Lada (boginja)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
M. Presnjakov (1998). Lada.

Lada — boginja leta, ljubavi i lepote iz staroslovenske mitologije. Po verovanju starih Slovena ona živi u drugom svetu zvanom Irij do proleća, kada se budi noseći sa sobom proleće.

Ime boginje Lada se prvi put spominje u periodu renesanse, kada su slovenski istoričari, pod uticajem njihovih francuskih, italijanskih, nemačkih kolega počeli da pokazuju jak interes za antičku mitologiju. Neki od njih, posebno češki i poljski istoričari pokušavaju izgraditi zaboravljeni slovenski panteon bogova.

Nastanak mita[uredi | uredi izvor]

Kako su mnogi običaji trebalo da budu objašnjeni, a nije se znalo kako su nastali, tokom renesanse mnogi autori pribegavaju pretpostavkama. Tako su uzrečice iz narodnih pesama poput Lado i Ledo, za koje se nije znalo šta znače, ali se znalo da pesme koje ih pominju sadrže ostatke paganizma, postala imena za pojedina slovenska božanstva. Prvi put Ladu pominje Jan Dlugoš (1415—1480) u svom letopisu. Kasnije su prvi romantičarski mitolozi proučavajući izvore, domišljali mnoge mitove o Ladi poput Andreja Kaisarova i Sergeja Glinke (1774—1847).[1][2] Kasnije priče o Ladi ulaze u književnost i obogaćuju se tumačenjima.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Lada se predstavlja kao devojka duge zlatne kose u koju je katkad upleten venac od žitnog klasja, što simbolizuje njenu funkciju božanstva plodnosti čineći je tako aspektom Majke Vlažne Zemlje. Na njenim grudima katkad se nalazio i simbol Sunca, znak životodavne moći. Kao boginja plodnosti Lada ima svoje godišnje cikluse što pokazuje verovanje da ona boravi u boravištu mrtvih sve do prolećne ravnodnevnice.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Lada je slovenska boginja ljubavi i lepote koja se među drugim narodima pojavljuje kao Freja, Izis, Afrodita i mnoge druge. Lada navodno živi u Iriju, svetu bogova i mrtvih, sve do proleća, kada izlazi i počinje period kada ona vlada zemljom. Na kraju leta ona se ponovo vraća u Irij. Iako njena vladavina počinje 21. marta, Lada je, pre svega, boginja leta.[3] Ladine životinje su petao, jelen, mrav i orao, dok su njene biljke trešnja, maslačak, lipa i božur. Osim planete Venere, Ladi odgovara i sazvežđe Bika.[4]

Običaji[uredi | uredi izvor]

Poznat je i obred ladarice koji se u Srbiji vrši pod imenom kraljice. Osnovne odlike ovog rituala opisao je Vuk Karadžić:

Na dan Svete Trojice okupi se grupa od desetak mladih devojaka od kojih je jedna obučena kao kraljica, druga kao kralj, a treća kao barjaktar. Kraljica sedne na stolicu dok oko nje igra kolo preostalih devojaka, a kralj i barjaktar igraju sami za sebe. Na ovaj način kraljice idu od kuće do kuće tražeći devojke za udaju. Još jedna odlika rituala koji se vrše u čast Lade jeste preskakanje vatre.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Andrej Kaisarov "Slavic Mythology and Russia",. Moskva,. 1807 i 1810
  2. ^ Sergej Glinka - Istoriya Rossii, etc. (History of Russia for the use of Youth; 10 vols., 1817–1819; 2nd ed. 1822, 3rd ed. 1824)
  3. ^ Lada www.starisloveni.com, Pristupljeno 10. 4. 2013.
  4. ^ Aleksandar Asov - Slovenska astrologija