personalna unija s Irskom od 1922. (prekinuta) do 1949.
  • Od 1927. nakon stvaranja mnogostruke krune, Komonvelt, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za ranije i sadašnje članove)

Velika Britanija[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б в г Prélot 2002, стр. 260.
  2. ^ а б в г д Prélot 2002, стр. 261.

Literatura[уреди | уреди извор]

  • Marcel Prélot (2002). Političke institucije: opća teorija političkih institucija. Zagreb: Politička kultura.

Vidi još[уреди | уреди извор]