Himna Crne Gore
Država | Crna Gora |
---|---|
Jezik | srpski |
Tekstopisac | narodna pesma, uredio Sekula Drljević |
Kompozitor | narodna pesma, uredio Žarko Mirković |
Prihvaćena | 2004. |
Oj svijetla majska zoro u izvođenju Orkestra američke mornarice | |
Oj svijetla majska zoro je zvanična himna Crne Gore. Današnji naslov i tekst ove himne ozvaničeni su 2004. godine, kada je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore, čijim su 6. članom propisani sadašnji naslov i tekst himne.[1]
Sporna pitanja[uredi | uredi izvor]
Tokom javne rasprave o izboru himne, pokrenuta su brojna pitanja o znatnim odstupanjima zvanično usvojenog naslova i teksta u odnosu na izvorne oblike, a posebnu pažnju stručne i šire javnosti izazvala je odluka da se kao treća i četvrta strofa zvaničnog teksta himne usvoje dijelovi pjesme Vječna naša, koju je 1944. godine ispjevao crnogorski pravnik i političar Sekula Drljević, poznat po fašističkim stavovima.[2]
Prilikom izbora zvaničnog teksta himne (2004), usvojene su strofe prema verziji koju je Drljević uobličio upravo kao visoki fašistički časnik, za vrijeme boravka u ustaškoj NDH, čime je zaobiđena prvobitna Drljevićeva verzija iz 1937. godine,[3] koja je bila objavljena prije no što se Drljević afirmisao kao fašista, saradnik okupatora i ratni zločinac.[4]
Usvajanje Drljevićevih strofa kritikovali su brojni politički i društveni činioci ne samo u Crnoj Gori, već i u inostranstvu,[5] a polemike o spornim dijelovima himne dovele su do otvorenih podjela među građanima Crne Gore.[6] U polemikama o tekstu himne aktivno je učestvovao i Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore (2003-2018), koji je u više navrata kritikovao usvajanje Drljevićevih strofa, od kojih se javno ogradio, založivši se za izmjenu zvaničnog teksta himne.[7][8]
Vujanović je u raznim prilikama isticao da je usvajanje Drljevićevih stihova neprihvatljivo zbog toga što je njihov tvorac bio fašista, odnosno nacista, a istim povodom je upozoravao i na opasnost od jačanja ekstremnog crnogorskog nacionalizma i šovinizma.[9][10]
Srpski istoričar Milan St. Protić smatra da je ova verzija himne kafanska pesma „koju je prilagodio ustaški saradnik i crnogorski izrod Sekula Drljević.”[11]
Izvorna pjesma[uredi | uredi izvor]
Pored današnjeg zvaničnog teksta himne, postoji i nekoliko starijih varijanti, a prvobitni, odnosno izvorni tekst nastao je obradom narodne pjesme „Oj, junaštva svijetla zoro oj!“, čiji prvi pomen potiče iz 1863. godine, kada je izvedena u Beogradu, u sklopu drame "Boj na Grahovu", koju su napisali Jovan Car (otac poznatog srpskog književnika Marka Cara) i Obrad Vitković.[12][13][14]
Naknadnim preradama, prvobitni tekst je mjenjan putem skraćivanja ili dodavanja raznih stihova ili čitavih strofa, što je rezultiralo nastankom brojnih varijanti koje u manjoj ili većoj mjeri odstupaju od izvornog teksta. Pretpostavlja se da je pomen meseca maja svojevremeno unet u jednu od verzija ove pesme u spomen na dolazak Sekule Drljevića u Crnu Goru iz NDH 12. maja 1941. godine.[15]
Obrade[uredi | uredi izvor]
Danica Crnogorčević je 3. septembra 2021. izbacila njenu obradu pesme Oj junaštva svijetla zoro, dan pre ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Jonikija II (kojeg je pratila žestoka tenzija Cetinjana prema SPC). Tekst te pesme je starija verzija speva koji će postati zvanična himna Crne Gore. U toj pesmi se jasno ističe povest Crnogoraca (regionalnog naziva za Srbe u Crnoj Gori) i Njegoša (Na Lovćenu Njegoš spava / Najmudrija srpska glava), dok je današnju verziju crnogorske himne napisao fašistički kolaboracionista Sekula Drljević.
Tekst himne[uredi | uredi izvor]
Oj svijetla majska zoro
Majko naša Crna Goro
Sinovi smo tvog stijenja
I čuvari tvog poštenja
Volimo vas, brda tvrda,
I stravične vaše klance
Koji nikad ne poznaše
Sramotnoga ropstva lance.
Dok lovćenskoj našoj misli
Naša sloga daje krila,
Biće gorda, biće slavna
Domovina naša mila.
Rijeka će naših vala,
Uskačući u dva mora,
Glas nositi okeanu,
Da je vječna Crna Gora.
Izvorni stihovi[uredi | uredi izvor]
Najstarija poznata verzija pesme, iz 1863. godine glasi:[12][13][14]
Oj, junaštva svjetla zoro oj!
Majko naša Crna Goro!
Na tvojim se vrletima oj!
Razbi sila dušmanima.
Jedina si za slobodu oj!
Ti ostala srpskom rodu.
Dat’ će Bog i sveta Mati oj!
Da se jednom sve povrati.
Verzije Sekule Drljevića[uredi | uredi izvor]
Vječna naša Crna Goro! |
Vječna naša Crna Goro, |
Druge verzije[uredi | uredi izvor]
Oj svijetla majska zoro,
Majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog stijenja
I čuvari tvog poštenja
Lovćen nam je oltar sveti,
U njega smo svi zakleti.
Na Lovćenu Njegoš spava
Najmudrija srpska glava.
Lovćen krase Petrovići
A Kosovo Obilići.
Lovćen krasi grob Njegošev
A Kosovo grob Milošev.
Durmitore, je l' ti žao
Što se Lovćen opjevao?
Ne, neka ga, nek' se pjeva
Zasluga je Njegoševa.
Partizanska[uredi | uredi izvor]
Oj svijetla majska zoro,
Majko naša Crna Goro,
Listaj goro, cvjetaj cvijeće
Crna Gora u boj kreće
Crna Gora u boj kreće
Bez pobjede doći neće/Robovati više neće.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zakon o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore (2004)”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 26. 06. 2019.
- ^ a b Drljević 1944, str. 5.
- ^ a b Štedimlija 1937, str. 127.
- ^ Petrović 2005.
- ^ Radio Slobodna Evropa (2004): Da li su stihovi crnogorske himne “Oj svijetla majska zoro” neonacistički i fašistički?
- ^ Vijesti (2011): Vujanović: Državna himna ne zbližava već odvaja ljude
- ^ „Večernje novosti (2010): Smenjuju Vujanovića”. Arhivirano iz originala 26. 06. 2019. g. Pristupljeno 26. 06. 2019.
- ^ Večernje novosti (2011): Povratak pravim simbolima
- ^ Politika (2011): Vujanović: Napadaju me crnogorski nacionalisti
- ^ Slobodna Evropa (2011): Ima li crnogorskog nacionalizma u Crnoj Gori
- ^ „Ova vlast bi da vlada večno”. Nin online. Pristupljeno 2023-08-24.
- ^ a b Likić 1884.
- ^ a b Perić 1995, str. 145-146.
- ^ a b Markuš 2007, str. 102-103.
- ^ Publicista Jovan Markuš autor djela «Narodna stranka u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori» Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. novembar 2016), između 18. do 21. minuta (Radio Svetigora, 2007.)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Drljević, Sekula (1944). Balkanski sukobi 1905-1941 (PDF). Zagreb: Putovi.
- Likić, Dušan, ur. (1884). Pozorišna lira: Lira sa 800 pozorišnih pesama. Beograd: Zadruga štamparskih radenika.
- Markuš, Jovan B. (2007). Grbovi, zastave i himne u istoriji Crne Gore. Cetinje: Svetigora.
- Perić, Đorđe (1995). „Pozorišne pesme u zapisima melografa XIX veka”. Srpska muzička scena. Beograd: Muzikološki institut SANU. str. 142—154.
- Petrović, Rastislav V. (2005) [1997]. Crnogorske ustaše (3. dopunjeno izd.). Beograd: Autor agent.
- Stojković, Borivoje S. (1979). Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba (drama i opera). Beograd: Muzej pozorišne umetnosti.
- Štedimlija, Savić M. (1937). Osnovi crnogorskog nacionalizma (PDF). Zagreb: Putovi.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Srpska zemlja Crna Gora: Oj junaštva svijetla zoro
- Milan Vujović (2008): (Ne)uvažavanje (ne)poraženih
- Filip Vujanović (2011): Pola himne Crne Gore slušam sa zadovoljstvom, a pola po dužnosti
- Filip Vujanović (2012): Trobojka predsednička zastava, skratiti himnu Crne Gore
- RTS (2012): Medojević: Sramota što je himnu Crne Gore pisao ratni zločinac
- Politika (2018): Vlada Crne Gore ne odustaje od kazni za nepoštovanje državne himne
- Politika (2018): Mora li Crna Gora kaznama da brani himnu?