Atlanta

Koordinate: 33° 45′ 25″ S; 84° 23′ 25″ Z / 33.756944° S; 84.390278° Z / 33.756944; -84.390278
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Atlanta
engl. Atlanta
Atlanta
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Sjedinjene Američke Države
Federalna jedinica Džordžija
OkrugFulton
Osnovan1847.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.6.020.864 [1][2]
 — gustina1.514 st./km2
Aglomeracija5.278.904
Geografske karakteristike
Koordinate33° 45′ 25″ S; 84° 23′ 25″ Z / 33.756944° S; 84.390278° Z / 33.756944; -84.390278
Vremenska zonaUTC-5, leti UTC-4
Aps. visina225-320 m
Površina343[3] km2
Atlanta na karti Georgia
Atlanta
Atlanta
Atlanta na karti Georgia
Ostali podaci
GradonačelnikKejša Lens Botoms
FIPS kod13-04000
Veb-sajt
atlantaga.gov

Atlanta (engl. Atlanta) glavni je grad američke savezne države Džordžija. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 420.003 stanovnika.[4]

Jugoistočna država, severno od Floride, južno od Severne Karoline, Južne Karoline i Tenesija, istočno od Alabame. Sa svoje istočne strane izlazi na Atlantski okean.

Atlanta je zasigurno uzor svetskim gradovima koji se susreću sa veoma brzim širenjem, rastom populacije i komercijalnim razvojem. Njen razvoj započeo je početkom 19. veka, ali je većim delom uništena tokom Građanskog rata. Ipak grad je obnovljen i ubrzo je postao glavni grad Džordžije. U 20. veku Atlanta je bila sedište Američkog pokreta za građanska prava.

Jedan od nadimaka grada je i „Grad feniksa“, a povezan je sa njegovim brzim oporavkom posle rata.

U Atlanti su 1996. godine održane Olimpijske igre. Atlanta je sedište više od 50 najvećih svetskih kompanija, uključujući Koka-kolu, Si-en-en i avio-kompaniju Delta.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Atlanta obuhvata površinu od 347,1 km2 (134,0 sq mi), od čega je 344,9 km2 (133,2 sq mi) kopno, a 2,2 km2 (0,85 sq mi) je voda.[5] Grad se nalazi u podnožju Apalača. Sa 320 m (1.050 ft) iznad površine mora, Atlanta se nalazi na najvećoj visini među važnijim gradovima istočno od Misisipija.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima Atlante (Hartsfild–Džekson međunarodni aerodrom), 1981–2010 normale,[6]
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 26
(79)
27
(80)
32
(89)
34
(93)
36
(97)
41
(106)
41
(105)
40
(104)
39
(102)
37
(98)
29
(84)
26
(79)
41
(106)
Srednji maksimum, °C (°F) 20,9
(69,6)
22,9
(73,2)
27,1
(80,8)
29,4
(85,0)
31,8
(89,3)
34,8
(94,6)
35,7
(96,3)
35,2
(95,4)
33
(91,4)
29,1
(84,4)
25,3
(77,5)
21,6
(70,8)
36,4
(97,6)
Maksimum, °C (°F) 11,3
(52,3)
13,7
(56,6)
18,1
(64,6)
22,5
(72,5)
26,6
(79,9)
30,2
(86,4)
31,7
(89,1)
31,2
(88,1)
27,9
(82,2)
22,6
(72,7)
17,6
(63,6)
12,2
(54,0)
22,2
(71,9)
Minimum, °C (°F) 1,3
(34,3)
3,2
(37,7)
6,7
(44,1)
10,8
(51,5)
15,7
(60,3)
20,1
(68,2)
21,8
(71,3)
21,5
(70,7)
18,2
(64,8)
12,2
(54,0)
6,9
(44,5)
2,5
(36,5)
11,8
(53,2)
Srednji minimum, °C (°F) −9,1
(15,7)
−6,2
(20,9)
−2,6
(27,4)
1,8
(35,2)
8,7
(47,6)
14,7
(58,5)
18,4
(65,1)
17,6
(63,7)
10,8
(51,4)
3,6
(38,5)
−1,4
(29,5)
−6,7
(20,0)
−11,1
(12,1)
Apsolutni minimum, °C (°F) −22
(−8)
−23
(−9)
−12
(10)
−4
(25)
3
(37)
4
(39)
12
(53)
13
(55)
2
(36)
−2
(28)
−16
(3)
−18
(0)
−23
(−9)
Količina padavinamm (in) 106,7
(4,20)
118,6
(4,67)
122,2
(4,81)
85,3
(3,36)
93,2
(3,67)
100,3
(3,95)
133,9
(5,27)
99,1
(3,90)
113,5
(4,47)
86,6
(3,41)
104,1
(4,10)
99,1
(3,90)
1.262,6
(49,71)
Količina snega, cm (in) 3,3
(1,3)
1
(0,4)
2
(0,8)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
1
(0,4)
7,4
(2,9)
Dani sa padavinama (≥ 0.01 in) 10,9 9,8 9,7 8,6 9,3 9,9 11,7 9,7 7,5 6,9 8,8 10,5 113,3
Dani sa snegom (≥ 0.1 in) 0,8 0,6 0,3 0 0 0 0 0 0 0 0 0,4 2,1
Relativna vlažnost, % 67,6 63,4 62,4 61,0 67,2 69,8 74,4 74,8 73,9 68,5 68,1 68,4 68,3
Sunčani sati — mesečni prosek 164,0 171,7 220,5 261,2 288,6 284,8 273,8 258,6 227,5 238,5 185,1 164,0 2.738,3
Sunčano vreme — mesečni procenti 52 56 59 67 67 66 63 62 61 68 59 53 62
Izvor: NOAA (relativna vlažnost, tačka rose i sunčanost 1961–1990)[7][8][9]
Klimatski podaci za Atlantu
Mesec Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Godina
Prosečan broj dnevnih sati 10.0 11.0 12.0 13.0 14.0 14.0 14.0 13.0 12.0 11.0 10.0 10.0 12.0
Prosečni ultravioletni indeks 3 5 6 8 9 10 10 10 8 6 4 3 6.8
Izvor: Weather Atlas [10]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 420.003 stanovnika, što je 3.529 (0,8%) stanovnika više nego 2000. godine.[4]

Sastav stanovništva – Atlanta
2010.[4]2000.[4]
Ukupno416 474 (100,0%)420 003 (100,0%)
Afroamerikanci255 689 (61,39%)226 894 (54,02%)
Belci130 222 (31,27%)152 377 (36,28%)
Hispanoamerikanci18 720 (4,495%)21 815 (5,194%)
Azijati8 046 (1,932%)13 188 (3,140%)
Ostali3 797 (0,912%)5 729 (1,364%)

    Međunarodni aerodrom Hartsfild-Džekson Atlanta[uredi | uredi izvor]

    Aerodrom Atlanta
    Toranj na aerodromu Atlanta

    Međunarodni aerodrom Hartsfild-Džekson Atlanta, je u 2017. godini bio aerodrom sa najvećim brojem putnika u svetu. Broj putnika koji koristi avionski prevoz preko Atlante iznosi više od 92 miliona godišnje. Atlanta je povezana redovnim letovima sa 150 američkih aerodroma skoro 70 međunarodnih aerodroma. Aerodrom zapošljava više od 63.000 radnika.

    Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

    Vidi još[uredi | uredi izvor]

    Reference[uredi | uredi izvor]

    Literatura[uredi | uredi izvor]

    • Atlanta and Environs: A Chronicle of Its People and Events: Years of Change and Challenge, 1940–1976 by Franklin M. Garrett, Harold H. Martin
    • Craig, Robert (1995). Atlanta Architecture: Art Deco to Modern Classic, 1929–1959. Gretna, LA: Pelican. ISBN 0-88289-961-9. 
    • Darlene R. Roth and Andy Ambrose. Metropolitan Frontiers: A Short History of Atlanta. Atlanta: Longstreet Press, 1996. An overview of the city's history with an emphasis on its growth.
    • Sjoquist, Dave (ed.) The Atlanta Paradox. New York: Russell Sage Foundation. 2000.
    • Stone, Clarence. Regime Politics: Governing Atlanta, 1946–1988. University Press of Kansas. 1989.
    • Elise Reid Boylston. Atlanta: Its Lore, Legends and Laughter. Doraville: privately printed, 1968. Many anecdotes about the history of the city.
    • Frederick Allen. Atlanta Rising. Atlanta: Longstreet Press, 1996. A detailed history of Atlanta from 1946 to 1996, with much about City Councilman, later Mayor, William B. Hartsfield's work in making Atlanta a major air transport hub, and about the civil rights movement as it affected (and was affected by) Atlanta.
    • McMahan, C. A. (1950). The people of Atlanta : a demographic study of Georgia's capital city. Athens, Georgia: University of Georgia Press. ISBN 9780820334493. Pristupljeno 20. 2. 2018. 

    Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]