Lada (boginja)
Lua greška in package.lua at line 80: module 'Module:Other uses' not found.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/85/%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%8F_%D0%94%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BE_%D0%B6%D0%B8%D0%B7%D0%BD%D0%B8._%D0%94%D0%B5%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB%D1%8C%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D1%8C%D1%86%D0%B0_%28%D0%9B%D0%B0%D0%B4%D0%B0%29.1998%D0%B3.29%2C6%D1%8520%2C2.jpg/220px-%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%8F_%D0%94%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BE_%D0%B6%D0%B8%D0%B7%D0%BD%D0%B8._%D0%94%D0%B5%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%82%D0%B5%D0%BB%D1%8C%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D1%8C%D1%86%D0%B0_%28%D0%9B%D0%B0%D0%B4%D0%B0%29.1998%D0%B3.29%2C6%D1%8520%2C2.jpg)
Lada — boginja leta, ljubavi i lepote iz staroslovenske mitologije. Po verovanju starih Slovena ona živi u drugom svetu zvanom Irij do proleća, kada se budi noseći sa sobom proleće.
Ime boginje Lada se prvi put spominje u periodu renesanse, kada su slovenski istoričari, pod uticajem njihovih francuskih, italijanskih, nemačkih kolega počeli da pokazuju jak interes za antičku mitologiju. Neki od njih, posebno češki i poljski istoričari pokušavaju izgraditi zaboravljeni slovenski panteon bogova.
Nastanak mita
[uredi | uredi izvor]Kako su mnogi običaji trebalo da budu objašnjeni, a nije se znalo kako su nastali, tokom renesanse mnogi autori pribegavaju pretpostavkama. Tako su uzrečice iz narodnih pesama poput Lado i Ledo, za koje se nije znalo šta znače, ali se znalo da pesme koje ih pominju sadrže ostatke paganizma, postala imena za pojedina slovenska božanstva. Prvi put Ladu pominje Jan Dlugoš (1415—1480) u svom letopisu. Kasnije su prvi romantičarski mitolozi proučavajući izvore, domišljali mnoge mitove o Ladi poput Andreja Kaisarova i Sergeja Glinke (1774—1847).[1][2] Kasnije priče o Ladi ulaze u književnost i obogaćuju se tumačenjima.
Izgled
[uredi | uredi izvor]Lada se predstavlja kao devojka duge zlatne kose u koju je katkad upleten venac od žitnog klasja, što simbolizuje njenu funkciju božanstva plodnosti čineći je tako aspektom Majke Vlažne Zemlje. Na njenim grudima katkad se nalazio i simbol Sunca, znak životodavne moći. Kao boginja plodnosti Lada ima svoje godišnje cikluse što pokazuje verovanje da ona boravi u boravištu mrtvih sve do prolećne ravnodnevnice.
Osobine
[uredi | uredi izvor]Lada je slovenska boginja ljubavi i lepote koja se među drugim narodima pojavljuje kao Freja, Izis, Afrodita i mnoge druge. Lada navodno živi u Iriju, svetu bogova i mrtvih, sve do proleća, kada izlazi i počinje period kada ona vlada zemljom. Na kraju leta ona se ponovo vraća u Irij. Iako njena vladavina počinje 21. marta, Lada je, pre svega, boginja leta.[3] Ladine životinje su petao, jelen, mrav i orao, dok su njene biljke trešnja, maslačak, lipa i božur. Osim planete Venere, Ladi odgovara i sazvežđe Bika.[4]
Običaji
[uredi | uredi izvor]Poznat je i obred ladarice koji se u Srbiji vrši pod imenom kraljice. Osnovne odlike ovog rituala opisao je Vuk Karadžić:
- Na dan Svete Trojice okupi se grupa od desetak mladih devojaka od kojih je jedna obučena kao kraljica, druga kao kralj, a treća kao barjaktar. Kraljica sedne na stolicu dok oko nje igra kolo preostalih devojaka, a kralj i barjaktar igraju sami za sebe. Na ovaj način kraljice idu od kuće do kuće tražeći devojke za udaju. Još jedna odlika rituala koji se vrše u čast Lade jeste preskakanje vatre.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Andrej Kaisarov "Slavic Mythology and Russia",. Moskva,. 1807 i 1810
- ^ Sergej Glinka - Istoriya Rossii, etc. (History of Russia for the use of Youth; 10 vols., 1817–1819; 2nd ed. 1822, 3rd ed. 1824)
- ^ Lada www.starisloveni.com, Pristupljeno 10. 4. 2013.
- ^ Aleksandar Asov - Slovenska astrologija