Verner fon Hajdenštam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Verner fon Hajdenštam
Verner fon Hajdenštam
Lični podaci
Datum rođenja(1859-07-06)6. jul 1859.
Mesto rođenjaOlshamer, Švedska
Datum smrti20. maj 1940.(1940-05-20) (80 god.)
Mesto smrtiOvralid, Švedska
NagradeNobelova nagrada za književnost 1916.

Verner fon Hajdenštam (šved. Verner von Heidenstam; Olshamer, 6. jul 1859Ovralid, 20. maj 1940) bio je švedski pesnik i romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1916. godine.[1][2] Bio je član Švedske akademije od 1912. godine.[3] U većini svojih dela opisuje švedski karakter, život i tradiciju, često sa jasno patriotskim pogledom na svet.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hajdenštamovo rodno mesto u Olshameru

Verner fon Hajdenštam je rođen u Olshameru, okrug Erebro, 6. jula 1859. u plemićkoj porodici.[4] Fon Hajdenštam je bio sin Gustafa fon Hajdenštama, inženjera, i Magdalene Šarlote fon Hajdenštam.[5] Školovao se u Beskovskoj školi u Stokholmu.Studirao je slikanje na akademiji u Stokholmu, ali napustio je studije i krenuo da putuje Evropom, Afrikom i istočnim zemljama.[6]

Umro je u svom domu Ovralidu 20. maja 1940. godine.

Književna karijera[uredi | uredi izvor]

Odmah nakon objavljivanja prve zbirke pesama Hodočašće : godine lutanja, (Vallfart och vandringsår 1888.) , dočekan je kao pesnik koji obećava.[7] Bila je to zbirka pesama inspirisana njegovim putovanjima po istoku. Napustio je naturalizam, koji je tada bio dominantan u švedskoj literaturi.

Njegovu ljubav prema lepoti pokazuje i duga narativna pesma Hans Alijenus (Hans Alienus 1892). Zbirka Pesme (Dikter, 1895) i roman Karolinerna (Karolinerna, 2 sv., 1897–1898), predstavljaju seriju istorijskih portreta švedskog kralja Karl XII i njegovih ljudi, i pokazuje snažnu nacionalističku strast..[8][9]

Napisao je u dva toma Drvo Folkunga (Folkunga Trädet, 1905 — 1907), koji su inspirisani epskom pričom o vođama švedskog klana za vreme srednjeg veka.

Godine 1910. u švedskim novinama vođena je polemika između brojnih švedskih književnika na temu proleterske „degradacije“ književnosti, a protagonisti dva suprotstavljena tabora bili su Avgust Strindberg i Hajdenštam. Učestvovali su i profesori Lidfors i Book. Glavni Hajdenštamov doprinos bio je pamflet, usmeren uglavnom protiv Strindberga, Opadanje i pad proleterske filozofije ("Proletärfilosofiens upplösning och fall").[10]

Njegova zbirka pesama Nove pesme (Nya Dikter) štampana je 1915. godine, bavi se filozofskim temama, uglavnom o uzdizanja čoveka do boljeg čovečanstva.

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Från Col di Tenda till Blocksberg (1888)
  • Vallfart och vandringsår (1888)
  • Renässans (1889)
  • Endymion (1889)
  • Hans Alienus (1892)
  • Dikter (1895)
  • Karolinerna (1897–98)
  • Sankt Göran och draken (1900)
  • Klassizität und Germanismus (1901)
  • Heliga Birgittas pilgrimsfärd (1901)
  • Ett folk (1902)
  • Skogen susar (1904)
  • Folkungaträdet (1905–1907)
  • Svenskarna och deras hövdingar (1910)
  • Nya Dikter (1915).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The Nobel Prize in Literature 1916”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-05. 
  2. ^ Stork, Charles Wharton (1916). "Verner von Heidenstam," The Nation, Vol. CIII, No. 2683, p. 509.
  3. ^ Warme, Lars G. (1996). A History of Swedish Literature. University of Nebraska Press, p. 276.
  4. ^ „Verner von Heidenstam | Nobel Laureate, Swedish Poet, Novelist | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-05. 
  5. ^ „Von Heidenstam nr 2025 - Adelsvapen-Wiki”. www.adelsvapen.com. Pristupljeno 2021-10-10. 
  6. ^ Sohrabi, Bahram (2005). "Early Swedish Travelers to Persia," Iranian Studies 38 (4), pp. 631–660.
  7. ^ Hartmann 1920.
  8. ^ Facos, Michelle (1998). Nationalism and the Nordic Imagination: Swedish Art of the 1890s. University of California Press, p. 63.
  9. ^ Barton, H. Arnold (2002). "The Silver Age of Swedish National Romanticism, 1905-1920," Scandinavian Studies 74 (4), pp. 505–520.
  10. ^ Gustafson, Alrik (1940). "Nationalism Reinterpeted: Verner von Heidenstam." In: Six Scandinavian Novelists. New York: Biblo & Tannen, p. 169.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Barton, Hildor Arnold (2003). Sweden and Visions of Norway: Politics and Culture, 1814-1905. SIU Press.
  • Larsson, Hans Emil (1909). "Swedish Literature," The Journal of English and Germanic Philology 8 (3), pp. 313–329.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]