Rusko-švedski rat (1741—1743)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rusko-švedski rat (1741—1743)
Vreme1741. – 1743.
Mesto
Finska, teritorija Ruske imperije
Ishod Ruska pobeda
Sukobljene strane
 Švedska  Rusko carstvo
Komandanti i vođe
Švedska Karlo Emil Levenhaupt Rusko carstvo Petar Lasi

Rusko-švedski rat vođen je u periodu od 1741. do 1743. godine između Švedske sa jedne i Ruske imperije sa druge strane. Završen je pobedom Rusije.

Rat[uredi | uredi izvor]

U nameri da povrati teritorije izgubljene u Severnom ratu, Švedska, podstaknuta od Francuske i Pruske, objavljuje 8. avgusta 1741. godine rat Rusiji. Posle koncentracije na finskoj granici kod Viborga, ruska vojska (oko 15.000 ljudi) pod komandom feldmaršala Lasija, razbila je 3. septembra švedske snage i zauzela finski grad Vilmanstrand. Krajem novembra, švedske snage (oko 6500 ljudi) bezsupešno pokušavaju da prodru ka Viborgu. Nakon toga je zaključeno primirje koje Švedska nije dugo poštovala. Pošto je zauzela Fredrikshamn, ruska vojska je u junu nastavila dejstva ka Helsingforsu (Helsinki) gde je okružila i 4. septembra primorala švedske snage na kapitulaciju. Zatim je bez otpora zauzela celu Finsku. U proleće 1743. godine, Šveđani su povratili Alandska ostrva i potisli ruske snage preko Tornea, ali je definitivno rat završen u korist Rusije, pogotovo na moru. Mirovni ugovor je zaključen u Obuu. Rusija je dobila finske oblasti do reke Kimene sa gradovima Vilmanstrandom i Nislutom, čime je još više ojačala svoje pozicije na moru.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]