Male

Koordinate: 4° 10′ 28″ S; 73° 30′ 35″ I / 4.174444° S; 73.509669° I / 4.174444; 73.509669
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Male
މާލެ‎
Pogled na Male s delom aerodroma i ostrva Hulhule u pozadini
Administrativni podaci
Država Maldivi
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.153.379
 — gustina26,49 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate4° 10′ 28″ S; 73° 30′ 35″ I / 4.174444° S; 73.509669° I / 4.174444; 73.509669
Površina5.789 km2
Male na karti Maldivima
Male
Male
Male na karti Maldivima

Male (mald. މާލެ), izgovara se: „Maale“) je glavni i najveći grad ostrvske republike Maldivi u Indijskom okeanu. Grad pokriva celu površinu ostrva Male smeštenog u atolu Kafu, iako se uprkos tom geografskom položaju u administrativnom smislu ne smatra delom atola.[1]

Male je i glavno središte poslovnih i trgovačkih aktivnosti na Maldivima, a u njemu se nalazi i trgovačka pomorska luka. Veliki broj vladinih zgrada i agencija nalazi se na obali. Međunarodni aerodrom smešten je na obližnjem ostrvu Hulhule, a tamo je smeštena i baza za hidroplane koji se koriste za unutrašnji transport. Grad je podeljen na četiri divizije koje nose nazive Henveiru, Galolhu, Mafanu i Mačangolhi. Sa 153.379 stanovnika prema popisu iz 2014. godine,[2] i površini od 5,8 km², smatra se jednim od najgušće naseljenih gradova na svetu.[3]

Male je 26. decembra 2004. pogodio cunami izazvan podvodnim zemljotresom u Indijskom okeanu i tada su bile poplavljene dve trećine grada.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Cela republika Maldivi dobila je ime po svom glavnom gradu.[4] Prvi doseljenici na Maldive su narod Dravidijan koji su došli iz južne Indije i obala Cejlona.[5] (danas Šri Lanka). Narod Giravaru čije se ostrvo nalazi u atolu Male (sada turističko ostrvo, nakon prinudnog iseljenja njegovih stanovnika) smatraju da su njihovi preci Tamili.[6]

Male su osnovali Portugalci u XVI veku u vreme svoje ekspanzionističke politike prema Indiji.

Cunami u Indijskom okeanu 2004. godine koji je pogodio brojne države pogodio je i Maldive. U celoj republici 82 ljudi je izgubilo život, 26 je nestalo, 4000 kuća je srušeno a 12.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.[7]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pogled na Male sa vode

Iako prema geografskom položaju pripada atolu Kafu, u administrativnom smislu ne smatra se delom atola. Veći deo grada se nalazi na ostvu Male po kome se i zove grad. Još tri ostrva čine grad. Glavna luka se nalazi na centralnom ostrvu i služi kao srce svih komercijalnih aktivnosti u zemlji.[8]

Centralno ostrvo je dobro urbanizovano, a grad zauzima celo ostrvo.[8] Nešto manje od jedne trećine stanovništva Maldiva živi u glavnom gradu, a broj stanovnika se povećao sa 20.000 koliko je bilo 1987. godine na 100.000 ljudi 2006. godine. Mnogi Maldivljani i strani radnici koji žive u drugim delovima zemlje imaju povremenim boravak na ostrvu, jer je centar administracije i birokratije.

Klima[uredi | uredi izvor]

Male ima monsunsku klimu. Karakteriše je kišovito vreme u periodu od maja do decembra dok preostala četiri meseca je suvo vreme. Za razliku od velikog broja gradova sa ovog podneblja, Male ima relativno sličnu temperaturu toku godine cele godine, sa prosečnom temperaturom oko 30 °C. Padne u proseku nešto više od 1600 {mm} padavina godišnje.[9] Relativna vlažnost vazduha iznosi preko 70%, dok je oblačnost između 6/10 i 9/10.

Klima Malea (Međunarodni aerodrom Velana) 1981–2010, ekstremi 1966–sadašnjost
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 32,8
(91)
32,6
(90,7)
33,2
(91,8)
35,0
(95)
34,2
(93,6)
34,9
(94,8)
33,4
(92,1)
33,4
(92,1)
32,5
(90,5)
33,0
(91,4)
32,7
(90,9)
33,5
(92,3)
35,0
(95)
Maksimum, °C (°F) 30,4
(86,7)
30,8
(87,4)
31,4
(88,5)
31,7
(89,1)
31,3
(88,3)
30,8
(87,4)
30,7
(87,3)
30,5
(86,9)
30,3
(86,5)
30,3
(86,5)
30,2
(86,4)
30,1
(86,2)
30,7
(87,3)
Prosek, °C (°F) 28,0
(82,4)
28,3
(82,9)
28,9
(84)
29,3
(84,7)
29,1
(84,4)
28,7
(83,7)
28,4
(83,1)
28,3
(82,9)
28,1
(82,6)
28,1
(82,6)
27,8
(82)
27,8
(82)
28,4
(83,1)
Minimum, °C (°F) 25,8
(78,4)
26,0
(78,8)
26,5
(79,7)
26,9
(80,4)
26,4
(79,5)
26,0
(78,8)
25,8
(78,4)
25,6
(78,1)
25,4
(77,7)
25,6
(78,1)
25,3
(77,5)
25,4
(77,7)
25,9
(78,6)
Apsolutni minimum, °C (°F) 20,6
(69,1)
22,6
(72,7)
22,4
(72,3)
21,8
(71,2)
20,6
(69,1)
22,1
(71,8)
22,5
(72,5)
21,0
(69,8)
20,5
(68,9)
22,5
(72,5)
19,2
(66,6)
22,0
(71,6)
19,2
(66,6)
Količina kiše, mm (in) 100,1
(3,941)
41,0
(1,614)
65,5
(2,579)
127,2
(5,008)
202,6
(7,976)
173,2
(6,819)
175,0
(6,89)
188,6
(7,425)
222,2
(8,748)
212,5
(8,366)
239,3
(9,421)
226,3
(8,909)
1.973,5
(77,697)
Dani sa kišom (≥ 1.0 mm) 11,4 6,2 8,5 11,7 12,9 9,6 12,2 12,2 12,8 15,6 14,1 15,4 142,5
Relativna vlažnost, % 78 76 76 78 80 80 79 80 80 80 81 80 79
Sunčani sati — mesečni prosek 246,7 262,2 282,9 252,8 223,8 201,8 220,0 223,4 204,2 237,7 212,7 213,7 2.782
Izvor #1: World Meteorological Organization[10]
Izvor #2: Meteo Climat (record highs and lows)[11]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Najraniji doseljenici su verovatno bili iz južne Indije ili sa Šri Lanke. Oni su imali jezički i etnički identitet Indijskog potkontinenta i nama su danas poznati kao Divehi ili Maldivci. Današnji etnički identitet predstavlja mešavinu kultura naroda naseljenih na ostrvu. 2014. Male je imao 153.379 stanovnika.

Jezik[uredi | uredi izvor]

Zvanični jezik je divehi, iako ima dosta dijalekata. Najviše rasprostranjen je male.

Valuta[uredi | uredi izvor]

Zvanična valuta koja se koristi na Maldivima je Maldivska rufija. Dok stoti deo Maldivske rufije čini 100 larija.

Veroispovest[uredi | uredi izvor]

Zvanična veroispovest, a ujedno i vera kojoj pripada najveći broj stanovništva je sunitski islam. To je ogranak islama kojeg sledi između 85% i 90% svih muslimana. Kraće nazivaju se sunitskim muslimanima, sunitima ili sunijama.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Nacionalni muzej

„Friday Mosque“

Islamski centar

Mulee Aage palata

„Hukuru Miskij“

Veligandu plaža

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Male je podeljen u šest divizija, od kojih su četiri Henveiru, Galolhu, Mafanu i Mačangolhina na istoimenom ostrvu. Peta divizija je ostrvo Vilingili, bivše turističko mesto i nekadašnji zatvor. Šesta divizija je Hulhumale, veštačko ostrvo naseljeno 2004. godine.[12][13][14] Pored toga, ostrvo na kome se nalazi Aerodrom Ibrahim Nasir je deo grada.[15]

Br. Divizija Površina
(ha)
Stanovnika
2006
Gustin
naseljenosti (km²)
Ostrvo
1 Henveiru 59.1 23,597 39,927.2 Ostrvo Male
2 Galolhu 27.6 19,414 70,340.6 Ostrvo Male
3 Mačangolhi 32.6 19,580 60,061.3 Ostrvo Male
4 Mafanu 75.9 29,964 39,478.3 Ostrvo Male
1-4 Male (ostrvo) 195.2 92,555 47,415.5 Ostrvo Male
5 Vilimale 31.8 6,956 21,874.2 Vilingili
6 Hulhumale 200.9 2,866 1,426.6 Veštačko ostrvo
- Hulhuli 151.9 1,316 866.4 Aerodrom
- Gulhi Falhu - - - Planirano ostrvo luka
Male (grad) 579.8 103,693 17,884.3

Ostrvo Male je peto najgušće naseljeno ostrvo u svetu i 168. najmnogoljudnije ostrvo na svetu. Pošto nema okolnih sela, sva infrastruktura se nalazi u samom gradu. Pijaća voda se dobija desaliniranjem podzemnih voda iz bunara dubokih 50 m metodom povratne osmoze.[16] Električna energija se proizvodi u gradu pomoću dizel agregata.[17] Kanalizacija se nepročišćena šalje u more.[16] Čvrsti otpad se transportuje do obližnjih ostrva, gde se koristi za popunjavanje lagune. Aerodrom je izgrađen na ovaj način.[18][19] Mnoge vladine zgrade i agencije se nalaze na samoj obali mora, a zbog velikog broja stanovnika ostrvo je veštački proširivano.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Banka Cejlon

Turizam je najveća industrija u Maldivima, što čini 28% BDP-a i više od 60% na Maldivima deviznih prihoda. Preko 90% poreskih prihoda vlade dolazi od uvoznih dažbina i poreza vezane za turizam. Male kao glavni grad ima mnogo turističkih atrakcija i odmarališta. Centralna luka Maldiva nalazi se u Maleu. Dva avio prevoznika Maldiva: Maldivian i Flyme imaju sedište u ovom gradu.[20][21]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodrom

Gradsko veće[uredi | uredi izvor]

Sedište predsednika Maldiva

Gradsko veće je organ lokalne uprave nadležan za upravljanje gradom. Savet je nastao 2011. godine sa donošenjem zakona o decentralizaciji. Grad je podeljen na 11 političkih izbornih jedinica u kojima se bira po jedan odbornik. Većina sadašnjih odbornika izabrana je na drugom lokalnim izborima 2014. godine. Većinu i osam odbornika ima Demokratska partija Maldiva, a tri Napredna partija Maldiva. U Maleu se nalazi sedište predsednika Maldiva.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Silver Marlin, Maldives - About Maldives”. www.silvermarlin.mv. Arhivirano iz originala 5. 11. 2015. g. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  2. ^ „Preliminary Results of Census 2014 - Population, Sex Ratio and Annual Population Growth by Male', 2006 & 2014”. Statistics Maldives. National Bureau of Statistics. Pristupljeno 23. 5. 2015. 
  3. ^ „Population explosion; a major environmental issue in Male. ECOCARE Maldives. Arhivirano iz originala 26. 10. 2015. g. Pristupljeno 23. 5. 2015. 
  4. ^ Caldwell, Comparative Dravidian Grammar. str. 27-28
  5. ^ Xavier Romero-Frias, The Maldive Islanders, A Study of the Popular Culture of an Ancient Ocean Kingdom
  6. ^ Maloney, Clarence (1995). „Where Did the Maldives People Come From?”. IIAS Newsletter. International Institute for Asian Studies (5). Arhivirano iz originala 29. 01. 2002. g. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  7. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  8. ^ a b National Imagery and Mapping Agency (US) (2002). „Sector 5. The Laccadive Islands and the Maldive Islands”. Sailing Directions (Enroute): India and the Bay of Bengal (PDF). United States Navy Publication 173 (seventh izd.). Bethesda, Maryland: United States National Imagery and Mapping Agency. str. 109—110. Arhivirano iz originala (PDF) 01. 02. 2017. g. Pristupljeno 7. 5. 2012. 
  9. ^ „Male Climate Normals 1961-1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  10. ^ „World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010”. World Meteorological Organization. Arhivirano iz originala 9. 10. 2021. g. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  11. ^ „Station Malé” (na jeziku: francuski). Meteo Climat. Pristupljeno 9. 1. 2022. 
  12. ^ „Gulhi Falhu project to begin early 2008”. Miadhu Daily. Male. 7. 10. 2007. Arhivirano iz originala 26. 5. 2014. g. 
  13. ^ „Pres. visits Gulhi Falhu”. Miadhu Daily. Male. 28. 12. 2010. Arhivirano iz originala 28. 12. 2010. g. Pristupljeno 26. 5. 2014. 
  14. ^ „Maldives first amusement park opens in Gulhi Falhu”. Minivan News. Male. 1. 12. 2013. Arhivirano iz originala 26. 5. 2014. g. Pristupljeno 26. 5. 2014. 
  15. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 1. 2. 2012. g. Pristupljeno 26. 10. 2015. 
  16. ^ a b Malé Water & Sewage Company Pvt Ltd. „Malé Water & Sewage FAQ”. Arhivirano iz originala 11. 1. 2008. g. 
  17. ^ Stelco. „Corporate Profile: State Electric Company Ltd (STELCO)”. Arhivirano iz originala 26. 10. 2015. g. 
  18. ^ United Nations Environmental Programme. „Management of Solid Waste and Sewage” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 24. 3. 2012. g. Pristupljeno 12. 11. 2008. 
  19. ^ Waheed, Abdullah. „Gold in Garbage — the Experience from Maldives” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 1. 7. 2007. g. Pristupljeno 31. 12. 2015. 
  20. ^ "Contact Us Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. april 2011)." Maldivian. Pristupljeno 26.10.2015. "Corporate Head Office No: 26, Ameer Ahmed Magu Male' 20026, Rep Of Maldives"
  21. ^ Home Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. јул 2014). FlyMe. Приступљено 26.10.2015. "Villa House, 5th Floor No.7, Kandidhonmanik Goalhi P.O.Box 2073, Male’, Maldives"

Литература[uredi | uredi izvor]

  • National Imagery and Mapping Agency (US) (2002). „Sector 5. The Laccadive Islands and the Maldive Islands”. Sailing Directions (Enroute): India and the Bay of Bengal (PDF). United States Navy Publication 173 (seventh изд.). Bethesda, Maryland: United States National Imagery and Mapping Agency. стр. 109—110. Архивирано из оригинала (PDF) 01. 02. 2017. г. Приступљено 7. 5. 2012. 
  • H. C. P. Bell, The Maldive Islands, An account of the physical features, History, Inhabitants, Productions and Trade. Colombo 1990ISBN 81-206-1222-1
  • H.C.P. Bell, The Maldive Islands; Monograph on the History, Archaeology and Epigraphy. Reprint Colombo 1940. Council for Linguistic and Historical Research. Malé 1989
  • H.C.P. Bell, Excerpta Maldiviana. Reprint Asian Educational Services. New Delhi 2002
  • Xavier Romero-Frias, The Maldive Islanders, A Study of the Popular Culture of an Ancient Ocean Kingdom. Barcelona 1999, ISBN 84-7254-801-5

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]