Đorđe Simić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đorđe Simić
Đorđe Simić
Lični podaci
Datum rođenja(1843-02-28)28. februar 1843.
Mesto rođenjaBeograd, Kneževina Srbija
Datum smrti11. oktobar 1921.(1921-10-11) (78 god.)
Mesto smrtiZemun, Kraljevina SHS
Politička karijera
Politička
stranka
Narodna radikalna stranka
Predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Srbije
1896 — 1897.
PrethodnikStojan Novaković
NaslednikVladan Đorđević
Predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Srbije
1894 — 1894.
PrethodnikSava Grujić
NaslednikSvetomir Nikolajević

Đorđe S. Simić (Beograd, 28. februar 1843Zemun, 11. oktobar 1921) bio je srpski političar i diplomata. Dva puta je bio predsednik vlade Kraljevine Srbije i poslanik u Sankt Peterburgu, Beču, Carigradu i Rimu. Ostavio je obimnu memoarsku građu.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bio je sin Stojana Simića, političara i poslovnog čoveka ustavobraniteljske epohe. Po završenom školovanju u Beogradu, studirao je državne nauke u Berlinu, Hajdelbergu i Parizu.

Zaposlio se kao činovnik i Ministarstvu inostranih dela Srbije i bio šef njegovog političkog odeljenja od 1867. do 1882. godine. Od 1882. do 1884. bio je generalni konzul u Sofiji, od 1887. do 1890. poslanik u Sankt Peterburgu i od 1890. do 1894. poslanik u Beču.

Prvi put bio je predsednik vlade od 12. januar a do 21. marta 1894. godine. Vlada je brzo došla u krizu i pala zbog političke orijentacije kraljeva Aleksandra i Milana na borbu protiv radikala, što Simić i nekoliko drugih ministara nisu prihvatali.

Ponovo je bio poslanik u Beču od 1894. do 1896. godine. Drugi put je predsednik vlade i ministar spoljnih poslova od 17. decembra 1896. do 11. oktobra 1897. godine. Vlada je bila sastavljena od neutralnih ličnosti i radikala. U spoljnoj politici postigla je polovične rezultate u Makedoniji: Srbija je dobila pravo da osniva nove škole, a bio je je privremeno postavljen srpski vladika u Skoplju, odnosio skopskom vladičanstvu. U unutrašnjoj politici, Simićeva vlada težila je smirivanju političkih strasti, popravljanju finansijskog stanja i naoružanju vojske zbog grčko-turskog rata u 1897. godini.

Simić je potom je bio poslanik u Rimu 1900. godine, senator i predsednik Državnog saveta 1901. godine, poslanik i Carigradu 19031906. godine, i ponovo poslanik u Beču od 1906. do 1912. godine.

Jedan je od osnivača Crvenog krsta i njegov dugogodišnji predsednik.

Prema Slobodanu Jovanoviću, Simić je bio čovek otmenih manira i diplomata,[1] ali i slab političar i mekan karakter bez sopstvene inicijative, čovek koji nije imao političku težinu već je stizao na visoke položaje kao dvorski čovek i kompromisni kandidat.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Roditelji[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Stojan Simić
25. mart 1797. 10. mart 1852.
Stevana Simić

Prvi brak[uredi | uredi izvor]

Supružnik[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Princeza Jelena 18. oktobar 1846. 26. jul 1867.

Drugi brak[uredi | uredi izvor]

Supružnik[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Julka Pržić 1872.

Treći brak[uredi | uredi izvor]

Supružnik[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Jelena Bojović, rođena Tadić .

Četvrti brak[uredi | uredi izvor]

Supružnik[uredi | uredi izvor]

ime slika datum rođenja datum smrti
Leopoldina Koumal 1888 1986.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Đorđe S. Simić | Laguna”. www.laguna.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-09. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Funkcije službenika u državnim institucijama
Premijer Srbije
1894
Ministar finansija Srbije
1894
Premijer Srbije
1896–1897
Ministar inostranih poslova Srbije
1894
Ministar inostranih poslova Srbije
1896–1897
Diplomatske pozicije
Ambasador Kraljevine Srbije u Ruskom carstvu
1888–1889
Ambasador Kraljevine Srbije u Austrougarskoj
1890–1894
Đorđe Simić
Đorđe Simić
Ambasador Kraljevine Srbije u Austrougarskoj
1894–1896
Ambasador Kraljevine Srbije u Italiji
1900
Ambasador Kraljevine Srbije u Osmanskom carstvu
1903–1907
Ambasador Kraljevine Srbije u Austrougarskoj
1906–1912