Pređi na sadržaj

Eparhijski savjet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Eparhijski savjet je predstavništvo u poslovima eparhijske crkvene samouprave.

Sastav[uredi | uredi izvor]

U eparhijski savjet ulaze: eparhijski arhijerej ili arhijerejski zamjenik, dva člana eparhijskog crkvenog suda, jedan sveštenomonah, po jedno svešteno i jedno svetovno lice iz svakog namjesništva i pet svetovnih lica koje imenuje eparhijski arhijerej u sporazumu sa eparhijskim crkvenim sudom i eparhijskim upravnim odborom. Članove sveštena lica imenuje Sveti arhijerejski sinod, a članove svetovna lica postavlja Patrijaršijski upravni odbor, i jedne i druge na predlog nadležnog arhijereja.[1]

Predsjednik eparhijskog savjeta je eparhijski arhijerej ili arhijerejski zamjenik ako je arhijerej spriječen da uopšte prisustvuje sjednicama. Ako bi arhijerej u toku rada eparhijskog savjeta bio privremeno spriječen da sjednicama predsjedava zamjenjuje ga u predsjedavanju potpredsjednik eparhijskog savjeta. Potpredsjednika iz redova članova svetovnjaka i dva sekretara, jedno svešteno i jedno svetovno lice, bira eparhijski savjet iz svoje sredine prostom većinom glasova.[2]

Mandat članovima eparhijskog savjeta traje šest godina. Eparhijski savjet saziva eparhijski arhijerej odnosno arhijerej administrator u sjedište eparhije najmanje jedanput godišnje u redovno zasjedanje, a u vanredno po potrebi. Eparhijski savjet može punovažno rješavati kad je prisutna natpolovična većina članova i donosi odluke većinom glasova. Pri jednakoj podjeli glasova odlučuje glas onoga koji predsjedava.[3]

Djelokrug[uredi | uredi izvor]

Eparhijski savjet:[4]

  • stara se o sredstvima za podmirenje materijalnih potreba eparhije;
  • donosi za potrebe eparhije godišnji predračun rashoda i prihoda, sastavlja završni račun i šalje ih na odobrenje Patrijaršijskom upravnom odboru;
  • ustanovljava za potrebe eparhije razrez prinosa na crkvene opštine i manastire i odluke o tom dostavlja Patrijaršijskom upravnom odboru koji ih odobrava u saglasnosti sa Svetim arhijerejskim sinodom;
  • donosi odluke o zaduženju i otuđenju eparhijske imovine i podnosi ih na odobrenje do sume od 2.000.000 dinara Patrijaršijskom upravnom odboru, a preko te sume Patrijaršijskom savjetu;
  • konačno rješava o otpisivanju potraživanja koja pripadaju eparhiji, a za koja se dokaže da se ne mogu naplatiti, i rashodovanju stvari te imovine, i to kod potraživanja do 50.000. dinara i kod rashodovanja stvari do 100.000 dinara, a preko tih suma dostavlja svoju odluku Patrijaršijskom upravnom odboru na odobrenje;
  • rješava o vođenju i odustajanju od parnica, kao i o poravnanju u pogledu eparhijske imovine, a ako je vrijednost parnice odnosno poravnanja veća od 200.000 dinara dostavlja svoju odluku na odobrenje Patrijaršijskom upravnom odboru;
  • izdaje uputstva, po odredbama koje propiše Patrijaršijski savjet, o upravi, rukovanju i kontroli eparhijskih dobara, fondova, zadužbina (zaklada) i drugih raznih ustanova;
  • osniva eparhijske fondove i religiozne, dobrotvorne, crkveno-prosvjetne i druge korisne ustanove i zavode;
  • određuje iz svoje sredine redovne članove za eparhijski upravni odbor, kao i njihove zamjenike;
  • podnosi višim nadležnim crkvenim vlastima molbe, predstavke i prijedloge o predmetima i potrebama koji se tiču dotične eparhije ili cijele Crkve;
  • podnosi Patrijaršijskom upravnom odboru izvještaj o svome radu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Član 137. Ustava Srpske pravoslavne crkve (1957)
  2. ^ Član 138. Ustava Srpske pravoslavne crkve
  3. ^ Članovi 139. i 140. Ustava Srpske pravoslavne crkve
  4. ^ Član 141. Ustava Srpske pravoslavne crkve