Pređi na sadržaj

Kompleks Banovine u Novom Sadu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kompleks Banovine
Zgrada Banovine
Opšte informacije
MestoNovi Sad
OpštinaNovi Sad
Država Srbija
Vreme nastanka1936 — 1939.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada
www.zzskgns.rs

Kompleks Banovine u Novom Sadu je sedište Pokrajinske vlade Vojvodine i Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine. Obuhvata zgradu Banovine i Banski dvor. Građen je od 1936. do 1939. u stilu moderne prema projektu arhitekte Dragiše Brašovana za potrebe Dunavske banovine.

Banovina[uredi | uredi izvor]

Banovina (Banovinska palata) se nalazi u samom centru grada, na uglu Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Žarka Zrenjanina. Građena je za upravu Dunavske banovine, a danas je sedište Pokrajinske vlade Vojvodine i njenih sekretarijata. Objekat je zatvorene izdužene potkovičaste osnove. Polukružni deo zgrade nalazi se na zapadnoj strani, a na suprotnoj, istočnoj strani nalazi se kula čija je osnova kvadratnog preseka. Zgrada se sastoji od suterena, partera i dva sprata. Dužine je 180 metara, širine 44 metra i visine oko 20 metara, osim kule, čija je visina 42 metra. Obložena je belim bračkim mermerom. Iznad reprezentativnog ulaza prema Bulevaru Mihajla Pupina nalaze se medaljoni sa likovima kralja Petra Prvog, kralja Aleksandra, vojvode Stepe Stepanovića, Živojina Mišića, Radomira Putnika i Petra Bojovića.

Zgrada je funkcionalno organizovana sa hodnicima u kružnom toku i kancelarijama u nizu. Sastoji se od 569 odeljenja, a u središtu zgrade nalazi se svečani hol.

Banski dvor[uredi | uredi izvor]

Banski dvor (Većnica) se nalazi južno od Banovine, od koje je odvojen Banovinskim prolazom. Građen je kao rezidencija za banove Dunavske banovine, a danas se u njemu nalazi Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine. Objekat je krstaste osnove, dimenzija od 57,5 do 100 metara. Ima suteren, parter, sprat i potkrovlje. U zgradi se nalazi 147 prostorija i sala za skupštinska zasedanja.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]