Volfgang Keterle
Volfgang Keterle | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 27. oktobar 1957. |
Mesto rođenja | Hajdelberg, Zapadna Nemačka |
Obrazovanje | Univerzitet u Hajdelbergu Minhenski tehnički univerzitet Minhenski univerzitet Institut kvantne optike Maks Plank |
Naučni rad | |
Polje | Fizika |
Institucija | Univerzitet u Hajdelbergu MIT |
Mentori | Herbert Valter Hartmut Figer |
Poznat po | Boze-Ajnštajnov kondenzat |
Nagrade | Medalja Bendžamina Frenklina (2000) Nobelova nagrada za fiziku (2001) |
Volfgang Keterle (nem. Wolfgang Ketterle; rođen 21. oktobra 1957) nemački je fizičar i profesor fizike na Masačusetskom tehnološkom institutu. Njegova istraživanja su se fokusirala na eksperimente koji su hvatali i hladili atome na temperature blizu apsolutnoj nuli,[1] a vodio je jednu od prvih grupa koje su realizovale Boze-Ajnštajnov kondenzat u tim sistemima 1995. godine.[2] Zajedno sa Erikom Kornelom i Karlom Vimanom, 2001. godine je dobio Nobelovu nagradu za fiziku „za postizanje Boze-Ajnštajnove kondenzacije u razređenim gasovima alkalnih atoma, i za rana fundamentalna istraživanja osobina kondenzata”.[3]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Keterle je rođen u Hajdelbergu, u nemačkoj saveznoj državi Baden-Virtemberg, a školu je pohađao u svom rodnom gradu i Epelhajmu.[4] Univerzitet u Hajdelbergu upisao je 1976. godine, pre nego što se prebacio na Minhenski tehnički univerzitet dve godine kasnije, gde je 1982. godine stekao ekvivalent diplome mastera.[4][5] Doktorirao je eksperimentalnu molekularnu spektroskopiju 1986. godine, pod mentorstvom Herberta Valtera i Hartmuta Figera na Institutu kvantne optike Maks Planks u Garhingu kod Minhena, pre nego što je započeo postdoktorsko istraživanje u Garhingu i na Univerzitetu u Hajdelbergu.[5] Pridružio se grupi Dejvida E. Pričarda 1990. godine u Istraživačkoj laboratoriji za elektroniku na Masačusetskom tehnološkom institutu.[4] Zaposlio se na Fizičkom fakultetu na MIT-u 1993. godine, a od 1998. godine je profesor fizike.[5] Imenovan je za pomoćnog direktora Istraživačke laboratorije za elektroniku 2006. godine, a imenovan je i za direktora Centra za ultrahladne atome na MIT-u.[5]
Nakon postizanja Boze-Ajnštajnove kondenzacije u razblaženim gasovima 1995. godine, njegova grupa je 1997. godine bila u stanju da pokaže interferenciju između dva sudarajuća kondenzata,[6] kao i prvu realizaciju „atomskog lasera”, atomskog analognog optičkog lasera.[7] Pored tekućih istraživanja Boze-Ajnštajnovog kondenzata u ultrahladnim atomima, njegova najnovija dostignuća uključuju stvaranje molekularnog Boze kondenzata 2003. godine,[8] kao i eksperiment iz 2005. godine koji je pružio dokaze za „visokotemperaturnu” superfluidnost u fermionskom kondenzatu.[9]
Keterle je takođe trkač koji se decembra 2009. godine pojavio u časopisu Runner's World u rubrici „I'm a Runner” („Ja sam trkač”).[10] Govorio je o tome kako je nosio svoje patike za trčanje u Stokholm kada je dobio Nobelovu nagradu i srećno trčao u rani sumrak. Završio je i Bostonski maraton 2013. godine, sa vremenom 2:49:16,[11] a 2014. godine, u Bostonu, oborio je svoj lični rekord sa vremenom 2:44:06.
Keterle je član Upravnog odbora Centra za izvrsnost u obrazovanju (CEE - Center for Excellence in Education),[12] a učestvuje u seriji istaknutih predavanja CEE-ovog vodećeg programa za srednjoškolce. Član je i Međunarodnog naučnog savetodavnog komiteta australijskog Centra za buduće niskonaponske elektroničke tehnologije.[13]
Privatni život[uredi | uredi izvor]
Keterle se 2011. godine venčao sa Mišel Plot. Ima petoro dece, troje sa Gabrijele Keterle, sa kojom je bio u braku od 1985. do 2001. godine.[4]
Publikacije[uredi | uredi izvor]
- K. B. Davis; M. O. Mewes; M. R. Andrews; N. J. van Druten; D. S. Durfee; D. M. Kurn; W. Ketterle (27. 11. 1995). „Bose-Einstein Condensation in a Gas of Sodium Atoms”. Physical Review Letters. 75 (22): 3969—3973. Bibcode:1995PhRvL..75.3969D. PMID 10059782. doi:10.1103/PhysRevLett.75.3969. Nepoznati parametar
|name-list-style=
ignorisan (pomoć) - M. R. Andrews; C. G. Townsend; H.-J. Miesner; D. S. Durfee; D. M. Kurn; W. Ketterle (1997). „Observation of interference between two Bose condensates”. Science. 275 (5300): 637—641. CiteSeerX 10.1.1.38.8970 . PMID 9005843. S2CID 38284718. doi:10.1126/science.275.5300.637. Nepoznati parametar
|name-list-style=
ignorisan (pomoć) - M. O. Mewes; M. R. Andrews; D. M. Kurn; D. S. Durfee; C. G. Townsend; W. Ketterle (27. 1. 1997). „Output Coupler for Bose-Einstein Condensed Atoms”. Physical Review Letters. 78 (4): 582—585. Bibcode:1997PhRvL..78..582M. doi:10.1103/PhysRevLett.78.582. Nepoznati parametar
|name-list-style=
ignorisan (pomoć) - M. W. Zwierlein; C. A. Stan; C. H. Schunck; S. M. F. Raupach; S. Gupta; Z. Hadzibabic; W. Ketterle (2003). „Observation of Bose-Einstein Condensation of Molecules”. Physical Review Letters. 91 (25): 250401. Bibcode:2003PhRvL..91y0401Z. PMID 14754098. S2CID 8342544. arXiv:cond-mat/0311617 . doi:10.1103/PhysRevLett.91.250401. Nepoznati parametar
|name-list-style=
ignorisan (pomoć)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Wolfgang Ketterle”. Physics Today. 2016. ISSN 1945-0699. doi:10.1063/pt.5.031334.
- ^ „The Coldest Place in the Universe”. Smithsonian (na jeziku: engleski). Pristupljeno 11. 5. 2019.
- ^ „The Nobel Prize in Physics 2001”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 28. 12. 2018.
- ^ a b v g „Wolfgang Ketterle - Biographical”. nobelprize.org. Pristupljeno 11. 5. 2019.
- ^ a b v g „Curriculum Vitae - Wolfgang Ketterle” (PDF). Alkali BEC Projects @ MIT. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 4. 2015. g. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ „Interference of Two Condensates”. Alkali BEC Projects @ MIT. Arhivirano iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ Ketterle, Wolfgang (20. 11. 2002). „Nobel lecture: When atoms behave as waves: Bose-Einstein condensation and the atom laser” (PDF). Reviews of Modern Physics. 74 (4): 1131—51. Bibcode:2002RvMP...74.1131K. doi:10.1103/revmodphys.74.1131. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 10. 2014. g. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ „Physicists perform ultracold coup over molecules”. MIT News. 18. 12. 2003. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ „High-Temperature Superfluidity”. Atomic Quantum Gases @ MIT. Arhivirano iz originala 8. 9. 2015. g. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ Doucleff, Michaeleen (3. 11. 2009). „I'm A Runner: Wolfgang Ketterle, Ph.D.”. Runner's World. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ „2013 Boston Marathon Top Finishers”. registration.baa.org. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ „Board of Trustees”. Center for Excellence in Education. Pristupljeno 27. 10. 2014.
- ^ „Prof Ketterle biography”. Centre for Future Low-Energy Electronics Technologies. Pristupljeno 9. 11. 2017.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biografija na nobelprize.org Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. oktobar 2008)
- Biografija na sajtu MIT-a
- Biografija na sajtu RLE
- Video intervju Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. decembar 2008)
- Tekstualni intervju
- Intervju na American Scientist