Kozare
Kozare | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Grad | Leskovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 55′ 28″ S; 22° 05′ 26″ I / 42.9245° S; 22.090666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 369 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Kozare je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 318 stanovnika.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Selo se nalazi na granici Grdeličke klisure prema okolini varošice Vlasotince. Ono je u dolini Kozarske ili ranije zvane Rupske reke, desne pritoke Južne Morave. Od okolnih varošica, Vlasotinca na severoistoku i Grdelice na jugozapadu, selo je udaljeno po 5,5 km.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Današnje Kozare osnovano je u drugoj polovini 18. veka. Po opšte raširenoj tradiciji, njega je osnovao doseljenik iz Magareva u okolini Bitolja.
Kozare je bilo 1879. godine mesto u Vlasotinačkom srezu. Tu je popisano 24 kuće sa 130 duša, među kojima nije bilo pismenog čoveka(!?), a broj poreskih glava iznosio je 30.[2]
Kozarska škola koja postoji od pre, prekinula je rad zbog srpsko-turskog rata. Ta škola je potpadala pod Dadinjsku opštinu, a u nju su polazila deca iz Dadinca, Sejanice, Kozara, Ladovice, Orašja i Kukavice. Škola je bila osnovna, muška, crkvenog duha, sa nekoliko učenika (bilo 40, pa spalo na 10), bez podele na razrede. Smeštena u jednoj sobi, srednje veličine i visoke tavanice, crkvene kuće u Kozarima. Izdržavala se od prihoda kozarske crkve i priloga pojedinaca. Učitelj je bio iz Leskovca, sa godišnjom platom od 1200 groša. U školi nije bilo inventara, a učilo se čitanje iz čitanke, katehizis i mala istorija.[3]
Krajem 19. veka u ovom selu na Kozaračkoj reci bila je izgrađena radionica za izradu gajtana. Vlasnik je bio Kosta Ilić Mumdžija sa sinovima. Radionica je radila oko 10 godina, a zatim je preseljena u selo Strojkovce, pa u Vučje.
U ovom selu postoji crkva Svetog Nikole. Crkva i srpska škola potiču s kraja turske vladavine. Oko crkve je ranije bilo i starih grobova, koji se sada ne vide. U gornjoj mahali postoji i seoski krst.[1]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Kozare živi 286 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,1 godina (37,3 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 106 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,42.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
![]() |
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 3 | ||
75—79 | 4 | 5 | ||
70—74 | 4 | 10 | ||
65—69 | 13 | 15 | ||
60—64 | 8 | 17 | ||
55—59 | 14 | 6 | ||
50—54 | 9 | 15 | ||
45—49 | 16 | 9 | ||
40—44 | 15 | 11 | ||
35—39 | 11 | 12 | ||
30—34 | 21 | 14 | ||
25—29 | 11 | 10 | ||
20—24 | 11 | 10 | ||
15—19 | 9 | 14 | ||
10—14 | 14 | 10 | ||
5—9 | 9 | 11 | ||
0—4 | 12 | 8 | ||
Prosek : | 37,3 | 40,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 147 | 35 | 100 | 8 | 4 | 0 |
Ženski | 151 | 18 | 104 | 26 | 3 | 0 |
UKUPNO | 298 | 53 | 204 | 34 | 7 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 58 | 2 | 0 | 0 | 14 |
Ženski | 18 | 3 | 0 | 0 | 10 |
UKUPNO | 76 | 5 | 0 | 0 | 24 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 32 | 4 | 0 | 3 |
Ženski | 0 | 1 | 1 | 0 | 0 |
UKUPNO | 1 | 33 | 5 | 0 | 3 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 1 | 0 | 1 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 0 | 1 | 0 | 1 | 2 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Dr Jovan Trifunoski, Grdelička klisura: Prirodne lepote i geografske odlike
- ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1880. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.