Pređi na sadržaj

Nesvrta (Leskovac)

Koordinate: 42° 52′ 02″ S; 22° 02′ 22″ I / 42.867166° S; 22.0395° I / 42.867166; 22.0395
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nesvrta
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2022.20
Geografske karakteristike
Koordinate42° 52′ 02″ S; 22° 02′ 22″ I / 42.867166° S; 22.0395° I / 42.867166; 22.0395
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina577 m
Nesvrta na karti Srbije
Nesvrta
Nesvrta
Nesvrta na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Nesvrta je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 20 stanovnika. Kuće ovog malog sela leže u izvorišnom delu jednog potoka, pritoke Oraovičke reke. Okolna naselja su Oraovica, Padež i Slatina.

Zemlje i šume

[uredi | uredi izvor]

Pojedini krajeve atara ovog sela nose ove nazive: Lozjište, Laz, Vodice, Markov Dol, Kupusište, Gabarje, Kapavac, Prosište, Ogranja, Bačevište, Korička Ornica, Kusi Rid i Selište.

Tip sela

[uredi | uredi izvor]

Nesvrta se sastoji iz dva dela. U glavnijem delu sela nalaze se Gornja i Savinska Mahala. Dolinom jednog potoka odvojena je Šopska Mahala. Selo je 1961. godine imalo 33 kuće.

Starine u selu

[uredi | uredi izvor]

Po narodnom verovanju, na zemljištu današnje Nesvrte nekada je postojalo drugo selo. To selo je, zbog nečega, kasnije propalo. Iza toga nastala je današnja Nesvrta. Tragova od starog naselja ima i dva kilometra južno od Nesvrte na potesu Selište. Današnji stanovnici su tamo, u livadama, nalazili grobove „iste kao naši“. Po pričanju to selo su „pogoreli“ Turci.

Postanak sela

[uredi | uredi izvor]

Današnja Nesvrta verovatno je osnovana u prvoj polovini XIX veka. Osnivači su bili preci današnjih Stanojevića i Savića. Sredinom XIX veka selo je imalo svega 5 kuća. Seoska slava u Nesvrti je Sv. TrojicaDuhovi. Krst je u sredini sela. Seosko groblje je iznad sela.[1]

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Nesvrta živi 105 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,0 godina (40,4 kod muškaraca i 46,4 kod žena). U naselju ima 34 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,76.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 204
1953. 236
1961. 251
1971. 241
1981. 218
1991. 177 177
2002. 128 128
2011. 48
2022. 20
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
128 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 91-92 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]