Zadužbine Nemanjića
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/09/Loza_nemanjica.jpg/220px-Loza_nemanjica.jpg)
Svi srpski vladari kraljevske porodice Nemanjića za sobom su ostavljali zadužbine, svoje crkve i manastire, da iskupe svoje duše i pokažu svoju veličinu.
Sveti Sava i njegov brat veliki župan Stefan počeli su izgradnju crkve Svetog Spasa u Žiči čija je gradnja trajala punih dvadeset godina. Završena je tek dvadesetih godina 13. veka.
Bogorodičina crkva u Studenici, zadužbina Stefana Nemanje, nije završena za života svog osnivača. Unutrašnjost crkve oslikana je tek 1208-09. godine.
Stefan Vladislav je sazidao svoju zadužbinu manastir Mileševu oko 1225. godine. U njemu se nalaze najznačajnije freske srpskih vladara toga doba. Radoslav je obogatio zadužbinu svoga dede Stefana Nemanje - manastir Studenicu. On je proširio Bogorodičinu crkvu u tom manastiru.
Još dok je Sava bio živ započeta je gradnja hrama sv. Apostola u Peći. Završen je tek sredinom trinaestog veka.
Od velike vrednosti je i manastir Morača čiji je zaštitnik i graditelj bio Vukanov sin Stefan. Podignut je 1251-52. godine.
Zadužbina kralja Stefana Uroša I je manastir Sopoćani sa crkvom Svete Trojice iz 1260, jedan od najvelelepnijih u Srbiji.
Kralj Stefan Dragutin ktitor je crkve Svetog Ahilija u Arilju, sagrađenoj oko 1290. godine.
Daleko najveće graditeljske poduhvate preduzimao je kralj Stefan Uroš II Milutin. Za vreme njegove vladavine podignuto je ili dovršeno više crkava i manastira velikog istorijskog i umetničkog značaja. Ovde će biti pomenute samo najvažnije. Milutinova zadužbina je crkva Sv. Jovana u Svaču iz 1300. godine, On je sazidao crkvu u Hilandaru (1303). poznatu kao crkva kralja Milutina. Njegova glavna zadužbina je manastir Gračanica, jedan od najlepših graditeljskih spomenika srpske srednjovekovne arhitekture. Tu se nalazi i Milutinov mauzolej, crkva Svetog Stefana u Banjskoj, neverovatno brzo završena (1312-17). Milutin je u poslednjih dvadesetih godina svoje vladavine sagradio ili obnovio crkvu Bogorodice Ljeviške u Prizrenu (1313-14), Kraljevu crkvu u Studenici, crkvu Svetog Đorđa u Starom Nagoričinu i samu Gračanicu. Kralj Milutin je bio ktitor mnogih manastira širom Balkana, u Carigradu, a osnovao je i Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu.
Spisak Nemanjića sa zadužbinama[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/74/Hilan2.jpg/200px-Hilan2.jpg)
- Stracimir () - Gradac kod Čačka (oko 1189. godine)
- Miroslav () - Sveti Petar kod Bijelog Polja (oko 1190. godine)
- Stefan Nemanja (1166—1196) - Bogorodica i Sveti Nikola (oko 1168 — 1172) kod Kuršumlije, Đurđevi Stupovi (posle 1168. godine), Studenica (1183—1196), Hilandar (1198), Sveti Đorđe (danas nema ostataka), Sveti Nikola (danas nema ostataka)
- Prvoslav () - Đurđevi stupovi kod Berana (pre 1219. godine)
- Stefan Prvovenčani (1196—1228) - Žiča (posle 1207. godine, a pre 1220. godine), Pridvorica, Bogorodica (pre 1219. godine)
- Stefan () - Morača (1252)
- Radoslav (1228—1234) - dodaje pripratu Studenici
- Vladislav (1234—1243) - Mileševa (1235)
- Arsenije I () - Sveti Apostoli kod Peći (1250)
- Uroš I (1243—1276) - Sopoćani (1255) i crkva Svete Trojice
- Jelena Anžujska - Gradac kod Raške (oko 1270. godine)
- Dimitrije () - Davidovica (1281)
- Dragutin (1276—1282) - Sveti Ahilije u Arilju (1296); predanje mu pripisuje i osnivanje tri fruškogorska manastira: Bešenovo, Velika Remeta i Mala Remeta, međutim o tome ne postoje pouzdani istorijski podaci
- Katalina Arpadović (1256—1316) - Tronoša (1276—1282)
- Milutin (1282—1321) - Sveti Jovan (1300), Banjska (oko 1315), Sveti Đorđe u Starom Nagoričanu (1313), Gračanica, Bogorodica Ljeviška (1313—1314), Kraljeva crkva u Studenici, obnovio Prohor Pčinjski, Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu
- Vladislav II (1316—1325) - Manastir Tavna kod Bijeljine, (zajedno sa bratom Urošicom)
- Stefan (1321—1331) - Dečani (1327—1335)
- Dušan (1331—1355) - Sveti Arhangeli (1343—1352), započeo Matejče
- Uroš V (1355—1371) - dovršio Matejče
- Jovan Uroš Paleolog - Meteori
- Milica (1335—1405) - Ljubostinja (1388)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Deroko, Aleksandar (1985). Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji (treće dopunjeno izdanje). Beograd.