Josif Brodski
Josif Brodski | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Puno ime | Iosif Aleksandrovič Brodskiй |
Datum rođenja | 24. maj 1940. |
Mesto rođenja | Lenjingrad, SSSR |
Datum smrti | 28. januar 1996.55 god.) ( |
Mesto smrti | Njujork, SAD |
Narodnost | Jevrej |
Porodica | |
Supružnik | Marina Bazmanova (1962–1967) Marija Kuznecova |
Književni rad | |
Jezik stvaranja | ruski, engleski[1] |
Književni žanr | pesnik, esejist, dramaturg, prevodilac, pedagog |
Uticaji od | Marina Cvetajeva Ana Ahmatova Osip Mandelštam Vistan Hju Oden Robert Frost |
Nagrade | Nobelova nagrada za književnost (1987) |
Potpis | ![]() |
Josif Aleksandrovič Brodski (rus. Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский; Lenjingrad, 24. maj 1940 — Njujork, 28. januar 1996), ruski je pesnik i esejista jevrejskog porekla, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.[2]
Život i delo[uredi | uredi izvor]
Rođen je u jevrejskoj porodici, ocu Aleksandru Ivanoviču Brodskom (1903—1984) i mami Mariji Mojsejevni Volpert (1905—1983) u Lenjingradu (današnji Sankt Peterburg). Otac Aleksandar je bio major u Sovjetskoj mornarici i radio kao vojni fotoreporter a nakon rata u fotolaboratoriju pomorskog muzeja Petra Velikog, dok je mama Marija radila kao knjigovođa. Josif je pohađao nekoliko osnovnih škola (Škola br. 203, Škola br. 196 i Školu br. 181 - gde je ponavljao 7 razred). [3] U petnaestoj godini, nakon sedmog razreda, napustio je školu i pokušao da se, bezuspešno, upiše u podmorničku školu (Drugo Baltsko učilišče), prema Josifu razlog je bio jevrejsko poreklo a zvanično nije prošao zdravstveni pregled - astigmatizam levog oka. [3] Vratio se za jednu godinu u školu br. 196 nakon čega se, kao 15-godišnjak, zaposlio u fabrici Arzenal, gde je radio na glodalici. [4]
Nakon odluke da postane lekar radio je razne poslove u bolnicama. Pored toga radio je na svom obrazovanju. Naučio je engleski i poljski jezik (kako bi mogao da prevodi poeme Česlava Miloša, koji je bio njegov prijatelj). Proučavao je klasičnu filozofiju, religiju, englesku i američku poeziju. Počeo je da piše 1956. godine. Na njegovu poeziju uticala je Ana Ahmatova. U Sovjetskoj Rusiji njegova dela nisu objavljena, dok je u SAD objavio Pesme i poeme (1965), Sećanja na T. S. Eliota (1967) i zbirku poezije Stanica u pustinji (1970).
Godine 1963, optužen je za „društveni parazitizam“ i osuđen na prisilni rad u oblasti Arhangelska,[5]na pet godina.[2] Kazna mu je smanjena nakon protesta eminentnih sovjetskih i evropskih književnika kao što su Jevgenij Jevtušenko i Žan Pol Sartr.
Godine 1972, bio je prinuđen [a] da napusti SSSR. [6] Nastanjuje se u SAD[2] gde kao američki državljanin predaje istoriju ruske i engleske književnosti na koledžu u Maunt Holioku. U SAD objavio je sledeća dela: Kraj bel epoka (1977), Deo govora (1977), Nove stanice za Avgust (1982), dramu Mramor (1984), eseja Udovoljiti senci (1986), Uranija (1987), Vodeni žig (1991), O tugovanju i razumu. Za zbirku eseja Udovoljiti senci dobio je prestižnu nagradu američke književne kritike 1986, a naredne godine postaje počasni doktor univerziteta u Jejlu kao i član Američke akademije i Instituta za književnost. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1987. godine, a 1991. odlikovan je Legijom časti.[5]
Književni uticaj[uredi | uredi izvor]
Na Brodskog su najviše utecala dela Marine Cvetajeve, Ane Ahmatove, Roberta Frosta i Vistana Hjug Odena. Za literaturu 20. veka kao „najinteresantniju pojavu” imao je Marinu Cvetajevu u ruskoj književnosti i Frosta u engleskoj literaturi. [7]
Josif Brodski je umro od srčanog udara u Njujorku 28. januara 1996. godine. Po sopstvenoj želji sahranjen je na groblju San Mikele u Veneciji. [b]
U Sankt Peterburgu je u decembru 2021. godine otvoren Muzej Josifa Brodskog.[8]
Citati[uredi | uredi izvor]
- Postoje zločini gori od spaljivanja knjiga. Jedan od njih je ne čitati ih.
- Svaka spisateljska karijera počinje kao traganje za svetošću, za samousavršavanjem. Pre ili kasnije, a po pravilu veoma brzo, čovek otkriva da njegova olovka ostvaruje mnogo više od njegove duše.
Radovi[uredi | uredi izvor]
Poetske kolekcije[uredi | uredi izvor]
- 1967: Elegy for John Donne and Other Poems, selected, translated, and introduced by Nicholas William Bethell, London: Longman[9]
- 1968: Velka elegie, Paris: Edice Svedectvi
- 1972: Poems, Ann Arbor, Michigan: Ardis
- 1973: Selected Poems, translated from the Russian by George L. Kline. New York: Harper & Row
- 1977: A Part of Speech[10]
- 1977: Poems and Translations, Keele: University of Keele
- 1980: A Part of Speech, New York: Farrar, Straus & Giroux
- 1981: Verses on the Winter Campaign 1980, translation by Alan Myers.–London: Anvil Press
- 1988: To Urania: Selected Poems, 1965–1985, New York: Farrar, Straus & Giroux
- 1995: On Grief and Reason: Essays, New York: Farrar, Straus & Giroux
- 1996: So Forth: Poems, New York: Farrar, Straus & Giroux
- 1999: Discovery, New York: Farrar, Straus & Giroux
- 2000: Collected Poems in English, 1972–1999, edited by Ann Kjellberg, New York: Farrar, Straus & Giroux
- 2001: Nativity Poems, translated by Melissa Green–New York: Farrar, Straus & Giroux
- 2020: Selected Poems, 1968-1996, edited by Ann Kjellberg, New York: Farrar, Straus & Giroux
Zbirke eseja i intervjua[uredi | uredi izvor]
- 1986: Less Than One: Selected Essays, New York: Farrar, Straus & Giroux. (Winner of the National Book Critics Circle Award)
- 1992: Watermark, Noonday Press; New York: Farrar, Straus & Giroux, reflecting the writer’s love affair with Venice, where he stayed at least 20 times.
- 1995: On Grief and Reason: Essays. Farrar, Straus and Giroux.
- 2003: Joseph Brodsky: Conversations, edited by Cynthia L. Haven. Jackson, Miss.: University Press of Mississippi Literary Conversations Series.
Drame[uredi | uredi izvor]
- 1989: Marbles : a Play in Three Acts, translated by Alan Myers with Joseph Brodsky.–New York: Farrar, Straus & Giroux
- 1991: Democracy! in Granta 30 New Europe, translated by Alan Myers and Joseph Brodsky.
U filmu[uredi | uredi izvor]
- 2008 - A Room And A Half (Poltorы komnatы ili sentimentalьnoe putešestvie na rodinu
- 2015 - Brodsky is not a Poet (Brodskiй ne poэt, Brodskiy ne poet)
- 2018 - Dovlatov (Dovlatov)[11][12]
Kolekcije na ruskom[uredi | uredi izvor]
- 1965: Stikhotvoreniia i poemy, Washington, D.C. : Inter-Language Literary Associates
- 1970: Ostanovka v pustyne, New York: Izdatel'stvo imeni Chekhova (Rev. ed. Ann Arbor, Mich.: Ardis, 1989)
- 1977: Chast' rechi: Stikhotvoreniia 1972–76, Ann Arbor, Mich.: Ardis
- 1977: Konets prekrasnoi epokhi : stikhotvoreniia 1964–71, Ann Arbor, Mich.: Ardis
- 1977: V Anglii, Ann Arbor, Mich.: Ardis
- 1982: Rimskie elegii, New York: Russica
- 1983: Novye stansy k Avguste : stikhi k M.B., 1962–1982, Ann Arbor, Mich.: Ardis
- 1984: Mramor, Ann Arbor, Mich.: Ardis
- 1984: Uraniia : Novaia kniga stikhov, Ann Arbor, Mich.: Ardis
- 1989: Ostanovka v pustyne, revised edition, Ann Arbor, Mich.: Ardis, 1989 (original edition: New York: Izdatel'stvo imeni Chekhova, 1970)
- 1990: Nazidanie : stikhi 1962–1989, Leningrad : Smart
- 1990: Chast' rechi : Izbrannye stikhi 1962–1989, Moscow: Khudozhestvennaia literatura
- 1990: Osennii krik iastreba : Stikhotvoreniia 1962–1989, Leningrad: KTP LO IMA Press
- 1990: Primechaniia paporotnika, Bromma, Sweden : Hylaea
- 1991: Ballada o malen'kom buksire, Leningrad: Detskaia literatura
- 1991: Kholmy : Bol'shie stikhotvoreniia i poemy, Saint Petersburg: LP VTPO "Kinotsentr"
- 1991: Stikhotvoreniia, Tallinn: Eesti Raamat
- 1992: Naberezhnaia neistselimykh: Trinadtsat' essei, Moscow: Slovo
- 1992: Rozhdestvenskie stikhi, Moscow: Nezavisimaia gazeta (revised edition in 1996)
- 1992–1995: Sochineniia, Saint Petersburg: Pushkinskii fond, 1992–1995, four volumes
- 1992: Vspominaia Akhmatovu / Joseph Brodsky, Solomon Volkov, Moscow: Nezavisimaia gazeta
- 1992: Forma vremeni : stikhotvoreniia, esse, p'esy, Minsk: Eridan, two volumes
- 1993: Kappadokiia.–Saint Petersburg
- 1994: Persian Arrow/Persidskaia strela, with etchings by Edik Steinberg.–Verona: * Edizione d'Arte Gibralfaro & ECM
- 1995: Peresechennaia mestnost ': Puteshestviia s kommentariiami, Moscow: Nezavisimaia gazeta
- 1995: V okrestnostiakh Atlantidy : Novye stikhotvoreniia, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 1996: Peizazh s navodneniem, compiled by Aleksandr Sumerkin.–Dana Point, Cal.: Ardis
- 1996: Rozhdestvenskie stikhi, Moscow: Nezavisimaia gazeta, revised edition of a work originally published in 1992
- 1997: Brodskii o Tsvetaevoi, Moscow: Nezavisimaia gazeta
- 1998: Pis'mo Goratsiiu, Moscow: Nash dom
- 1996 and after: Sochineniia, Saint Petersburg: Pushkinskii fond, eight volumes
- 1999: Gorbunov i Gorchakov, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 1999: Predstavlenie : novoe literaturnoe obozrenie, Moscow
- 2000: Ostanovka v pustyne, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 2000: Chast' rechi, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 2000: Konets prekrasnoi epokhi, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 2000: Novye stansy k Avguste, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 2000: Uraniia, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 2000: Peizazh s navodneniem, Saint Petersburg: Pushkinskii fond
- 2000: Bol'shaia kniga interv'iu, Moscow: Zakharov
- 2001: Novaia Odisseia : Pamiati Iosifa Brodskogo, Moscow: Staroe literaturnoe obozrenie
- 2001: Peremena imperii : Stikhotvoreniia 1960–1996, Moscow: Nezavisimaia gazeta
- 2001: Vtoroi vek posle nashei ery : dramaturgija Iosifa Brodskogo, Saint Petersburg: Zvezda
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Brodski je Brežnjevu pisao pismo, gde ga molio da ostane u Rusiji i bavi sa literaturom pa makar i kao prevodilac.
- ^ Sahranjen je nedaleko od Sergeja Djagiljeva i Igora Stravinskog, prema Salamonu Volkovu taj deo se zvao "groblje prognanika"
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Joseph Brodsky - Biography”. Arhivirano iz originala na datum 3. 5. 2013. Pristupljeno 14. 6. 2017.
- ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 181. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ a b Volkov 2009, str. 12.
- ^ Volkov 2009, str. 13.
- ^ a b „Josif Brodski - Biografija”. Prelepa poezija. Arhivirano iz originala na datum 19. 01. 2019. Pristupljeno 19. 1. 2019.
- ^ Volkov 2009, str. 208.
- ^ Volkov 2009, str. 93.
- ^ Muzej Nine Fjodorovne („Politika”, 5. oktobar 2021)
- ^ „Joseph Brodsky Bibliography”. nobelprize.org. 1987. Pristupljeno 1. 1. 2009.
- ^ McFadden, Robert Dennis (29. 1. 1996). „Joseph Brodsky, Exiled Poet Who Won Nobel, Dies at 55”. The New York Times. Pristupljeno 1. 1. 2009.
- ^ Alperina, Susanna (21. 4. 2015). „Alexei German Jr. started work on the film "Dovlatov"”. Russian Gazette (na jeziku: ruski). Pristupljeno 21. 2. 2022.
- ^ Alekseй German: Dovlatov — эto naš mif // RIA Novosti
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Berlina, Alexandra (2014). Brodsky Translating Brodsky. Bloomsbury (New York; Anna Balakian Prize 2013-2016)
- Loseff, Lev (2010) Joseph Brodsky: a Literary Life, Yale University Press (New Haven, CT)
- Speh, Alice J (1996) The Poet as Traveler: Joseph Brodsky in Mexico and Rome, Peter Lang (New York, NY)
- Shtern, Ludmila (2004). Brodsky: A Personal Memoir. Baskerville Publishers. ISBN 978-1-880909-70-6.
- Steele, Peter (mart 1996). „Joseph Brodsky 1940–1996”. Tribute. Quadrant. 40 (3): 16—17.
- Volkov, Solomon (2009). Pogovori z Josifom Brodskim (prvo izd.). Ljubljana: Nova revija d.o.o. str. 365. ISBN 978-961-6580-50-2.
- Bethea, David M. (1994). Joseph Brodsky and the Creation of Exile. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-06773-5.
- Volkov, Solomon (1998) Conversations with Joseph Brodsky: A Poet's Journey Through the 20th Century, translated by Marian Schwartz, The Free Press, (New York, NY)
- Mackie, Alastair (1981), a review of A Part of Speech, in Murray, Glen (ed.), Cencrastus No. 5, Summer 1981, pp. 50 & 51
- Balina, Marina; Lipovet͡skiĭ, Mark Naumovich (2004). Dictionary of Literary Biography: Russian Writers Since 1980. Gale. ISBN 978-0-7876-6822-8. OCLC 52518877.
- Birch, Dinah, ur. (24. 9. 2009). „Brodsky, Joseph”. The Oxford Companion to English Literature. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-103084-0.
- Brintlinger, Angela; Vinitsky, Ilya (2007). Madness and the mad in Russian culture. University of Toronto Press. str. 92. ISBN 978-0-8020-9140-6.
- Cole, Henri (1996). „Brodsky, Joseph”. Ur.: Stringer, Jenny; Sutherland, John. The Oxford companion to twentieth-century literature in English. Oxford ; New York : Oxford University Press. ISBN 978-0-19-212271-1.
- Dingle, Carol (2003). Memorable Quotations: Jewish Writers of the Past. New York: iUniverse, Inc. str. 22. ISBN 978-0-595-27245-7.
- Miłosz, Czesław (2006). Cynthia, Haven, ur. Czesław Miłosz: Conversations. Univ. Press of Mississippi. ISBN 978-1-57806-828-9.
- Rottenberg, Dan (1986). Finding Our Fathers: A Guidebook to Jewish Genealogy. Genealogical Publishing Com. ISBN 978-0-8063-1151-7.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biografija Josifa Brodskog na Nobelprize.org
- Fotografije Josifa Brodskog
- 21 poema Brodskog na engleskom
- Iosif Brodskiй: biografiя, fotografii, proizvedeniя, statьi
- Iosif Brodskiй v Antologii russkoй poэzii
- Brodskiй na Stihii
- Iosif Brodskiй, «Sobranie stihotvoreniй v čtenii avtora». Biblioteka ImWerden.
- Iosif Brodskiй, «Bolьšaя эlegiя Džonu Donnu»
- Frida Vigdorova. «Sudiliщe» - zapiski s sudebnogo processa nad Brodskim
- Muzeй Iosifa Brodskogo v Internete
- Brodskiй hotel ugnatь samolet Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. septembar 2007)
- Josif Brodski: Besposličar koji je osvojio Nobela
- Joseph Brodsky poetry
- ‘The birds of paradise sing without a needing a supple branch’: Joseph Brodsky and the Poetics of Exile Cordite Poetry Review
- 19 February 1996 "Death of a Poet Laureate: Joseph Brodsky Turned Exile into Inspiration" Library of Congress, obituary.
- Birkerts, Sven (proleće 1982). „"Joseph Brodsky", interview. The Art of Poetry No. 28”. The Paris Review.
- Interview 29 January 1996 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. mart 2013) PBS (US)
- Profile, poems and audio files from the Academy of American Poets.
- Brodsky Biography and bibliography, Poetry Foundation (US)
- Written in Stone – Burial locations of literary figures.
- Finding aid for the Joseph Brodsky Papers Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. februar 2012) at the Beinecke Rare Book and Manuscript Library, Yale University
- Brodsky speaks about his life, with translated readings by Frances Horowitz - a British Library sound recording
- Joseph Brodsky Collection at Mount Holyoke College Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jun 2015)
- Josif Brodski na sajtu Find a Grave (jezik: engleski)
- Josif Brodski na sajtu Internet Archive (jezik: engleski)