Анатол Франс

С Википедије, слободне енциклопедије
Anatol Frans
Lični podaci
Datum rođenja(1844-04-16)16. april 1844.
Mesto rođenjaPariz, Kraljevina Francuska
Datum smrti12. oktobar 1924.(1924-10-12) (80 god.)
Mesto smrtiTur, Treća francuska republika
Književni rad
Uticaji odGistav Flober
Uticao naMarsel Prust, Džordž Orvel
Najvažnija dela
Savremena istorija

NagradeNobelova nagrada za književnost

Fransoa Anatol Tibo (franc. François-Anatole Thibault, Pariz, 16. april 1844Tur, 12. oktobar 1924), poznatiji pod pseudonimom Anatol Frans (franc. Anatole France) bio je francuski književnik.

Život[уреди | уреди извор]

Rođen u porodici poznatog pariskog knjižara, rano je ušao u svet knjiga, među kojima je kao književnik i bibliotekar proveo sav svoj život. Alfred Drajfusova afera, u kojoj se oštro založio za reviziju procesa, značila je prekretnicu u njegovom životu i stvaranju - izašao je iz knjiške izolacije, pristupio socijalistima i prešao na ideološki angažovanu književnost.

U prvom razdoblju svog književnog rada Frans je, pre svega, bio esteta i diletant, te je objavljivao stihove u duhu Parnasa, impresionističke kritike i romane, u kojima, bez obzira da li je tretirao savremenu („Zločin Silvestra Bonarda”, 1881) ili istorijsku tematiku („Taida”, 1890, „Pečenjarnica kraljice Pedik”, 1893. i dr), dominira skepticizam i esteticizam.

Nakon Drejfusove afere dao je oštru društvenu kritiku u „Savremenoj istoriji” i u nizu filozofsko-satiričkih romana („Ostrvo pingvina”, 1908, „Bogovi žeđaju”, 1912, „Pobuna anđela”, 1914). Napisao je i nekoliko dela autobiografskog karaktera („Knjiga moga prijatelja”, 1885, „Mali Pjer”, 1918. i dr).

Mada nije nikad postigao široku popularnost, Frans je bio jedan od najistaknutijih književnika na razmeđu vekova i glas svesti svoje generacije, a skepticizmom, duhovitošću i ironijom, rafiniranim smislom za lepotu i izvanrednim stilom, privlači i danas intelektualnu književnu publiku.

Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 1921. godinu.

Član Francuske akademije postao je 1896, na poziciji broj 38. bio je u periodu 18961924.

Dela[уреди | уреди извор]

  • Zločin Silvestra Bonarda
  • Taida
  • Pečenjarnica kraljice Pedik
  • Savremena istorija
  • Ostrvo pingvina
  • Bogovi žeđaju
  • Pobuna anđela
  • Knjiga moga prijatelja
  • Mali Pjer
  • Crveni ljiljan
  • Život u cvatu
  • Mišljenja g.Žeroma Koanjara
  • Mršava mačka
  • Želje Žana Serviana
  • Epikurov vrt
  • Na belome kamenu
  • Pozorišna priča

Citati[уреди | уреди извор]

Obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Sastoji se od toga da razlikujete koliko znate, a koliko ne.

Šta može hladna i gola istina protiv blistavih čari laži?

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]