Trg republike (Beograd)
Trg
REPUBLIKE | |
---|---|
Opština | Stari grad (Beograd) |
Početak | Francuska ul. i Vasina ul. i Čika Ljubina ul. |
Kraj | Knez-Mihailova ul. i Kolarčeva ul. i Makedonska ul. |
Dužina | 120 m |
Širina | 100 m |
Stvorena | krajem 19. veka |
Nazvana | 1866. |
Stari nazivi | Pozorišni trg |
Pogled na spomenik knezu Mihailu, Narodni muzej i Narodno pozorište
|
Trg republike je centralni gradski trg u Beogradu, Srbija. Nalazi se u opštini Stari grad i obuhvata prostor između „Gradske kafane“, bioskopa „Jadran“, Narodnog pozorišta i Doma Vojske Srbije.[1] Stari naziv trga bio je Pozorišni trg.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sadašnji trg formiran je posle rušenja Stambol-kapije (1866) i podizanja zgrade Narodnog pozorišta (1869). Stambol-kapija, koju su sagradili Austrijanci početkom 18. veka, nalazila se između (tada još neizgrađenih) spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorišta. To je bila najveća i najlepša kapija u vreme dok je grad bio opasan šancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv. U narodu je Stambol-kapija ostala zapamćena po tome što su Turci na prostoru ispred nje vršili egzekuciju „sirotinje raje“ nabijanjem na kolac.[2] Prilikom zauzimanja Beograda (1806) pred ovom kapijom smrtno je ranjen Vasa Čarapić, poznati vojskovođa iz Prvog srpskog ustanka. U spomen na ovaj događaj ulica u blizini ovog mesta dobila je njegovo ime,[3] a podignut je i spomenik.[4]
Posle uspostavljanja srpske vlasti i rušenja Stambol-kapije, prostor današnjeg Trga republike dugo je ostao neizgrađen. Narodno pozorište stajalo je više od 30 godina kao jedina velika zgrada. Kada je 6/18. decembra 1882.[5] podignut spomenik knezu Mihailu,[6] počelo je postepeno urbano formiranje ovog trga. Na mestu današnjeg Narodnog muzeja bila je podignuta dugačka prizemna zgrada u kojoj se, između ostalog, nalazila poznata kafana „Dardaneli“, stecište umetničkog sveta. Zgrada je srušena da bi se na njenom mestu 1903. podigla Uprava fondova (sadašnja zgrada Narodnog muzeja). U malom parku pored Narodnog pozorišta, sve do Drugog svetskog rata, nalazili su se poznata kafana i bioskop „Kolarac“ (zgrada je bila vlasništvo trgovca i dobrotvora Ilije Milosavljevića Kolarca, odn. zemljište između Poenkareove, Kneževog spomenika, Pozorišne i kneza Pavla ulice bilo je vlasništvo Kolarčeve zadužbine[7]). Palata "Riunione", u kojoj se nalazi bioskop „Jadran“, sagrađena je 1930. godine. Beogradska opština je 1938. usvojila "konačnu regulaciju" trga.[8]
Na prostoru današnjeg Doma štampe, sve do Drugog svetskog rata, stajale su stare prizemne i jednospratne zgrade sa trgovačkim radnjama. Većina ovih zgrada porušena je prilikom nemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. godine. Posle Drugog svetskog rata uklonjene su tramvajske šine (između dva rata ovde je bila tramvajska okretnica) i premešten skver na kojem su kratko vreme posle oslobođenja bili grobnica i spomenik borcima Crvene armije palim u borbi za oslobođenje Beograda 1944.[9] (njihovi posmrtni ostaci preneseni su na Groblje oslobodilaca Beograda). Kasnije je podignuta i najveća zgrada na ovom trgu, Dom štampe, u kojoj se nalaze Kulturni centar Beograda sa dve galerije (Likovna i „Artget“), Međunarodni pres-centar, knjižara „Stubovi kulture“, „Gradska kafana“ i dr.
Jedna od najvećih zgrada na Trgu je Palata Reuniona iz 1931. godine.
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Do Trga republike se gradskim prevozom koje obezbeđuje GSP Beograd može stići
- linija 24 (Dorćol – Vračar)[10]
- linija 26 (Dorćol – Braće Jerković)[11]
- linija 27 (Trg republike – Mirijevo 3)[12]
- linija 27E (Novi Beograd – Mirijevo 4)[13]
- linija 32E (Trg republike – Višnjica)[14]
- linija 35 (Trg republike – Lešće)[15]
- linija 37 (Železnička stanica Pančevački most – Kneževac)[16]
- linija 44 (Topčidersko brdo – Viline vode)[17]
- linija 96 (Trg republike – Borča 3)[18]
i noćnim linijama
- linija 15 (Trg republike – Zemun)[19]
- linija 27 (Trg republike – Mirijevo 3)[12]
- linija 32 (Trg republike – Višnjica)[20]
- linija 33 (Trg republike – Kumodraž)[21]
- linija 37 (Trg republike – Kneževac)[16]
- linija 47 (Trg republike – Resnik)[22]
- linija 48 (Trg republike – Miljakovac)[23]
- linija 51 (Trg republike – Bele vode)[24]
- linija 56 (Trg republike – Rušanj)[25]
- linija 68 (Trg republike – Blok 45)[26]
- linija 75 (Trg republike – Bežanijska kosa)[27]
- linija 96 (Trg republike – Borča 3) (ukinuta)[18]
- linija 101 (Trg republike – Padinska Skela)[28]
- linija 202 (Trg republike – Veliko selo)[29]
- linija 301 (Trg republike – Begaljica)[30]
- linija 304 (Trg republike – Ritopek)[31]
- linija 511 (Trg republike – Sremčica)[32]
- linija 603 (Trg republike – Ugrinovci)[33]
- linija 704 (Trg republike – Zemun polje)[34] i
- linija 706 (Trg republike – Batajnica)[35]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pozorišni trg 1895. godine
-
Pozorišni trg sredinom 30-ih 20. veka
-
Trg sa Narodnim pozorištem
-
Trg pred Prvi svetski rat. (Razglednica)
-
Smotra 1944.
-
Pogled na trg i spomenik knezu Mihailu (pre rekonstrukcije)
-
Narodni muzej na Trgu republike (pre rekonstrukcije)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Trg republike na mapi Beograda
- ^ Beogradske opštinske novine, 1. mart 1938.
- ^ Vasa Čarapić ulica
- ^ Upoznajte Beograd - Trg republike
- ^ Program svetkovine otkrivanja spomenika
- ^ Skandal zbog spomenika gologlavom knezu („Večernje novosti“, 5. avgust 2013)
- ^ "Politika", 21. maj 1937
- ^ "Politika", 10. feb. 1938
- ^ „OVO JE PLOČA KOJA ĆE NA TRGU REPUBLIKE PODSEĆATI NA CRVENOARMEJCE”. beogradske.rs (na jeziku: srpski). oktobar 2019. Pristupljeno 30. 1. 2021.
- ^ GSP Beograd, linija 24
- ^ GSP Beograd, linija 26
- ^ a b GSP Beograd, linija 27
- ^ „GSP Beograd, linija 27e”. Arhivirano iz originala 16. 06. 2019. g. Pristupljeno 02. 06. 2017.
- ^ „GSP Beograd, linija 32e” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 6. 2017. g. Pristupljeno 2. 6. 2017.
- ^ GSP Beograd, linija 35
- ^ a b GSP Beograd, linija 37
- ^ GSP Beograd, linija 44
- ^ a b GSP Beograd, linija 96
- ^ GSP Beograd, linija 15
- ^ GSP Beograd, linija 32
- ^ GSP Beograd, linija 33
- ^ GSP Beograd, linija 47
- ^ GSP Beograd, linija 48
- ^ GSP Beograd, linija 51
- ^ GSP Beograd, linija 56
- ^ GSP Beograd, linija 68
- ^ GSP Beograd, linija 75
- ^ GSP Beograd, linija 101
- ^ GSP Beograd, linija 202
- ^ GSP Beograd, linija 301
- ^ GSP Beograd, linija 304
- ^ GSP Beograd, linija 511
- ^ GSP Beograd, linija 603
- ^ GSP Beograd, linija 704
- ^ GSP Beograd, linija 706
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Milan Leko, Beogradske ulice i trgovi : 1872-2006, Beograd : Zavod za udžbenike, 2006.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Kako je izgledao Beograd pre pola veka. "Politika", 15. mart 1936