Babice (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Babice ili noćnice su demoni bolesti u slovenskoj mitologiji.

Ime[uredi | uredi izvor]

Babice su poznate i kao majke, noćnice, nave, bapke, banke, babile itd.

Opis[uredi | uredi izvor]

Ne postoje jasne predstave o izgledu Babica. Obično su opisane kao stare i ružne žene, duge kose, obučene u crninu, koje se ne mogu videti, i koje noću napadaju porodilju i novorođenče.

Sposobnosti[uredi | uredi izvor]

Babice su nevidljiva zla demonska bića koja, uglavnom, noću napadaju prorodilju i novorođenče u prvih 40 dana od rođenja deteta. One su zle, donose bolest, pa čak i ubijaju porodilju i novorođenče. Babice su mogle da napadnu i posredno preko nekog predmeta koji dolazi u dodir sa porodiljom ili novorođenčetom.

Odbrana[uredi | uredi izvor]

Mere zaštite od babica bile su dvojake. Jedne su bile usmerene na to da im onemoguće pristup porodilji i detetu, a druge, ukoliko su ih već napale, da ih odatle oteraju. U periodu opasnom po majku i tek rođeno dete preduzimaju se mnogobrojne mere za njihovu magijsku zaštitu. Jedna od njih je da majka i dete ne napuštaju kuću, a onda slede i druge mere: majka je uz dete u toku noći, pelene se ne ostavljaju napolju posle zalaska sunca, prostorija u kojoj borave majka i dete je neprestano osvetljena svećom ili kandilom, dete se ritualno kupa u osvećenoj vodi, detetu se ispod glave stavlja beli luk i tu stoji svih 40 dana po rođenju. Crveni konac ima snažno magijsko zaštitno sredstvo, pa se često koristi kao odbrana od babica. Detetu se veže oko vrata crven končić koji ono nosi do isteka četrdeset dana. A ako se mislilo da su napale dete ili porodilju onda su primenjivana bajanja i drugi postupci magijskog lečenja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Antologija srpske književnosti — Predstava o detetu u srpskoj kulturi, Žarko Trebješanin, 2009.
  • Radenković Lj. Babice // Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik / Redaktori Svetlana M. Tolstoj, Ljubinko Radenković — Zepter book world, Beograd, 2001.
  • Mitološka raskršća — Srpska mitologija, Sreten Petrović, 2000.
  • Mitska bića srpskih predanja, Slobodan Zečević, 1981.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]