Makedonski jezik

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
makedonski jezik
Makedonski jazik
Izgovor [maˈkɛdɔnski]
Govori se u Zastava Republike Makedonije Republika Makedonija
Zastava Grčke Grčka
Zastava Srbije Srbija
Zastava Albanije Albanija
Region Balkan
Broj govornika
1.4-2 miliona (procena) [1] (nedostaje datum)
ćirilica (makedonska ćirilica)
Zvanični status
Službeni jezik u
Zastava Republike Makedonije Republika Makedonija— oko 66,5 % stanovništva
Priznati manjinski jezik u
Zastava Albanije Albanija (Pustec, Gorica)[2]


Zastava Rumunije Rumunija (regionalno)[3]


Zastava Srbije Srbija (Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka)[4]
Reguliše Institut za makedonski jezik „Krste Misirkov“ pri Univerzitetu „Sv. Ćiril i Metodije“ Skoplje
Jezički kodovi
ISO 639-1 mk
ISO 639-2 mac (B)
mkd (T)
ISO 639-3 mkd
{{{mapalt}}}
Rasprostranjenost makedonskog jezika.

Makedonski jezik (mkd. Македонски јазик) je južnoslovenski jezik kojim se kao maternjim jezikom govori u Republici Makedoniji, kao i od strane makedonske dijaspore. Makedonski je službeni jezik Republike Makedonije, a ima i status manjinskog jezika u delovima Albanije, Rumunije i Srbije. U današnjoj Bugarskoj preovladava mišljenje da je makedonski jezik jedan od dijalekata bugarskog jezika, dok je u svetu priznat kao samostalni jezik. Piše se makedonskom ćirilicom. Makedonski jezik nema nikakve filogenetske veze sa jezikom antičkih Makedonaca.

Sličnost sa ostalim slovenskim jezicima[uredi]

Najveću sličnost sa makedonskim jezikom imaju bugarski i srpski jezik (naročito prizrensko-timočki dijalekt). Tokom postojanja Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije, govori na teritoriji današnje Republike Makedonije su se smatrali južnim dijalektima srpskog jezika. Godine 1944. Makedonci su priznati kao poseban narod i nakon formiranja Narodne Republike Makedonije u okviru FNRJ, makedonski jezik je postao zvaničan jezik te republike.

Pravopis[uredi]

Makedonska ćirilica je službeno pismo Republike Makedonije. Sastoji se iz 31 slova. Moderna makedonska azbuka temelji se na pismima koja su sastavljali Krste Petkov Misirkov i Vuk Karadžić.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш
Srpski
A B V G D Đ E Ž Z DZ I J K L Lj M N Nj O P R S T Ć U F H C Č Š

Dijalekti[uredi]

Macedonian Slavic dialects.png

Dijalektička podela makedonskog jezika[5]
Severno narečje
  Dolnopološki
  Skopskocrnogorski
  Kumanovsko-kratovski
Zapadno/Severozapadno narečje
  Centralni
  Gornopološki
  Rekanski
  Malorekanski (Galički)
  Debarski
  Drimkolski / Golobrdski
  Vevčansko-radoški
  Gornoprespanski / Ohridski
  Dolnoprespanski
Istočno narečje
  Tikveški
  Štipsko-Kočanski
  Strumički
  Maleševsko-pirinski
Jugoistočno narečje
  Korčanski (Gorički)
  Kosturski
  Nestramski
  Solunsko-vodenski
  Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski

Severno narečje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopskocrnogorski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepolski dijalekt

Zapadno narečje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitolski dijalekt[6]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[7]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i severozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[8]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[9]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narečje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-Kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt [10]
  • Jugozapadna grupa[11]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt[12]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[12]

Vidi još[uredi]

Reference[uredi]

  1. Macedonian | Ethnologue
  2. Hill, P. (1999), ""Macedonians in Greece and Albania: A comparative study of recent developments"", Nationalities Papers 27 (1)
  3. European Charter for Regional or Minority Languages, Pristupljeno 11. 4. 2013.
  4. Focus News (4. juli, 2003) Kosovo Government Acquires Macedonian language and grammar books for Gorani Minority Schools
  5. After Z. Topolińska and B. Vidoeski (1984), Polski-macedonski gramatyka konfrontatiwna, z.1, PAN.
  6. pp. 68 Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, Blaže Koneski, Kultura- Skopje 1967
  7. Akademik Božidar vidoeski, Kičevskiot govor. MJ, 1957, VIII, 1. pp. 31–90.
  8. Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  9. The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978). pp. 111–112
  10. A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  11. Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: (Obid za klasifikacija). Makedonskite dijalekti vo Egejska Makedonija: naučen sobir, Skopje 23-24 dekemvri 1991. Skopje: MANU. 1994. pp. 23–60.
  12. 12,0 12,1 pp. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001

Spoljašnje veze[uredi]