Igrište (Leskovac)

Koordinate: 42° 52′ 17″ S; 21° 48′ 14″ I / 42.871333° S; 21.803833° I / 42.871333; 21.803833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Igrište
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 258
Geografske karakteristike
Koordinate42° 52′ 17″ S; 21° 48′ 14″ I / 42.871333° S; 21.803833° I / 42.871333; 21.803833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina416 m
Igrište na karti Srbije
Igrište
Igrište
Igrište na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Igrište je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 258 stanovnika.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Igrište, kao stvarna imenica, u srpskom jeziku označava mesta na kome se igra. Moguće je da su se na ovom mestu, u dalekoj prošlosti, dok Sloveni nisu primili hrišćanstvo, izvodile igre sa značenjem kultne radnje. Kasnije, zaseljeno selo, na ovom mestu dobilo je ime Igrište, to jest zadržalo ime samog lokaliteta. Mnoge kultne radnje, kao ostatke prastarih religija i magije, i danas žive u narodu, pa je moguće da su na mestu današnjeg Igrišta, te radnje izvođene i posle primanja hrišćanstva.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Selo Irrište leži u vrhu sušičke oblasti, 18 kilometara jugozapadno od Leskovca, kad se ide putem kroz Sušicu, među bregovima što čine dno Leskovačkog mora, na obodu Kotline i u podnožju zadnjih prevoja planinskog masiva Goljaka. Ono se, sa istočne strane, dodiruje sa atarom sela Miroševca i njemu gravitira administrativno. Geografski, ovo selo ne pripada Porečju u užem smislu, već maloj oblasti Sušici, koja ulazi u širi pojam Porečja. Sa ovim selom se izlazi iz veterničke ravni i ulazi u Sušicu, dolinu istoimene reke Sušice, jedine leve pritoke reke Veternice kad ona napusti Poljanicu i Klisuru i yđe u Kotlinu. U dolini ove rečice nalazi se pet seoskih naselja. To su, pored Igrišta: Slavujevce, Drvodelja, Kukulovce i Šišince.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Igrište se nalazi na mestu gde se formira reka Sušica od dva potoka: jednog, koji izvire iz Hajdučkog kladenca, i drugog, čije se izvorište nalazi na potesu Bratinovac iz Suvog kladenca ispod Markove glave. Vode ova dva potoka, sjedinjene u Igrište, teku dalje u pravcu severoistoka pod imenom Sušice. Iako je teren na kome je selo Igrište zaseljeno brdovit i visok, izdanske vode se nađu, pa seljaci ovog sela kopaju i bunare i iz njih upotrebljavaju vodu za piće i za ostale domaće potrebe.

Zemlja[uredi | uredi izvor]

Atar ovog sela ima površinu od 636 hektara, od čega na obradivu zemlju pada 265 hektara. Pod voćnjacima je 22 hektara, pod pašnjacima 72 hektara i pod šumom 175 hektara. Zemlja sela Igrišta nosi ove nazive: Svatovska arnica, Ravnište, Duvanište, Dolina, Arnautsko groblje, Palen čukar, Tanki rid, Rosulje, Seliška dolina, Ržište, Poljanska arnica, Srednja arnica, Konjarska dolina, Beli kamen i Rašitovica. Svi ovi potesi su po brežuljcima. Njive i livade su bila ili strane brežuljaka sa blagim padom i često debelim slojem xymyca i gline.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo Igrište se ne pominje u poveljama srpskih srednjovekovnih vladara koje se odnose na Dubočicu i Sušicu. To može značiti da je ono mlađe naselje i da y 14. veku, iz koga su perioda i ova istorijska dokumenta, ono nije ni postojalo. U tim dokumentima se, međutim, pominju selo Sušica i reka Sušica. Prema aktu cara Dušana iz 1348. godine verovatno je Sušica bila leno njegovog vojskovođe i istaknutog vlastelina Vlatka (Vratka), jer je on, za vlade Dušanove, darovao selo Sušicu Crkvi hilandarskoj, a ovaj njerov dar car Dušan, kao državni poglavar, potvrdio 1348. godine. Karakteristično u ovom dokumentu jeste to da se kao međa sela Sušice navodi Dubočica („i međa joj Gl‘bočica“). To znači da se mala oblast Sušica smatrala odvojenom oblašću i da nije ulazila u pojam Nemanjine Dubočice. Danas se u oblasti Sušice ne nalazi selo Sušica, pa je Dragoljub Trajković mišljenja, s obzirom da se ovo selo graničilo sa Dubočicom, da je to današnje selo Šišince.

Sem ovog akta cara Dušana, za Sušicu je interesantan i akt Stefana Lazarevića kao srpskog despota iz 1395. godine, kojim je on, zajedno sa Svojom majkom kneginjom Milicom i svojim bratom Vukom, poklonio ruskom manastiru Svetom Pantelejmonu u Svetoj Gori „u Gl'bočici … i selo Vina s metohom i s međami i zabelom i međa zabelu tomu do reke Sušice i do radoninske međe". Iz ovog poslednjeg dokumenta proizlazi da pred kraj 14. veka selo Igrište nije postojalo, štaviše da na tom mestu nije postojalo ni neko drugo seosko naselje, jer ovaj dokument pominje reku Sušicu u njenom izvorišnom delu gde se ovaj kraj i sada dodiruje sa atarom sela Vine. Svakako je ta oblast tada bila pod šumom-zabel, i da je bilo ono prostrano zeleno šumsko more koje je, posle prodiranja Slovena u ove krajeve i uništenja svih naselja iz rnovizantinske epohe prekrilo beskrajna prostranstva. Han pominje Irrište i beleži da je 1858. godine imalo camo 8 kuća, a Milan Đ. Milićević je zabeležio da je odmah posle oslobođenja imalo 22 poreske glave.

Kako je poznato da je Igrište pod Turcima bilo zaseljeno Arbanasima, verovatno je Han pobeležio arbanaške kuće u ovom selu. Nije verovatno da su one 22 poreske glave, koje je zabeležio Milićević, bili Arbanasi, jer se zna da su oni pred srpskom vojskom napustili selo i odselili se u oblasti planine Goljaka.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Igrište živi 235 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,1 godina (39,5 kod muškaraca i 43,0 kod žena). U naselju ima 80 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,65.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 562
1953. 599
1961. 549
1971. 475
1981. 411
1991. 353 351
2002. 292 297
2011. 258
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
292 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]