Jelena Guskova
Jelena Guskova | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 23. septembar 1949. |
Mesto rođenja | Moskva, Sovjetski Savez |
Obrazovanje | Istorijski fakultet Moskovskog državnog univerziteta |
Zvanični veb-sajt | |
www |
Jelena Jurjevna Guskova (rus. Елена Юрьевна Гуськова; Moskva, 23. septembar 1949) ruski je istoričar i akademik. Sadašnji je inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti i član Senata Republike Srpske.[1][2]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Jelena Jurjevna Guskova dj. Derjabina je rođena 23. septembra 1949. godine u Moskvi. Godine 1972. završila je Istorijski fakultet Moskovskog državnog univerziteta na Katedri za istoriju Južnih i Zapadnih Slovena. Na istom fakultetu je magistrirala na tezi o društveno-ekonomskom razvoju Srbije sredinom 19. vijeka. Tu je 1990. godine i odbranila doktorsku disertaciju o društveno-političkim organizacijama i samoupravnom sistemu SFRJ.[2]
Godine 1994. radila je kao naučni ekspert za Balkan pri štabu Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija u Zagrebu. Od 1972. do 2002. radila je u Institutu informacija za društvene nauke Ruske akademije nauka kao vodeći naučni saradnik, a u isto vrijeme je radila u Institutu za slavistiku Ruske akademije nauka kao rukovodilac Centra za izučavanje savremene balkanske krize. U tom Institutu stalno radi od 2002. godine kao rukovodilac.[2]
Jelena Guskova je držala predavanja na Moskovskom državnom univerzitetu (1993, 1995, 1998, 2001. i 2003), Irkutskom državnom univerzitetu (1993), Permskom državnom univerzitetu (1995), Diplomatskoj akademiji Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije (2002), Uralskom državnom univerzitetu (2005) i Državnom univerzitetu humanitarnih nauka Ruske akademije nauka (trenutno). Sva predavanja su bila posvećena istoriji Jugoslavije. Istoriografski je izučavala prilike i neprilike na Balkanu tokom druge polovine 20. vijeka, opšte nesloge u višenacionalnim državama, međudržavne odnose, spoljnu politiku Rusije prema Balkanu itd.
Učestvovala je na oko 200 naučnih skupova i okruglih stolova. Autorka je više stotina samostalnih radova, odgovorna urednica oko 30 zbornika radova. Priredila je desetak zbirki izvora, uglavnom iz novije balkanske istorije.[2]
Član je Rusko-srpske komisije istoričara pri Odjeljenju za istoriju Ruske akademije nauka, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti (od 2006) i senator Republike Srpske (od 2009).[2]
U maju 2009. godine predsjednik Republike Srpske akademik Rajko Kuzmanović ju je imenovao za člana Senata Republike Srpske.
Udana je i ima dvije kćerke.
Odlikovanja
[uredi | uredi izvor]Jelenu Guskovu je 1997. odlikovala Republika Srpska Ordenom Njegoša II stepena, kao i Vlada Moskve Medaljom „В память 850-летия Москвы”.[2]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „JELENA (ELENA ЮREVNA GUSЬKOVA) GUSKOVA”. sanu.ac.rs. Pristupljeno 30. 1. 2024.
- ^ a b v g d đ „Jelena Guskova - Biografija”. anurs.org. Pristupljeno 4. 2. 2024.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Biografija na sajtu SANU
- Institut za slavistiku Ruske akademije nauka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2016) (jezik: ruski)
- Zvanična stranica Jelene Guskove (jezik: ruski)
- Jelena Guskova bira tim ruskih advokata koji će braniti Mladića („Blic”, 8. jun 2011)
- Kosovo u UN biće signal za ujedinjenje svih Albanaca — intervju („Politika”, 3. jun 2017)
- Dolaskom Lavrova promenjena je ruska politika prema Balkanu — intervju („Politika”, 9. septembar 2019)