Makedonski jezik

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
makedonski jezik
makedonski jazik
Izgovor [maˈkɛdɔnski]
Govori se u  Republika Makedonija
 Grčka
 Srbija
 Albanija
Region Balkan
Broj govornika
1.4-2 miliona (procena) [1] (nedostaje datum)
ćirilica (makedonska ćirilica)
Zvanični status
Službeni jezik u
 Republika Makedonija— oko 66,5 % stanovništva
Priznati manjinski jezik u
 Albanija (Pustec, Gorica)[2]


 Rumunija (regionalno)[3]


 Srbija (Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka)[4]
Reguliše Institut za makedonski jezik „Krste Misirkov“ pri Univerzitetu „Sv. Ćiril i Metodije“ Skoplje
Jezički kodovi
ISO 639-1 mk
ISO 639-2 mac (B)
mkd (T)
ISO 639-3 mkd
{{{mapalt}}}
Mapa makedonskog jezika u svetu
  Službeni jezik (Makedonija i Albanija)
  Više od 80.000 govornika (Australija)
  Više od 60.000 govornika (Nemačka)
  Više od 40.000 govornika (Grčka, SAD, Italija)
  Više od 20.000 govornika (Srbija, Kanada)
  Manje od 20.000 govornika (ostale države)
{{{mapalt2}}}
Rasprostranjenost makedonskog jezika u jugoistočnoj Evropi
  Većinski jezik
  Manjinski jezik

Makedonski jezik (mkd. македонски јазик) je južnoslovenski jezik kojim se kao maternjim jezikom govori u Republici Makedoniji, kao i od strane makedonske dijaspore.

Makedonski je službeni jezik Republike Makedonije, a ima i status manjinskog jezika u delovima Albanije, Rumunije i Srbije.

U današnjoj Bugarskoj preovladava mišljenje da je makedonski jezik jedan od dijalekata bugarskog jezika, dok je u svetu priznat kao samostalni jezik.

Piše se makedonskom ćirilicom.

Makedonski jezik nema nikakve filogenetske veze sa jezikom antičkih Makedonaca.

Sličnost sa ostalim slovenskim jezicima[uredi]

Najveću sličnost sa makedonskim jezikom imaju bugarski i srpski jezik (naročito prizrensko-timočki dijalekt).

Tokom postojanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije, govori na teritoriji današnje Republike Makedonije su se smatrali južnim dijalektima srpskog jezika.

Godine 1943. Makedonci su priznati kao poseban narod i nakon formiranja Narodne Republike Makedonije u okviru FNRJ, makedonski jezik je postao zvaničan jezik te republike.

Pravopis[uredi]

Makedonska ćirilica je službeno pismo Republike Makedonije. Sastoji se iz 31 slova.

Moderna makedonska azbuka temelji se na pismima koja su sastavljali Krste Petkov Misirkov i Vuk Karadžić.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Srpska ćirilica
A B V G D Đ E Ž Z DZ I J K L Lj M N Nj O P R S T Ć U F H C Č Š

Dijalekti[uredi]

Dijalektička podela makedonskog jezika[5]
Severno narečje
  Dolnopološki
  Skopskocrnogorski
  Kumanovsko-kratovski
Zapadno / Severozapadno narečje
  Centralni
  Gornopološki
  Rekanski
  Malorekanski (Galički)
  Debarski
  Drimkolski / Golobrdski
  Vevčansko-radoški
  Gornoprespanski / Ohridski
  Dolnoprespanski
Istočno narečje
  Tikveški
  Štipsko-Kočanski
  Strumički
  Maleševsko-pirinski
Jugoistočno narečje
  Korčanski (Gorički)
  Kosturski
  Nestramski
  Solunsko-vodenski
  Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski

Severno narečje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopskocrnogorski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepolski dijalekt

Zapadno narečje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitolski dijalekt[6]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[7]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i severozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[8]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[9]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narečje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-Kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt [10]
  • Jugozapadna grupa[11]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt[12]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[12]

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ Macedonian | Ethnologue
  2. ^ Hill, P. (1999), ""Macedonians in Greece and Albania: A comparative study of recent developments"", Nationalities Papers 27 (1)
  3. ^ European Charter for Regional or Minority Languages, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  4. ^ Focus News (4. juli, 2003) Kosovo Government Acquires Macedonian language and grammar books for Gorani Minority Schools
  5. ^ After Z. Topolińska and B. Vidoeski (1984), Polski-macedonski gramatyka konfrontatiwna, z.1, PAN.
  6. ^ pp. 68 Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, Blaže Koneski, Kultura- Skopje 1967
  7. ^ Akademik Božidar vidoeski, Kičevskiot govor. MJ, 1957, VIII, 1. pp. 31–90.
  8. ^ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  9. ^ The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978). pp. 111–112
  10. ^ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  11. ^ Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: (Obid za klasifikacija). Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: naučen sobir, Skopje 23-24 dekemvri 1991. Skopje: MANU. 1994. pp. 23–60.
  12. 12,0 12,1 pp. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Spoljašnje veze[uredi]