Todorovce

Koordinate: 42° 52′ 19″ S; 21° 51′ 23″ I / 42.872° S; 21.856333° I / 42.872; 21.856333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Todorovce
Panorama sela
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.477
Geografske karakteristike
Koordinate42° 52′ 19″ S; 21° 51′ 23″ I / 42.872° S; 21.856333° I / 42.872; 21.856333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina280 m
Todorovce na karti Srbije
Todorovce
Todorovce
Todorovce na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Todorovce je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 477 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 521 stanovnika).

Ovde se nalazi FK Todorovce.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ovo je selo dobilo ime svakako po svome osnivaču Todoru, a možda i po nekom lokalnom vlastelinu srpske srednjovekovne države čije je selo bilo.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Selo Todorovce je zaseljeno u aluvijalnoj ravni reke Veternice, 18 kilometara južno od Leskovca, a tri kilometra severno od Miroševca. Po svome položaju tipično je ravničarsko selo na levoj obali reke Veternice.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Todorovce je zaseljeno na desnoj obali reke Veternice. Izdanske vode, blagodareći pritisku vode ove najveće tekućice kroz Porečje su bliske, pa svaka kuća u Todorovcu ima svoj bunar.

Zemlja[uredi | uredi izvor]

Todorovce po veličini svoga atara spada u manja sela Porečja. Površina njegovog atara iznosi 502 hektara, od njega na obradivu zemlju pada 238 hektara, a na šume 177 hektara. Zemlja nosi ove nazive: Džamište, istočno od sela, Paraspuri, Kovraci, Trševine, Luke, Garine, Dugačke njive, Jašareva šuma i njive, Kitice (vinogradi) Star zabran, Ograđa, Suzava (livade), Crnata dolina (po žežnicama), Stankova dolina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pod današnjim imenom ovo se selo ne pominje u poznatim dokumentima iz doba srpske srednjovekovne države. Moryće je da je ono u to vreme postojalo pod nekim drugim imenom, kao što danas nema nekih sela koja se u poveljama pominju kao sela u Dubočici, ali ih sada pod tim imenom nema, kao na primer selo Tovrljance ili Sedlarce. Bilo bi camo nagađanje pomisao da je sadašnje Todorovce ondašnje Tovrljance.

Han pominje Todorovce kao selo sa 25 kuća, a Milićević je zabeležio da je selo Todorovce odmah posle oslobođenja od Turaka imalo 44 poreske glave. Prema navodima starijih meštana, Todorovce je u tursko doba bilo gospodarsko selo i njegov gospodar bio je Ak-aga koji je imao 2 sina, Jašara i Jumera (Omera). Moguće je da su ova dvojica, nakon smrti svoga oca Ak-age, podelili selo i kao takvi i bili poslednji gospodari. Kao gospodarsko selo, Todorovce je plaćalo agrarni dug. Neki Todorovčani nisu bili u mogućnosti da plaćaju uredno dospele rate duga, pa im je zemlja izložena javnoj prodaji za dug, kamatu i troškove izvršenja. Jedan od kupaca na licitacijama bio je sveštenik pri crkvi u Bunuškom Čifluku, pop Gavra, koji je tako kupujući zemlju prezaduženih seljaka stvorio posed od 300—400 duluma.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Todorovce živi 412 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,3 godina (40,4 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 119 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,38.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 407
1953. 458
1961. 484
1971. 513
1981. 537
1991. 576 569
2002. 521 532
2011. 477
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
518 99,42%
Crnogorci
  
1 0,19%
nepoznato
  
1 0,19%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Todorovce se nalazi na putu koji ide iz Leskovca za Miroševce i Barje. Ono se, prema tome, nalazilo u doba Turaka na onoj varijanti glavne longitudinalne transbalkanske saobraćajnice koja se odvijala dolinom reke Veternice.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]