Kompleks starog bioskopa u Novom Sadu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kompleks starog bioskopa
Kompleks starog bioskopa
Opšte informacije
MestoNovi Sad
OpštinaNovi Sad
Država Srbija
Vrsta spomenikaNepokretno kulturno dobro
Vreme nastankaprva polovina 19. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada

Kompleks starog bioskopa u Novom Sadu čine tri zgrade podignute u Zmaj Jovinoj ulici 4 i Ilije Ognjanovića 22. Izgrađene su u različito vreme i sa različitim stilskim karakteristikama, koji pored arhitektonsko-stilskih vrednosti svedoče i o kontinuitetu gradnje na ovoj parceli. Kompleks predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Kuća u ulici Zmaj Jovina broj 4[uredi | uredi izvor]

Najstariji objekat koji pripada kompleksu bioskopa je kuća u ulici Zmaj Jovina broj 4, poznata pod imenom Svojina. Sagrađena je u prvoj polovini 19. veka. Dvorišna fasada ovog objekta je vidljiva već na gravuri iz 1830. godine koja se čuva u Muzeju Vojvodine. U zgradi su delovali Srpska crkvena opština, prvi gradski odbor i okružni sud.

Velika dvospratna kuća osnove u obliku ćiriličnog slova P, izgrađena je na uličnoj regulaciji u nizu. Bogato dekorisana fasada ima četrnaest prozorskih vertikala i prolaz u sredini. Levo i desno od njega u prizemlju su ulazi i izlozi od lokala. Nad prozorima prvog sprata su trougaoni frontoni, a nad prozorima drugog sprata arhitravni frontoni na konzolama. Dominantni dekorativni detalj na fasadi je visoka polukružna atika. Prolaz koji prizemlje deli na dva jednaka dela zasveden je svernim svodovima. Prostorije u prizemlju, sa ulice, zasvedene su krstastim, a one ka dvorišnim sfernim svodovima. Duž dvorišnih krila su tremovi sa širokim poluobličastim svodovima. Iznad njih, na spratu je hodnik za komunikaciju do koga se stiže trokrakim stepeništem. Ograda od stepeništa je jednostavna, od kovanog gvožđa. Još dva stepeništa, građena od drveta, smeštena na kraju dvorišnih krila.

Zgrada bioskopa Korzo[uredi | uredi izvor]

Parcela na kojoj je kuća izgrađena podeljena je pre 1885. godine na dva jednaka dela, pa je kuća u kasnijem periodu kalkanskim zidovima dvorišnih krila postala dodirna sa prizemnim objektima iz susedne ulice - danas ulice Ilije Ognjanovića br. 22, formirajući između njih prostarno dvorište atrijumskog tipa. 1901. godine je u sredini dvorišta izgrađen fotografski atelje, po projektu Antona Tikmajera. Od 1912. do 1930. godine u zgradi se nalazio prvi novosadski bioskop Korzo.

Ovaj namenski građen dvorišni objekat, parterna je zgrada izdužene pravougaone osnove, sa dva ulaza na podužnom zidu i glavnim na čeonom zidu. Glavna fasada je netipično dekorisana i nadšivena niskom, polukružnom atikom. Podužni zidovi su ojačani prislonjenim stupcima, po principu kontrafora. U velikoj sali objekta je svodna konstrukcija sa pojačanjima u vidu polulukova na čijem je potrbušju secesijska štuko - plastika. Pri uglovima su pravougaone ploče sa predstavama puta u plitkom reljefu.

Bioskop Korzo je otvorio fotograf Đura Stojanović. U njemu je premijerno izveden prvi film sniman u Novom Sadu. U pitanju je film pod nazivom Detektiv kao lopov, autora Vladimira Totovića iz 1916. godine.[2][3]

Kuća u ulici Ilije Ognjanovića broj 22[uredi | uredi izvor]

Treći objekat koji pripada ovom kompleksu je kuća u ulici Ilije Ognjanovića broj 22. Podignuta je u periodu od 1885. do 1900. godine na donjem rubu parcele, prema tada postojećem velikom jezeru, na samom kraju centra grada (danas Dunavskom parku). Podignuta kao visoka prizemnica ima osnovu u obliku ćiriličnog slova P, sa dugim dvorišnim krilima. Na sredini ulične fasade je veliki kolski prolaz koji vodi u delimično popločano dvorište. Levo i desno su po osam dvokrilnih prozora, po donjem rubu spojeni istaknutim solbankom. Iznad prozora su arhitravni frontoni. Na soklu, a u osi svakog prozora su položeni pravougaoni podrumski otvori visoko postavljeni zbog blizine vode i opasnosti od poplave.

Na dvorišnoj fasadi su polukružni otvori takođe visoko postavljeni i ulazna vrata do kojih se stiže zidanim stepeništem van osnovnog gabarita kuće. Enterijer nekadašnjeg stana znatno je osavremenjen. Podrum ispod uličnog fronta kuće zasveden je poluobličastim i bačvastim svodovima. Visinom podrum i parternog dela, objekat je jedinstveni graditeljski primer arhitekture Novog Sada.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Odluka o utvrđivanju kompleksa starog bioskopa u Novom Sadu za spomenik kulture: 27/1997-539[4] „Službeni glasnik RS", broj 27 od 26. VI 1997. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kompleks "Svojina", Kulturna dobra Novog Sada, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Novog Sada, Novi Sad 2009, 59.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]