Obraz (politička organizacija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Otačastveni pokret „Obraz”
MotoSve za Obraz, Obraz ni za šta!
SedišteBeograd
RukovodiociMladen Obradović
Veb-sajtwww.obraz.rs

Otačastveni pokret „Obraz”, opšte poznat kao Obraz, je bila srpska ultradesničarska organizacija (mada su je mnogi definisali kao klerofašističku) čije je delovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Srbije od 12. juna 2012.[1] Organizacija se zalagala za uspostavljanje srpske pravoslavne monarhije na prostoru od „Kupe do Vardara i od Dunava do Jadranskog mora“.[2]

Zvanična ideologija i cilj „Obraza” je bila svetosavlje. Njihovo delovanje karakteriše isticanje „tradicionalnih srpskih vrednosti“ („bogoljublje“, „rodoljublje“, „viteštvo“[3]), uz izrazito diskriminatorski odnos prema raznim manjinskim društvenim grupama (etničkim, seksualnim, verskim). Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije i Odbor za bezbednost Skupštine Vojvodine su 2005. godine okarakterisali „Obraz” kao klerofašističku organizaciju.[4]

Tokom poslednjih godina, „obrazovci“ su nenasilno sprečili održavanje većeg broja političkih, kulturnih, umetničkih i religijskih manifestacija sa čijim se sadržajem ne slažu.[5] Neki analitičari smatraju da akcije „Obraza” imaju podršku Srpske pravoslavne crkve[6][7] i jednog dela srpske političke elite.[8][9]

Nakon sve učestalijih zahteva za zabranom ove organizacije, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Republičko javno tužilaštvo su septembra 2009. godine zvanično zatražili zabranu „Obraza”.[10] Ustavni sud je u junu 2012. godine zabranio rad ove organizacije zbog kršenja ljudskih i manjinskih prava i izazivanje nacionalne i verske mržnje.[11] Ipak, posle zabrane, ova organizacija je ponovo registrovana kao nova i sa promenjenim nazivom — Srbski Obraz.[12]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Organizacija je nastala iz Izdavačkog doma „Srbski obraz”, koji je svoj rad započeo 1994. godine, sa blagoslovom episkopa Srpske pravoslavne crkve, Danila Krstića.[traži se izvor] Izdavački dom „Srpski obraz” je proistekao iz Udruženja studenata „Sveti Justin Filozof“.[13] Osnivač i prvi predsednik „Obraza” bio je Nebojša Krstić (1964—2001), sociolog, teolog i član Udruženja književnika Srbije, koji je objavljivao tekstove u mnogim časopisima: „Svetigora“, „Monarhija“, „Pravoslavlje“, „Vojska“, „Politika“ i dr.[14] Jedan od osnivača „Obraza” bio je i Andreja Mladenović, kasnije portparol Demokratske stranke Srbije.[15] Vojislav Koštunica, predsednik Demokratske stranke Srbije, je 1996. godine napisao članak „Srpski narod na raskršću“[traži se izvor] za njihov časopis „Obraz”, preteču istoimene organizacije.[16] Tokom 1997. godine Obraz uglavnom deluje kao reakcija na studentski pokret.[traži se izvor]

Krajem 2000. godine časopis „Obraz” postaje mnogo aktivniji i prerasta u političku organizaciju.[13] Veću pažnju javnosti na ovu organizaciju je skrenuo incident na Skupštini Udruženja književnika Srbije u novembru 2000. godine, kada je služba obezbeđenja, koju su činili pripadnici „Obraza”, izbacila iz sale grupu pisaca koja se sukobila sa rukovodstvom, tražeći uspostavljanje demokratskih odnosa u udruženju.[17] Predsednik „Obraza” Nebojša Krstić je 2001. godine poginuo u saobraćajnoj nesreći. Organizacija i neke desničarske organizacije negiraju takav izveštaj policije i smatraju da je reč o atentatu.[18] Nakon njegove smrti, prvi čovek „Obraza” je postao Predsednik glavnog odbora i Generalni sekretar Mladen Obradović, istoričar. Prema izveštajima Gej strejt alijanse iz 2007, centrala „Obraza” se nalazi u Domu vojske Srbije u Beogradu.[traži se izvor]

Delovanje[uredi | uredi izvor]

Organizacija je postala politički aktivnija od 2000. godine. Skrenula je pažnju medija na sebe nakon što su njeni članovi, zajedno sa fudbalskim huliganima, uzeli učešća u nasilnom sprečavanju Parade ponosa u Beogradu 2001. godine.[19]

„Sama načela i ciljevi organizacije „Obraz” nisu u skladu sa ustavom. Dovoljna je samo jedna rečenica iz proglasa, odnosno načelo „Obraza”, srpskim neprijateljima kojom im prete da će biti najstrože kažnjeni i iskorenjeni.[20]

Marko Karadžić, državni sekretar za ljudska i manjinska prava


Godine 2001, organizacija je objavila Proglas srbskim neprijateljima, u kojem se obraćaju: „cionistima“, koji su „prezreli, odbacili i raspeli“ Hrista, „ustašama“, koji su od Srba „pokrali jezik i istoriju“, „muslimanskim ekstremistima“ koji odbijaju da se „konačno vrate veri i naciji svojih pravoslavnih srbskih predaka“, „šiptarskim[21] teroristima“, koji će se „suočiti sa pravednim gnevom srbskog naroda“, „lažnim mirotvorcima“, koji lažu o srpskom "genocidu“ i kojima poručuju da se gube iz Srbije, „partijašima“ koji su „uljezi u biću Srbstva“, „sektašima“, koji upražnjavaju i šire zloverje, „perverznjacima“, odnosno pedofilima i LGBT osobama, koji će biti „najstrože kažnjeni i iskorenjeni“, „narkomanima“ koji kvare čistotu srbske omladine i zdravlje srbske nacije, „kriminalcima“ i mnogim drugima.[traži se izvor] Oni na kraju proglasa „srbske neprijatelje“ pozivaju na pokajanje, inače za njih neće biti milosti.

Ova organizacija je poznata i po kampanji za nacionalnu upotrebu ćirilice (pod sloganom: „Budi Srbin, piši ćirilicom“), te po insistiranju na tome da se pridev „srpski“ mora pisati bez jednačenja po zvučnosti, tj. „srbski“, što je nepravilno po srpskom pravopisu.

„Obraz je politička organizacija, pravoslavna i saborna, a ne partijska, jer ne verujemo u pluralizam interesa u srbskom narodu, već u njegovu sabornost, u jedinstven sistem vrednosti i u jednu zajedničku sudbinu za sve Srbe.[2]

Program „Obraza”


Nakon hapšenja članova neonacističke organizacije Nacionalni stroj, koji su 9. novembra 2005. godine nasilno prekinuli antifašističku tribinu u Novom Sadu, „Obraz” je izrazio solidarnost sa uhapšenima. 21. decembra 2005, Skupština Vojvodine usvaja zaključak kojim se od Vlade Srbije traži zabrana svih nacionalističkih, rasističkih i klerofašističkih grupa u Srbiji, među koje je ubrojan i „Obraz”.[22]

Dana 5. maja 2007. godine „Obraz” je pretnjama sprečio održavanje svetskog marša konoplje, nazivajući sve njegove učesnike narkomanima.[23]

Dana 30. maja 2007. godine „obrazovci” su, isključivši projektor u Domu kulture Studentski grad, sprečili projekciju filma „Slani kikiriki“ hrvatskog reditelja Tomislava Gotovca, zbog navodnog „pornografskog“ sadržaja.[traži se izvor] Policija je sprečila veći incident.

Prilikom obeležavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra 2007. godine na Trgu Republike u Beogradu, više od 50 „obrazovaca” se takođe okupilo na istom mestu, pokušavajući da napadnu učesnike skupa. Oni su uzvikali parole „Ubij, zakolji, da peder ne postoji“, „Ratko Mladić“, „Ustaše“, „Ubićemo pedere“, „Klaćemo Hrvate“, „Dobićete batine“ itd. Policija je sprečila napad ove grupe na aktiviste za ljudska prava, ali nikog nisu uhapsili.[24]

U februaru 2008. pripadnici ove organizacije su upali na promociju knjige iz radio-emisije „Peščanik“ (B92) u Futogu, uzvikujući parole protiv Jevreja, homoseksualaca i organizatora promocije.[25]

Dana 7. februara 2008. pedesetak pripadnika „Obraza” je nasilno prekinulo izložbu „Odstupanja” savremenih umetnika iz Prištine.[26] Oni su pocepali plakat na kojem je u pop-art stilu predstavljen vođa Oslobodilačke vojske Kosova Adem Jašari, dok se nasuprot njega nalazila slika Elvisa Preslija sa isukanim pištoljem.[27] Ministarstvo kulture i veći broj nevladinih organizacija su osudili ovaj incident, a omladina Lige socijaldemokrata Vojvodine je zatražila zabranu rada ove organizacije.[28]

Čekamo vas!, poruka upućena učesnicima Parade ponosa.

Za vreme održavanja „Evrovizije“ u Beogradu 2008. godine zapretili su da će svim sredstvima sprečiti svaku promociju gej osoba na ulicama Beograda[traži se izvor].

Članovi ove organizacije su 24. maja 2008. godine posetili srpske enklave u Orahovcu i Velikoj Hoči i manastire Pećka patrijaršija, Dečani i Zočište i stanovnicima dopremili preko 10 tona pomoći[traži se izvor]. Takođe su učestvovali u odbrani naselja Brđani od kosovske policije i snaga EULEKS-a i KFOR-a koji su pokušali da u njemu nasilno nasele Albance.[traži se izvor]

Jula 2008. godine grupa mladića iz „Obraza” je prekinula performans „Disanje-hodanje-dodir“ Gabrijela Savića Ra, koji je taj umetnik održavao u okviru Međunarodnog festivala avangardne umetnosti u Domu kulture Studentski grad.[29][30]

Tokom protesta podrške Radovanu Karadžiću jula 2008. pripadnici „Obraza”, SNP „1389“ i navijačkih grupa su izazvali nerede u kojima je demoliran grad, paljene zastave i ambasade, i bacane baklje i kamenice na policiju.[5]

Dana 3. avgusta 2008. godine u Čačku su pripadnici „Obraza“ i Ravnogorskog pokreta prekinuli tribinu o antisemitizmu.[traži se izvor]

Od 30. avgusta do sredine septembra 2008. godine pripadnici „Obrazovci“ su ulazili u prostorije Novinske agencije Beta, vršili permanentni pritisak na uređivačku politiku ovog medija i zastrašivali zaposlene u toj medijskoj kući, fotografišući ih i snimajući kamerom.[31]

Dana 19. septembra 2008. godine, tokom održavanja Kvir festivala u klubu Reks članovi „Obraza“ i „1389“ su fizički napali učesnike. Teže su povredili državljana SAD Ernesta S., a lakše Biljanu R. i Veru K.[32]

U nedelju 9. novembra 2008. godine, prvog dana zasedanja Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve, „Obraz“ je organizovao „molitvenu šetnju“ do Patrijaršije, u kojoj je učestvovalo oko 200 ljudi, među kojima i jedan broj monaha i sveštenika.[33] Neposredno pre toga, pristalice „Obraza“ su ispred smederevske saborne crkve Svetog Georgija delile propagandni materijal „Obraza“ kojim se „brani istočni obred liturgije“.[traži se izvor] Nakon toga, oni su ušli u crkvu i zvižducima prekinuli liturgiju, dovikujući sveštenicima da „su jeretici, otpadnici od vere, ziloti, unijati i katolici". Protojerej Dobrica Kostić smatra da protest dolazi „od novokrštenih, koji misle da su preveliki poznavaoci srpske vere a da ne žele išta da uče o veri“. On je dodao da se sličan protest dogodio 19. oktobra iste godine u prigradskoj crkvi u naselju Jasenak. Analitičar Mirko Đorđević povezuje ovaj incident sa izborom novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve i ocenjuje da njime „tvrda struja“ vrši pritisak protiv reformatorskih struja u Crkvi, preko „paracrkvenih formacija“ kao što je „Obraz“.[7] U tom unutarcrkvenom sporu, „Obraz“ je dao podršku raško-prizrenskom episkopu Artemiju Radosavljeviću.[traži se izvor]

Parola Stop sektama!, upućena manjinskim protestantskim grupama.

Dana 8. januara 2009. godine, pripadnici „Obraza“ su pod parolom Stop sektama nasilno prekinuli deljenje božićnih paketića deci, koje je organizovala Pentekostalna crkva. Tom prilikom su skandirali „Srbija Srbima, napolje sa sektama“ i druge preteće parole.[32]

Dana 15. februara 2009. godine, na svečanosti obeležavanja Prvog srpskog ustanka u Orašcu, pripadnici udruženja „Obraz“, SNP „1389“, „Naši“ i „Ravnogorskog pokreta“ su protestom narušili svečanu atmosferu proslave Dana državnosti.[5]

Dana 17. februara 2009. članovi „Obraza“ i „1389“ zajedno sa navijačkom grupom „Firma“ izazvali eksplozije ispred gradske kuće u Novom Sadu i sedišta LDP.[32]

Dana 27. juna pripadnici „Obraza“ su napali aktiviste Antifašističke kampanje, nakon njihovog skupa podrške Romima koji žive pored naselja „Belvil“. Napad, u kojem je aktivista AFK-a zadobio povrede glave, je sniman kamerom, nakon čega je beogradska policija uhapsila jednog pripadnika „Obraza“.[34] Par dana nakon toga, desetak pripadnika „Obraza“ su upaljenim bakljama napali aktiviste Antifašističke kampanje na Platou ispred Filozofskog fakulteta.[35]

Dana 11. jula 2009. na beogradskom Trgu republike članovi „Obraza“ i „1389“ su omeli skup „Žena u crnom“ povodom obeležavanja godišnjice stradanja muslimana u Srebrenici.[32] Dan kasnije, 12. jula 2009. godine, oko dvadesetak pripadnika Otačastvenog pokreta „Obraz“ izazivalo je incidente u Bratuncu i Srebrenici, prilikom obeležavanja godišnjice stradanja Srba tih oblasti. U Bratuncu su skinuli zastavu Bosne i Hercegovine sa zgrade opštine i pogazili je, dok su prilikom prolaska kroz Srebrenicu uzvikivali parole „neprimerenog“ sadržaja.[traži se izvor]

Beogradska povorka ponosa, javni skup povodom promovisanja prava LGBT osoba, koji je trebalo da se održi u Beogradu 20. septembra 2009. godine, je zabranjen usled visokog rizika od eskalacije nasilja zbog pretnji „obrazovaca“ i drugih ekstremno desničarskih organizacija i fudbalskih huligana.[36][37]

Ideologija[uredi | uredi izvor]

Zvanična politička ideologija Otačastvenog pokreta „Obraz“ jeste pravoslavni odnosno svetosavski nacionalizam. U izgradnji ove ideologije „Obraz“ se oslanja na episkopa Nikolaja Velimirovića[38], čiji politički stavovi i dan danas izazivaju podeljenost u srpskoj javnosti. Ovu ideološku orijentaciju zacrtao je njihov osnivač Nebojša Krstić objavljivanjem zbornika odabranih spisa Nikolaja Velimirovića pod naslovom Pravoslavlje i politika.[traži se izvor] „Obraz“ se zalaže za napuštanje nekih široko prihvaćenih vrednosti kao što su sekularno društvo, građanska republika, liberalizam, demokratija i slično.[traži se izvor] Odbacujući društveni pluralizam, oni se zalažu za organski način društvenog uređenja koji nazivaju crkvenim terminom sabornost.[2] Takođe se protive postojanju malih verskih zajednica u Srbiji, koje nazivaju sektama.[traži se izvor]

Oni se bore za jedinstvenu srpsku državu od „Kupe do Vardara i od Dunava do Jadranskog mora[2], koja bi bila pravoslavna monarhija („država sa Božijim blagoslovom“) na čelu sa „hristoljubivim vladarom“ i sistemom obrazovanja zasnovanim na veri. U uspostavljanju ovakvog poretka uzdaju se u jake oružane snage, naglašavajući da „industrija naoružanja i vojne opreme mora da bude strateški najvažnija i najznačajnija grana srbske privrede“.[3] Ova organizacija pruža podršku Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsedniku Republike Srpske i Ratku Mladiću, nekadašnjem generalu Vojske Republike Srpske, optuženima pred Haškim tribunalom za ratne zločine počinjene tokom jugoslovenskih ratova. U emisiji „Dvougao“ na TV B92 emitovanoj 23. februara 2008, Mladen Obradović je izjavio da bi za glavnokomandujućeg Vojske Srbije postavio generala Mladića, a da bi u Hrvatskoj letovao samo u „srpskom Dubrovniku“. Analitičari ocenjuju da se njihova ideologija nalazi na krajnjoj desnici srpskog političkog spektra.[39]

Na svojim javnim skupovima „obrazovci“ se koriste eksplicitnim govorom mržnje, uzvikujući parole poput: „Nož, žica, Srebrenica![40], „Ubij, zakolji da Šiptar ne postoji", „Srbija Srbima, Šiptarima sekira",[41]Ubij, zakolji, da peder ne postoji“, „Ubićemo pedere“, „Klaćemo Hrvate“ i tome slično. Na njihovoj zvaničnoj internet prezentaciji se nalaze linkovi ka sledećim ekstremno desničarskim grupama: Noua Dreapta (Rumunija), Slovenska Pospolitost (Slovačka), Renouveau Français (Francuska), Forza Nuova (Italija), La Falange (Španija) i Narodowe Odrodzenie Polski (Poljska).[traži se izvor] Analizom MUP-a Srbije iz 2005. godine utvrđena je podudarnost delova programa pokreta „Obraz“ i naci-skinheda, uprkos tome što postoji određeni animozitet između hrišćanskog opredeljenja „obrazovaca“ i skinheda, koje oni vide kao nevernike.[4]


Kritike[uredi | uredi izvor]

Fond za humanitarno pravo je još 2001. godine uputio zahtev nadležnim državnim organima za pokretanje istražnog postupka protiv Otačastvenog pokreta „Obraz“, zbog krivičnog dela „podsticanja nacionalne, rasne i verske mržnje“.[42]

Svetski pokret za zaštitu ljudskih prava Amnesti internašonal je u izveštaju iz 2004. godine naveo „Obraz“ kao organizaciju koja širi homofobiju u Srbiji.[43] Institut Stefan Rot pri Univerzitetu u Tel Avivu je u svom izveštaju iz 2005. godine svrstao „Obraz“ među grupacije koje šire antisemitizam u Srbiji.[traži se izvor] Krajem 2005. godine, Skupština Vojvodine je zatražila od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije da istraži delovanje ekstremističkih organizacija u AP Vojvodini. MUP Srbije je nakon istrage sastavio prvi zvaničan spisak neonacističkih i drugih ekstremističkih organizacija, koji je dostavljen Odboru za bezbednost Skupštine Vojvodine. U njemu se nalazi i „Obraz“ koji je okarakterisan kao klerofašistička organizacija.[4] Skupština Vojvodine, zajedno sa mnogim nevladinim organizacijama, je nakon toga zatražila zabranu „Obraza“ i drugih navedenih organizacija.[4]

Godine 2009, Marko Karadžić, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Republike Srbije, ocenio je da ova organizacija radi u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije i važećim zakonima, jer „agresivni nacionalizam, poziv na istrebljenje određenih grupacija u Srbiji, izražavanje diskriminacije i poziv na nasilje jesu u neskladu sa Ustavom“. Zbog toga, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava tražilo je od tužilaštva da ispita ustavnost i zakonitost rada pokreta „Obraz“.[traži se izvor] Republički javni tužilac Slobodan Radovanović je ocenio da „Obraz“ i SNP „1389“ šire i podstiču „ksenofobiju i homofobiju, i da se zalažu za proterivanje svih onih koji ne pripadaju istoj veri, naciji i religiji“, nakon čega je tužilaštvo zatražilo zabranu njihovog delovanja.[10] Ustavni sud je 12. juna 2012. godine, doneo rešenje o zabrani „Obraza“, zbog delovanja usmerenog na kršenje zajemčenih ljudskih i manjinskih prava i izazivanja nacionalne i verske mržnje (kako je navedeno u odluci).[44][45]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ustavni sud Srbije zabranio "Obraz", B92
  2. ^ a b v g „Obraz: Ko smo mi”. Obraz.rs. Arhivirano iz originala 15. 5. 2012. g. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  3. ^ a b v „Osnovna načela Obraza”. Obraz.rs. Arhivirano iz originala 15. 5. 2012. g. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  4. ^ a b v g d „Prvi zvaničan spisak neonacista”. B92.net. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  5. ^ a b v Obraz“, „Dveri“, „Naši“, „1389“, čuvari i higijeničari nakaradnog morala”. Pristupljeno 14. 4. 2013.  Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. октобар 2009)
  6. ^ „SPC, DRŽAVA I DRUŠTVO U SRBIJI (2000—2005)” (PDF). Приступљено 14. 4. 2013.  Архивирано на сајту Wayback Machine (21. novembar 2008)
  7. ^ a b „Veze Obraza i Sinoda SPC”. B92.net. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  8. ^ „O Obrazu: Grešno začeće Srbijice, „Monitor. Nwbih.com. 20. 1. 2006. Arhivirano iz originala 1. 2. 2014. g. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  9. ^ „LSV kritikuje pojavljivanje Obraza na RTS”. Gayecho.com. Arhivirano iz originala 23. 02. 2014. g. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  10. ^ a b „Zahtev za zabranu „Obraza“ i SNP „1389. B92.net. 25. 9. 2009. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  11. ^ „Ustavni sud zabranio "Obraz". Radio slobodna Evropa. 12. 6. 2012. Pristupljeno 12. 6. 2012. 
  12. ^ „O nama”. Srbski Obraz. 17. 2. 2014. Arhivirano iz originala 22. 02. 2014. g. Pristupljeno 17. 2. 2014. 
  13. ^ a b Listhaug, Ramet & Dulić 2011, str. 6.
  14. ^ Buchenau 2005, str. 62.
  15. ^ „Noć i magla”. Naslovi.net. Pristupljeno 11. 10. 2012. [mrtva veza]
  16. ^ "Koštunica pisao za Obraz", B92
  17. ^ „Pitanje obraza”. Vreme. 23. 11. 2000. Arhivirano iz originala 03. 11. 2014. g. Pristupljeno 20. 01. 2014. 
  18. ^ Buchenau 2005, str. 63.
  19. ^ „Silom Prekinuta Gej Parada U Beogradu”. B92.net. 30. 6. 2001. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  20. ^ Cvetković, Ljudmila. „Obraz: niko nas ne može zaustaviti”. Slobodnaevropa.org. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  21. ^ Pripadnici ove organizacije insistiraju na pejorativnom nazivu Šiptari za pripadnike albanskog naroda.
  22. ^ B92 „Zabranite ekstremističke grupe”. Pristupljeno 14. 4. 2013. 
  23. ^ „Najava nasilja u Beogradu”. B92.net. 3. 5. 2007. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  24. ^ „Pismo Generalnog Sekretara Švedskog Helsinškog Odbora predsedniku i premijeru Srbije” (PDF). Pristupljeno 11. 10. 2012. [mrtva veza]
  25. ^ B92 „Obraz na promociji knjige Peščanika”. Pristupljeno 14. 4. 2013. 
  26. ^ Bojović, Želimir (8. 2. 2008). „Nacionalisti prekinuli izložbu albanskih umetnika”. Slobodnaevropa.org. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  27. ^ „"Obraz" prekinuo otvaranje izložbe umetnika iz Prištine”. Blic.rs. Pristupljeno 11. 10. 2012. [mrtva veza]
  28. ^ Izložbe visokog rizika, Politika
  29. ^ „Grupa mladića iz Obraza prekinula performans Gabrijela Savića Ra”. Blic.rs. Pristupljeno 11. 10. 2012. [mrtva veza]
  30. ^ „nemontiran snimak nasilnog upada OBRAZOVACA na performans”. B92.net. 23. 9. 2009. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  31. ^ „"Obraz" uznemirava agenciju Beta”. Rtv.rs. 20. 10. 2009. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  32. ^ a b v g „Blic: Tema dana 26.09.2009”. Blic.rs. Arhivirano iz originala 14. 2. 2010. g. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  33. ^ „Borimo se protiv vladika - jeretika”. Pristupljeno 14. 4. 2013.  Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. jun 2010)
  34. ^ „Uhapšen napadač na antifašiste”. B92.net. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  35. ^ „Napad nakon skupa kod Delta sitija”. B92.net. 27. 6. 2009. Pristupljeno 11. 10. 2012. 
  36. ^ „Jako obezbeđenje za Povorku ponosa” (na jeziku: (jezik: srpski)). Rts.rs. 16. 9. 2009. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  37. ^ „Huligani i dalje čekaju Povorku ponosa”. Danas.rs. 21. 9. 2009. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  38. ^ Bajford 2005, str. 21.
  39. ^ Sabor pravoslavno-nacionalne omladine[mrtva veza], Ljubiša Rajić, Jutopija, B92
  40. ^ „Obraz pozvao na nož”. E-novine.com. 17. 2. 2009. Arhivirano iz originala 09. 02. 2015. g. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  41. ^ „Govor mržnje: Quo vadis, Srbijo?”. Pristupljeno 14. 4. 2013. [mrtva veza]
  42. ^ „Fhp Trazi Istragu Protiv Otačastvenog Pokreta Obraz”. B92.net. 27. 4. 2001. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  43. ^ „Amnesti internašonal o homofobiji u Srbiji 2004”. Amnesty.org. Arhivirano iz originala 29. 05. 2014. g. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  44. ^ „Ustavni sud zabranio „Obraz“, RTS, 12. jun 2012., Pristupljeno 11. 10. 2012.” (na jeziku: srpski). Rts.rs. Pristupljeno 6. 3. 2013. 
  45. ^ „Ustavni sud doneo odluku o zabrani rada Udruženja građana "Otačastveni pokret Obraz", Zvanični sajt Ustavnog suda Srbije”. Ustavni.sud.rs. Pristupljeno 6. 3. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]