Rukometna reprezentacija Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srbija
Nadimak „Orlovi”
Savez RSS
Konfederacija EHF (Evropa)
Selektor Boris Rojević
Kapiten Nemanja Ilić
Najviše nastupa Dragan Škrbić (215)
Najbolji strelac Dragan Škrbić (591)
Osnovni dres
Rezervni dres
Prva međunarodna utakmica
 Jugoslavija 35 : 8 Austrija [1]
Rostok, Istočna Nemačka; 28. februar 1958.
 Letonija 19 : 24 Jugoslavija [2]
kao Srbija
 Srbija 37 : 27 Izrael 
Beograd, Srbija; 4. januar 2007.[3]
Najveća pobeda
 Jugoslavija 39 : 9 Kongo 
 Jugoslavija 40 : 14 Kuvajt 
kao Srbija
 Srbija 48 : 24 Italija 
Niš, Srbija; 2. novembar 2008.[4]
Najveći poraz
 Island 38 : 22 Srbija 
Rejkjavik, Island; 29. april 2015.[5]
Olimpijske igre
Učešća 7 (prvi put 1972.)
Najbolji rezultat 1. mesto, 1972., 1980.
Svetsko prvenstvo
Učešća 20[6] (prvi put 1964.)
Najbolji rezultat 1. mesto: 1986.
Evropsko prvenstvo
Učešća 13 (prvi put 1996.)
Najbolji rezultat Srebro: 2012.

Rukometna reprezentacija Srbije predstavlja Srbiju u međunarodnim takmičenjima u rukometu. Nalazi se pod kontrolom rukometnog saveza Srbije.

IHF i EHF tretiraju reprezentaciju Srbije kao naslednicu reprezentacija SFR Jugoslavije (1943–1992, do 29. novembra 1945. kao DF Jugoslavija, 29. novembar 1945–1963. kao FNR Jugoslavija), SR Jugoslavije (1992–2003) i Srbije i Crne Gore (2003–2006) te je Srbija nasledila sve rezultate i medalje od prethodnih republika.[7][8][9][10]

U periodu od 1980. do 1990. godine, reprezentacija je pod imenom Jugoslavija ostvarila najbolje rezultate. 1984. godine osvojeno je drugo zlato na rukometnom Olimpijskom turniru, a 1986. godine osvojena je titula Svetskog prvaka.

Kao domaćin Evropskog prvenstva 2012. godine Srbija je došla do finala gde je poražena od Danske. Polufinalni susret Srbije i Hrvatske na ovom prvenstvu oborio je rekord po gledanosti.

Igralo se pod raznim imenima:

Jugoslovenski olimpijski komitet je proglasio rukometnu reprezentaciju za najbolju mušku ekipu 1999. godine.[11]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Početak rukometa u Srbiji i SFR Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Rukomet u Srbiji se pojavljuje još između dva svetska rata najpre u obliku hazene, sporta koji je sličan rukometu, a predstavlja jednu od njegovih preteča. Posle hazene biva aktuelan veliki rukomet (igra se na fudbalskom terenu) koji kod nas prestaje da se igra 1958. godine. Tu dolazimo do tkz. malog rukometa, odnosno današnjeg modernog rukometa. Novembra, godine 1948, kreće da se igra prvo prvenstvo Beograda u rukometu. Rukometni savez Jugoslavije se formira 1949. godine. Godine 1953. počinje da se igra prvenstva Jugoslavije u malom rukometu u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Godine 1955. počinje i da se igra Kup takmičenje u Jugoslaviji.[12]

Istorija Rukometa u Srbiji do sada nije u dovoljnoj meri istraživana. Postoje podaci iz zvaničnih publikacija, kao i u drugim publikacijama i radovima, čiji su autori pretežno iz zapadnih delova bivše Jugoslavije. Nailazi se na podatke koji ukazuju da se rukomet u Srbiji igra posle završetka Drugog svetskog rata. Prema tim podacima inicijativa za razvoj rukometa u Srbiji se prepisuje instruktorima odbora za rukomet fiskulturnog saveza Hrvatske. U omladinskim radnim akcijama Šamac - Sarajevo 1947.), oni su održavali tečajeve za „izobrazbu“ fiskulturnih instruktora, pa i instruktora za rukometnu igru. Pri svakoj od 10 sekcija duž ogromnog gradilišta bio je po jedan rukometni instruktor, a 1948. godine formirana je rukometna četa u sastavu sportske brigade na Omladinskoj pruzi Kučevo - Brodica čiji je rukovodilac bio Vojislav Vojnović. Učešće u rukometnoj četi bila je „legitimacija“ da sa povratkom u svojoj sredini mogu raditi na formiranju rukometnih sekcija pri fiskulturnim i gimnastičkim društvima. Kanije su ti instruktoru po celoj Srbiji osnivali razne rukometne klubove i sekcije i širili razvoj ove igre uopšte.[13]

Zasluge za razvoj sporta u Srbiji, kasnije Jugoslaviji, u određenoj meri pripadaju i tadašnjim studentima koji su svoje znanje sticali u inostranstvu. Oni su po dolasku u domovinu, sa sobom donosili i obeležja tamošnje kulture, pa otuda i sporta. Savremeni sport koji je svoj put u Srbiju pronalazio preko Slovenije, Hrvatske i Mađarske, dalje se širio preko školskih organizacija, školskog fizičkog vaspitanja i na druge načine.

Zlatne 1980. Svetsko i olimpijsko zlato[uredi | uredi izvor]

Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije prvi put pažnju. svetske javnosti, na sebe skreće 1970. godine, kada je osvojena i prva medalja na Svetskom prvenstvu u Francuskoj. U meču za bronzanu medalju, SFR Jugoslavija je deklasirala Dansku sa 29:12, što je bio i te kako veliki broj golova za taj period (u finalu, nakon dva produžetka, Rumunija je pobedila Istočnu Nemačku sa 13:12). Na narednom prvenstvu 1974. godine ostvaren je isti rezultat (šampionat sveta se tada igrao na svake četiri godine), a između dva Svetska prvenstva održane su Letnje olimpijske igre 1972. godine čiji je domaćin bio Minhen. Na ovim Olimpijskim igrama, posle 36godina u program se vraća i rukomet kao sport. Jugoslavija je na ovom šampionatu zablistala! Pobeđeni su u prvoj grupnoj fazi: Mađarska, Japan i SAD, a u drugoj, polufinalnoj, grupi ponovo Mađarska i dva glavna pretendenta za neku od medalja: Rumunija i domaćin Zapadna Nemačka. Posebno se izdvaja preubedljiva pobeda nad domaćinom od 24:15[traži se izvor] U samom finalu u igri gol za gol, savladana je Čehoslovačka rezultatom 21:16, a vezanim golovima Branislava Pokrajca Jugoslavija je napravila razliku koju Čehoslovačka nije uspela da stigne. Osvajači te prve, zlatne, olimpijske medalje bili su: | Abas Arslanagić, Čedomir Bugarski, Petar Fajfrić, Hrvoje Horvat, Milorad Karalić, Đorđe Lavrnić, Milan Lazarević, Zdravko Miljak, Slobodan Mišković, Branislav Pokrajac, Nebojša Popović, Miroslav Pribanić, Dobrivoje Selec, Albin Vidović, Zdenko Zorko, Zoran Živković.

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

Godina Plasman IG P N I GD GP GR
Njemačka 1972. 1. mesto 6 6 0 0 122 89 +33
Kanada 1976. 5. mesto 5 4 0 1 110 93 +17
Sovjetski Savez 1980. 6. mesto 8 5 0 3 195 159 +36
Sjedinjene Američke Države 1984. 1. mesto 6 5 1 0 141 93 +48
Južna Koreja 1988. 3. mesto 6 4 1 1 143 132 +11
Savezna Republika Jugoslavija SR Jugoslavija (1992—2000)
Španija 1992. Nije joj dozvoljeno učešće
Sjedinjene Američke Države 1996. Nije se plasirala
Australija 2000. Meč za 3. mesto 4. mesto 8 4 0 4 204 203 +1
Srbija i Crna Gora Srbija i Crna Gora (2004)
Grčka 2004. Nije se plasirala
Srbija Srbija (2008—danas)
Kina 2008. Nije se plasirala
Ujedinjeno Kraljevstvo 2012. Grupna faza 9. mesto 5 1 0 4 120 131 -11
Brazil 2016. Nije se plasirala
Japan 2020.
Ukupno 2/8 13 5 0 8 324 334 -10

Svetsko prvenstvo[uredi | uredi izvor]

Godina Plasman IG P N I GD GP GR
Švedska 1954. Nije učestvovala
Istočna Nemačka 1958.
Njemačka 1961.
Čehoslovačka 1964. 6. mesto 6 2 2 2 102 96 +6
Švedska 1967. 7. mesto 6 4 0 2 136 110 +26
Francuska 1970. 3. mesto 6 3 1 2 119 80 +39
Istočna Nemačka 1974. 3. mesto 6 3 0 3 106 105 +1
Danska 1978. 5. mesto 6 4 1 1 108 96 +12
Njemačka 1982. 2. mesto 7 4 1 2 183 155 +28
Švajcarska 1986. 1. mesto 7 7 0 0 168 145 +23
Čehoslovačka 1990. 4. mesto 7 4 0 3 169 156 +13
Savezna Republika Jugoslavija SR Jugoslavija (1993—2003)
Švedska 1993. Nije joj dozvoljeno učešće
Island 1995.
Japan 1997. Osmina finala 9. mesto 6 4 0 2 162 149 +13
Egipat 1999. Meč za 3. mesto 3. mesto 9 6 1 2 257 211 +46
Francuska 2001. Meč za 3. mesto 3. mesto 9 7 0 2 252 178 +74
Portugalija 2003. Meč za 7. mesto 8. mesto 9 6 1 2 263 228 +35
Srbija i Crna Gora Srbija i Crna Gora (2005)
Tunis 2005. Meč za 5. mesto 5. mesto 9 5 2 2 253 221 +32
Srbija Srbija (2007—danas)
Njemačka 2007. Nije se plasirala
Hrvatska 2009. Meč za 7. mesto 8. mesto 9 4 0 5 280 281 -1
Švedska 2011. Meč za 9. mesto 10. mesto 9 3 1 5 246 251 -5
Španija 2013. Osmina finala 10. mesto 6 3 0 3 170 159 +11
Katar 2015. Nije se plasirala
Francuska 2017.
Njemačka Danska 2019. Grupna faza 18. mesto 6 1 1 3 127 146 -19
Egipat 2021. Nije se plasirala
Poljska Švedska 2023. Grupna faza 11. mesto 6 4 0 2 191 168 +23
Ukupno 18/27 128 47 7 31 3292 2935 +357

Evropsko prvenstvo[uredi | uredi izvor]

Godina Turnir Plasman IG P N I GD GP GR
Savezna Republika Jugoslavija SR Jugoslavija (1994—2002)
Portugalija 1994. Nije joj dozvoljeno učešće
Španija 1996. Meč za 3. mesto 3. mesto 7 5 1 1 166 162 +4
Italija 1998. Meč za 5. mesto 5. mesto 6 4 0 2 159 145 +14
Hrvatska 2000. Nije se plasirala
Švedska 2002. Druga grupna faza 10. mesto 6 2 1 3 160 161 -1
Srbija i Crna Gora Srbija i Crna Gora (2004—2006)
Slovenija 2004. Druga grupna faza 8. mesto 7 3 1 3 206 199 +7
Švajcarska 2006. Druga grupna faza 9. mesto 6 2 0 4 161 177 -16
Srbija Srbija (2008—danas)
Norveška 2008. Nije se plasirala
Austrija 2010. Prva grupna faza 13. mesto 3 0 1 2 83 94 -11
Srbija 2012. Finale 2. mesto 8 4 2 2 176 168 +8
Danska 2014. Prva grupna faza 13. mesto 3 1 0 2 73 77 -4
Poljska 2016. Prva grupna faza 15. mesto 3 0 1 2 81 92 -11
Hrvatska 2018. Druga grupna faza 12. mesto 6 1 0 5 160 181 -21
Austrija/Norveška/Švedska 2020. Prva grupna faza 20. mesto 3 0 0 3 72 81 -9
Mađarska/Slovačka 2022. Prva grupna faza 14. mesto 3 1 0 2 76 75 +1
Njemačka 2024. Prva grupna faza 19. mesto 3 0 0 3 83 85 -2
Ukupno 13 učešća 64 23 7 34 1.656 1.697 -41

Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]

Sastav za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020.

Br. Ime Pozicija Dat. rođ. Klub Utak./Gol.
1 Vladimir Cupara golman 19. februar 1994. Poljska Vive Kielce
2 Dejan Milosavljev golman 16. mart 1996. Severna Makedonija Vardar
3 Svetislav Verkić golman 11. jun 1981. Srbija Vojvodina
4 Nemanja Ilić levo krilo 11. maj 1990. Francuska Feniks Tuluz
5 Vanja Ilić levo krilo 25. februar 1993. Španija Logronjo
6 Filip Marjanović levo krilo 10. februar 1989. Rumunija Poli Temišvar
7 Mijajlo Marsenić pivot 9. mart 1993. Njemačka Berlin
8 Ivan Popović pivot 21. mart 1994. Španija Granoljers
9 Živan Pešić pivot 7. jul 1993. Španija Ademar Leon
10 Zoran Nikolić pivot 23. februar 1991. Rumunija Konstanca
11 Darko Đukić desno krilo 11. decembar 1994. Belorusija Meškov Brest
12 Bogdan Radivojević desno krilo 2. mart 1993. Njemačka Rajn Nekar Loven
13 Vukašin Vorkapić desno krilo 1. oktobar 1997. Srbija Metaloplastika
14 Miljan Pušica bek 30. jun 1991. Njemačka Minden
15 Ivan Mošić bek 23. decembar 1994. Španija Ademar Leon
16 Nemanja Beloš bek 8. jun 1994. Austrija Retkof Grac
17 Petar Đorđić bek 17. septembar 1990. Belorusija Meškov Brest
18 Mladen Krsmančić bek 30. jul 1992. Španija Anaitcuna
19 Stefan Vujić bek 6. jul 1991. Rumunija Steaua
20 Lazar Kukić bek 12. decembar 1995. Španija La Rijoha
21 Predrag Vejin bek 17. decembar 1992. Srbija Železničar 1949
22 Nikola Crnoglavac bek 22. april 1992. Rumunija Konstanca
23 Miloš Orbović bek 2. novembar 1993. Rumunija Poli Temišvar

Selektor: Nenad Peruničić Srbija

Selektori reprezentacije od 1995.[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija” (PDF1). ihf.info. Arhivirano (PDF) iz originala 15. 08. 2012. g. Pristupljeno 16. 01. 2020. 
  2. ^ „European Handball Federation - 1996 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. Arhivirano iz originala 29. 06. 2017. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  3. ^ „European Handball Federation - 2008 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. Arhivirano iz originala 18. 06. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  4. ^ „European Handball Federation - 2010 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. Arhivirano iz originala 18. 01. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  5. ^ „European Handball Federation - 2016 Men's European Championship / Match Details”. Eurohandball.com. 29. 4. 2015. Arhivirano iz originala 18. 01. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  6. ^ https://www.ihf.info/competitions/men/308/28th-ihf-mens-world-championship-2023/101253/teams/119
  7. ^ http://ihf.info/upload/Competitions/SWE_N/Serbia.pdf
  8. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 15. 07. 2019. g. Pristupljeno 15. 07. 2019. 
  9. ^ https://www.ihf.info/competitions/junior-men/310/2019-ihf-mens-junior-u21-world-championship/6215/teams/119
  10. ^ https://www.ihf.info/competitions/men/308/28th-ihf-mens-world-championship-2023/101253/teams/119
  11. ^ „Najuspešniji u izboru OKS”. Oks.org.rs. Arhivirano iz originala 25. 07. 2018. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  12. ^ www.jagodina.autentik.net pristupljeno 27.2.2014. god.
  13. ^ Miladin Ilić - Majstor; RUKOMET 1949-1999; Pelikan print, Niš 2000. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]