Pređi na sadržaj

Udmurti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Udmurti
Ukupna populacija
637.000 (2011)
Regioni sa značajnom populacijom
 Rusija552.299 (2010)
 Ukrajina4.712 (2001)
 Estonija193 (2011)
Jezici
udmurtski, ruski
Religija
pravoslavlje (Ruska pravoslavna crkva) i udmurtske vere
manjine: protestanti, pentekostalci, islam
Srodne etničke grupe
ostali uralski narodi, posebno permski narodi (komi)
Položaj Udmurtije u Rusiji
Procenat Udmurta u Volgo-Uralskom regionu

Udmurti (udm. udmurtъёs) su ugro-finski narod, koji pretežno živi u Rusiji, odnosno u autonomnoj republici Udmurtiji. U njoj čini 28% stanovništva i predstavlja drugi narod po brojnosti, posle Rusa (62%). Udmurti su većinom pravoslavne veroispovesti, a govore udmurtskim jezikom, koji spada u ugrofinsku grupu uralske porodice jezika.

Udmurta ukupno ima oko 570.000.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Etimologija imena naroda Udmurti nije potpuno jasna. Najviše pažnje se pridaje hipotezi o iranskom poreklu imena udmurt koji se odnosi na komšije ili susede. U modernom Udmurtskom jeziku reč je podeljena na dve komponente - ud (sa nejasnom semantikom) i murt, što znači čovek, muškarac.

Raniji naziv na ruskom je votjaki.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]