Pređi na sadržaj

Stupnica (Leskovac)

Koordinate: 43° 04′ 58″ S; 22° 07′ 18″ I / 43.0828° S; 22.1217° I / 43.0828; 22.1217
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stupnica
Stupnica (Leskovac)
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.265
Geografske karakteristike
Koordinate43° 04′ 58″ S; 22° 07′ 18″ I / 43.0828° S; 22.1217° I / 43.0828; 22.1217
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina693 m
Stupnica na karti Srbije
Stupnica
Stupnica
Stupnica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Stupnica je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 265 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 402 stanovnika).

Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 51 kuću, 3 udovička domaćinstva, 9 samačkih domaćinstva.[1]

Položaj i tip sela[uredi | uredi izvor]

Formirana je u dolini Stupničke reke i na jezerskoj terasi, koju je useklo neogeno Leskovačko jezero. Na tom mestu južni ogranci planine Babičke gore ukrštaju se sa ograncima planine Kruševice. Centralni deo sela smešten je na dolinskom dnu i stranama, dok su mahale na pomenutoj jezerskoj terasi. Ova terasa je razlomljena i razdeljena dubokim dolinama, zbog čega su mahale dosta udaljene jedna od druge, pa selo zahvata veliki prostor. Mahale su predstavljene gomilom zgusnutih kuća naseljenim pojedinim rodovima. Zbog ovakve kompozicije Stupnica, sa susednim Piskupovom, predstavlja specijalni tip sela u oblasti Leskovačko polje i Babička gora.[2]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Selo je dobilo naziv po stupu. Stupom se, u srpskoj srednjovekovnoj državi, nazivala gospodarska zemlja koja je pripadala nekom manastiru ili crkvi. Po nekima, zemljište na kome je kasnije zasnovana Stupnica moglo je pripadati Jašunjskom manastiru. Sva ova zemlja bila je obrađivana i korišćena od strane samog manastira koji je ubirao i sav plod sa nje. Seljaci iz bliže okoline bili su obavezni da određeni broj dana rade na ovom imanju (prilikom oranja, setve, košenja, žetve, branja vinograda itd.).[2]

Vode[uredi | uredi izvor]

Kroz selo protiče Stupnička reka, čije se izvorište nalazi u delu Babičke gore koji narod naziva Jarsenovskom planinom. Sam izvor je u narodu poznat pod nazivom „Studeni kladenac”. U centralnom delu sela, blizu osnovne škole, postoji česma sa jakim mlazevima lake planinske vode.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Stupnica živi 365 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 53,9 godina (51,8 kod muškaraca i 56,1 kod žena). U naselju ima 171 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,35.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.126
1953. 1.082
1961. 1.068
1971. 925
1981. 743
1991. 553 547
2002. 402 407
2011. 265
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
402 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Spomen-česma[uredi | uredi izvor]

Spomen česma se nalazi u mahali Zapađe. Otkrivena je 12. novembra 1982. godine, na četrdesetogodišnjicu pogibije boraca Babičkog NOP odreda u borbi protiv okupatora i izdajnika našeg naroda. Neposredno pre otkrivanja spomen-česme održana je komemorativna svečanost na kojoj je govorila Jelena Spasić Lala, saborac poginulih.

Na česmi je bakarna ploča na kojoj piše:

Na ovom mestu u borbi protiv okupatora i izdajnika našeg naroda - nedićevaca i četnika, 12. novembra 1942. poginuli su rukovodioci i borci babičkog narodnoslobodilačkog partizanskog odreda.

  • Siniša Janić
  • Stojan Petrović
  • Miodrag Milenković
  • Dragomir Miladinović

12. novembar 1982.

Mesna zajednica Stupnica SUBNOR Opštine Leskovac[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2012), Pristupljeno 25. 4. 2013.
  2. ^ a b v Jovanović V. J., (1979.): Leskovačko polje i Babička gora, Izdanja Narodnog muzeja u Leskovcu, Leskovac
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  6. ^ Stojković Ž., Rakić H., Trajković V., (2007):Spomen-obeležja u opštini Leskovac, Narodni muzej Leskovac, Opštinski odbor SUBNOR-a Leskovac, Leskovac

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]